{"id":212283,"date":"2016-08-30T10:14:44","date_gmt":"2016-08-30T08:14:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=212283"},"modified":"2016-08-30T10:14:44","modified_gmt":"2016-08-30T08:14:44","slug":"voznja-bicikla-sprjecava-srcana-i-mentalna-oboljenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/30\/voznja-bicikla-sprjecava-srcana-i-mentalna-oboljenja\/","title":{"rendered":"Vo\u017enja bicikla sprje\u010dava sr\u010dana i mentalna oboljenja"},"content":{"rendered":"

\"Biciklista_rekorder\"<\/a>Aktivnosti za koje nije potrebna posebna utreniranost mogu da budu odli\u010dne za zdravlje. Pedale treba okretati toliko brzo da puls bude 60 odsto od maksimalnog.<\/p>\n

Da biste sa\u010duvali dobru formu i kilograme “dr\u017eali” pod kontrolom mo\u017eete da tr\u010dite, naporno vje\u017ebate ili, \u0161to je mnogo prijatnije, da – vozite bicikl. Prosje\u010dna osoba tjelesne te\u017eine oko 60 kg za sat vremena okretanja pedala mo\u017ee da potro\u0161i i do 500 kalorija, a ona od 80 kg i do 700! Osim za mr\u0161avljenje i ja\u010danje mi\u0161i\u0107a, vo\u017enja bicikla je idealna za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Pritom nisu potrebni veliki napori ve\u0107 je dovoljno da rekreativno i lagano vozite, bez ve\u0107ih naprezanja.<\/p>\n

Za ovaj vid aktivnosti stru\u010dnjaci za fitnes su saglasni da osim \u0161to ja\u010da srce povoljno uti\u010de na regulisanje krvnog pritiska, sagorjeva vi\u0161ak masno\u0107a, a istovremeno odr\u017eava tonus grudnih i le\u0111nih mi\u0161i\u0107a, zadnjice, stomaka i naravno nogu. Vo\u017enje bicikla osloba\u0111a od stresa i napetosti.<\/p>\n

Najoptimalnije je da se bicikl vozi tri puta nedjeljno po 30 minuta i rezultati \u0107e poslije tri mjeseca biti vidljivi. Tempo vo\u017enje bi trebalo da odgovara trenutnoj kondiciji i da se postepeno pove\u0107ava napor. \u0408er, samo ubrzan rad srca omogu\u0107ava potro\u0161nju kalorija. Da biste sami odredili tempo vo\u017enje bitno je da izra\u010dunate maksimalan broj otkucaja koje va\u0161e srce mo\u017ee da postigne. Ovaj podatak se dobija kada se od broja 220 oduzme broj godina \u017eivota. Prema ovoj formuli, koja je prili\u010dno primjenljiva u oblasti rekreativnog sporta, osoba od 40 godina mo\u017ee da ubrza otkucaje srca do 180 u minutu. To zna\u010di da bi u\u0161la u aerobnu fazu treninga koja tro\u0161i kalorije, u ovom slu\u010daju zahtevnija vo\u017enja bicikla, broj otkucaja srca treba da bude 60 odsto od maksimalnog broja otkucaja – dakle puls od 108 u minutu.<\/p>\n

Va\u017eno je da bicikl odgovara te\u017eini i visini rekreativca, odnosno da je sjedi\u0161te pode\u0161eno na odgovaraju\u0107u visinu, da ne bi do\u0161lo do krivljenja ki\u010dme. Obavezna je udobna i lagana garderoba koja mo\u017ee dobro da upija znoj. Stru\u010dnjaci isti\u010du i da je bicikl najbolje voziti ujutru, jer se tada najvi\u0161e podsti\u010de stvaranje vitamina D, koji je, kako pokazuju istra\u017eivanja u na\u0161oj populaciji, deficitaran.<\/p>\n

SMANjU\u0408E ANKSIOZNOST<\/p>\n

Irski nau\u010dnici su na osnovu istra\u017eivanja do\u0161li do zaklju\u010dka da je vo\u017enja bicikla odli\u010dna i da sa\u010duvamo dobro pam\u0107enje. Psihijatri tvde da vo\u017enja bicikla, tako\u0111e, mo\u017ee da ubla\u017ei mentalne poreme\u0107aje kao \u0161to su anksioznost i depresija, jer biciklizam podsti\u010de mozak da lu\u010di neurotransmiter dopamin koji direktno uti\u010de na energiju, ta\u010dnije smanjuje osje\u0107aj umora i bezvoljnosti.<\/p>\n

novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aktivnosti za koje nije potrebna posebna utreniranost mogu da budu odli\u010dne za zdravlje. Pedale treba okretati toliko brzo da puls bude 60 odsto od maksimalnog. Da biste sa\u010duvali dobru formu i kilograme “dr\u017eali” pod kontrolom mo\u017eete da tr\u010dite, naporno vje\u017ebate ili, \u0161to je mnogo prijatnije, da – vozite bicikl. Prosje\u010dna osoba tjelesne te\u017eine oko 60 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-212283","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212283","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=212283"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212283\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=212283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=212283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=212283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}