{"id":212470,"date":"2016-09-02T08:00:38","date_gmt":"2016-09-02T06:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=212470"},"modified":"2016-09-01T21:51:01","modified_gmt":"2016-09-01T19:51:01","slug":"finska-kao-novinarska-utopija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/09\/02\/finska-kao-novinarska-utopija\/","title":{"rendered":"Finska kao novinarska utopija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Lidija Pisker<\/strong><\/p>\n

\"mediji-finska\"<\/a>Finska ima razgranato medijsko tr\u017ei\u0161te, dobre zakone, transparentne vlasti i neovisne novinare.<\/p>\n

Kad je u aprilu ove godine jedan finski novinar napadnut dok je snimao protest protiv izgradnje nuklearne elektrane na sjeverozapadu zemlje, to je danima bila glavna vijest u medijima u Finskoj. \u201eOvo je uvreda za \u010dasno i slobodno novinarstvo\u201c, izjavio je napadnuti novinar Ari-Pekka Sirvi\u00f6 znaju\u0107i da je to \u0161to mu se desilo u njegovoj domovini jako neuobi\u010dajeno i rijetko.<\/p>\n

Bio je to jedan je od ukupno dva napada na novinare u Finskoj koji je u zadnje tri godine zabilje\u017een na web platformi Mapping Media Freedom Evropske federacije novinara (EFJ) i Evropskog centra za medijske slobode (ECPMF). Velika Britanija, u isto vrijeme, broji preko pedeset, a Italija \u2013 \u010dak sto.<\/p>\n

Zadnjih desetak godina, Finska slovi kao novinarska utopija. Ova sjevernoevropska zemlja ima razgranato medijsko tr\u017ei\u0161te, dobre zakone, transparentne vlasti i neovisne novinare, navode izvje\u0161taji Freedom House-a. Prvo mjesto World Press Freedom indeksa, najva\u017enijeg globalnog istra\u017eivanja polo\u017eaja medija i novinarstva u 180 zemalja svijeta organizacije Reporteri bez granica (RSF), Finska zauzima jo\u0161 od 2010. godine.<\/p>\n

Sloboda medija u Finskoj je zagarantovana ustavom i brojnim zakonima. Jo\u0161 1919. godine, Finci su zakonom za\u0161titili \u201epravo na objavu informacije bez tra\u017eenja prethodnog odobrenja od bilo koga\u201c.<\/p>\n

Finci sve zvani\u010dne dokumente smatraju javnim \u201eako druga\u010dije nije nazna\u010deno\u201c. Finska ove godine obilje\u017eava 250. godi\u0161njicu prvog zakona o slobodi pristupa informacijama na svijetu, \u010diji je kreator finski mislilac i politi\u010dar Anders Chydenius. Procedure za pristup informacijama u Finskoj su jednostavne, te ih i javnost i institucije jednako po\u0161tuju.<\/p>\n

\u201eKao fotoreporter, ja nemam puno problema. Po\u0161to imamo poprili\u010dno ‘ravnu’ hijerarhiju i ne tako komplikovanu birokratiju, prili\u010dno je jednostavno do\u0107i bilo gdje i susresti se s ljudima bez gubljenja vremena na pisanje zahtjeva\u201c, ka\u017ee fotoreporter vode\u0107eg finskog dnevnog lista Helsingin Sanomat Sami Kero.<\/p>\n

Percepcija korupcije u Finskoj je niska i prema pro\u0161logodi\u0161njem Indeksu percepcije korupcije Transparency International-a, veliki dio stanovnika Finske smatra da njihovi politi\u010dari i dr\u017eavni slu\u017ebenici uglavnom rade odgovorno i transparentno.<\/p>\n

To, svakako, ne zna\u010di da korupcije nema. Ali u slu\u010dajevima kad institucije ne dostave tra\u017eene informacije, novinari i gra\u0111ani ih mogu tu\u017eiti, poja\u0161njava novinar Jukka Hiiro.<\/p>\n

\u201eI naj\u010de\u0161\u0107e su vlasti te koje izgube slu\u010daj\u201c.<\/p>\n

Hiiro isti\u010de da su u Finskoj zakoni o slobodi pristupa informacijama va\u017ean mehanizam za izgradnju povjerenja javnosti u dr\u017eavni sistem.<\/p>\n

Direktor Udru\u017eenja novinara Finske Petri Savolainen smatra da u dana\u0161nje vrijeme vi\u0161e nije dovoljno da vlasti informacije \u010dine dostupnim na osnovu zahtjeva o pristupu informacijama, nego da informacije trebaju biti dostupne same po sebi.<\/p>\n

Savolainen navodi da finski Zakon o transparentnosti vladinih aktivnosti propisuje da se informacije, koje su od iznimne va\u017enosti za javnost, trebaju nalaziti u javnim bibliotekama i javnim bazama podataka.<\/p>\n

\u201eDok se sloboda izra\u017eavanja ogleda u pravu na objavljivanje informacije, princip transparentne vlasti je da njeguje pravo javnosti da ima pristup zvani\u010dnim dokumentima\u201c, ka\u017ee Savolainen, koji vodi udru\u017eenje koje broji preko 15.000 \u010dlanova, odnosno preko 90 posto ukupnog broja finskih novinara.<\/p>\n

Strani novinari koji borave u Finskoj, na web stranici Ministarstva vanjskih poslova mogu na\u0107i pregr\u0161t korisnih informacija – od pregleda finskih institucija i dr\u017eavne strukture do prevoza i lokacija s besplatnim Internetom u Helsinkiju.<\/p>\n

Me\u0111unarodni press centar koji radi pri Ministarstvu novinarima omogu\u0107ava kori\u0161tenje kompjutera i telefona, a i nudi pomo\u0107 pri zakazivanju intervjua.<\/p>\n

Osim \u0161to su veliki pobornici slobode pristupa informacijama, Finci jako vode ra\u010duna i o istinitosti objavljenih podataka. Ako se informacije objavljene u medijima ispostave neta\u010dnim, zakoni nala\u017eu da se to mora i objaviti, \u0161to je 1968. godine poslu\u017eilo kao osnov za uspostavljanje samoreguliraju\u0107eg Vije\u0107a za masovne medije.<\/p>\n

Prema mi\u0161ljenju istra\u017eiva\u010da Press Freedom Now, Vije\u0107e uspje\u0161no balansira izme\u0111u prava na informaciju i prava na ispravku, te je jedan od sastojaka finskog recepta za uspjeh.<\/p>\n

Zdrava tr\u017ei\u0161na konkurencija koja odr\u017eava potrebu za kvalitetnim novinarstvom jo\u0161 jedan je razlog. Iako ima tek ne\u0161to vi\u0161e od pet miliona stanovnika, Finska je tre\u0107a zemlja na svijetu po broju stanovnika koji \u010ditaju novine. \u010cak i u neravnopravnoj borbi s internetom, finska \u0161tampa uspijeva zadr\u017eati \u010ditaoce i ima 200 razli\u010ditih novinskih izdanja, od kojih su \u010dak 31 dnevne novine. Finski elektronski mediji odavno su digitalizovani, a neki od njih i \u2013 besplatni.<\/p>\n

Pristup internetu je jeftiniji nego u ve\u0107ini evropskih zemalja, a obuhvat jako visok s \u010dak 90 posto doma\u0107instava koje imaju broadband konekciju. U okviru vladinog programa \u201eBroadband za sve 2015\u201c, pristup internetu je omogu\u0107en i u najzaba\u010denijim dijelovima zemlje u kojoj je internet prije \u0161est godina postao gra\u0111ansko pravo svih stanovnika.<\/p>\n

Zato ne \u010dudi UNESCO-ova odluka da ovogodi\u0161nju proslavu Svjetskog dana medija uprili\u010di upravo u Helsinkiju izme\u0111u 2. i 4. maja. Na skupu su istaknuti primjeri dobre prakse iz Finske ali je i razmatrana nezavidna situacija u kojoj se nalaze novinari iz brojnih drugih zemalja, koji rad u uslovima kao \u0161to su finski smatraju nedosti\u017enim snom.<\/p>\n

\u201eNe mislim da se trebamo smatrati privilegovanim. To bi bilo kao da se pitamo da li smo privilegovani \u0161to nas niko ne tu\u010de kod ku\u0107e\u201c, smatra Kero. Njegov kolega Hiiro dodaje: \u201eSvaka zemlja bi trebala biti kao Finska. Sloboda govora u okru\u017eenju slobodnom od korupcije je jedan od klju\u010dnih principa novinarstva. To ne bi trebalo biti izuzetak ili \u2013 utopija\u201c.<\/p>\n

Media.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Osim \u0161to su veliki pobornici slobode pristupa informacijama, Finci jako vode ra\u010duna i o istinitosti objavljenih podataka<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-212470","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212470","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=212470"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212470\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=212470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=212470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=212470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}