{"id":212265,"date":"2016-08-30T07:00:16","date_gmt":"2016-08-30T05:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=212265"},"modified":"2016-08-29T22:25:35","modified_gmt":"2016-08-29T20:25:35","slug":"kada-je-vrijeme-lose-ne-mozes-biti-dobar-moras-se-pobuniti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/30\/kada-je-vrijeme-lose-ne-mozes-biti-dobar-moras-se-pobuniti\/","title":{"rendered":"Kada je vrijeme lo\u0161e, ne mo\u017ee\u0161 biti dobar, mora\u0161 se pobuniti!"},"content":{"rendered":"

Autorka: Barbara Matej\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

\"mirjana-karanovic\"<\/a>Mirjana Karanovi\u0107 glumica je koja je svojim ulogama obilje\u017eila tri desetlje\u0107a srpskog, hrvatskog i bosanskohercegova\u010dkog filma, a i kazali\u0161ta. Nakon toliko godina ispred kamere, stala je i iza nje. Zbog njezinog re\u017eijskog i scenaristi\u010dkog (scenarij s njom supotpisuju Stevan Filipovi\u0107 i Darko Lungulov) prvijenca Dobra \u017eena, u kojem je i u glavnoj ulozi, razgovarali smo s njom ovo ljeto u Motovunu za vrijeme Motovunskog filmskog festivala na kojem je bio prikazan.<\/p>\n

Premijera je bila na Sundance festivalu u sije\u010dnju, popratile su ga dobre kritike u ameri\u010dkim medijima, u o\u017eujku je na Festu premijerno prikazan u Beogradu, gdje je Mirjana Karanovi\u0107 nagra\u0111ena kao najbolja glumica, hrvatska premijera je bila na Pulskom festivalu, gdje je pak film dobio nagradu za najbolju manjinsku hrvatsku koprodukciju.<\/p>\n

Naime, Dobra \u017eena je srpsko-bosansko-hrvatska produkcija (produkcijske ku\u0107e This and That Productions, Deblokada, Nukleus Film). Uz Mirjanu Karanovi\u0107 igraju Boris Isakovi\u0107, Jasna \u0110uri\u010di\u0107, Bojan Navojec, Hristina Popovi\u0107, Ksenija Marinkovi\u0107, Vlado Kero\u0161evi\u0107. Sredi\u0161nji lik fima je Milena, \u017eena u srednjim godinama, supruga, majka troje djece, ku\u0107anica, koja te svoje uloge uzorno obavlja i ima dobar, \u010dvrst 30-godi\u0161nji brak s Vladom (Boris Isakovi\u0107) sve dok taj uljuljkani \u017eivot ne prekine videokaseta koju nalazi u ku\u0107i, a koja prikazuje Vladu kako u ratu ubija zarobljene civile. Prisiljena je donijeti odluku ho\u0107e li nastaviti svoj dobar \u017eivot kao da se ni\u0161ta nije dogodilo ili \u0107e ga razoriti razotkriv\u0161i istinu.<\/p>\n

Mirjana Karanovi\u0107 ovoga puta sama otvara mra\u010dnu ratnu temu, ali su joj one u gluma\u010dkom radu dobro poznate. U Svjedocima Vinka Bre\u0161ana tuma\u010dila je udovicu hrvatskog branitelja, u Grbavici Jasmile \u017dbani\u0107 Bo\u0161njakinju koja je iz silovanja za rata dobila dijete, u norve\u0161kom filmu Blodsband majku kosovskog Albanca. Takav izbor donio joj je puno te\u0161kih etiketa, ali i gluma\u010dki i ljudski kredibilitet.<\/p>\n

Dobra \u017eena se otvoreno naslanja na stvarnu snimku zlo\u010dina specijalne srpske vojne jedinice \u0160korpioni nad muslimanskim civilima, po\u010dinjenom tijekom rata u okolici Srebrenice, koja je pu\u0161tena 2005. na Ha\u0161kom sudu. Snimka je izazvala \u0161ok u Srbiji i prisilila mnoge da se suo\u010de s onim \u0161to se doga\u0111alo. Me\u0111utim, bilo je i osporavanja, prebacivanja na zavjeru me\u0111unarodne zajednice, optu\u017eivanja nevladinih udruga, umanjivanja zlo\u010dina jer su po\u010dinitelji bili \u201einfantilni\u201c, a povodom snimke se tada\u0161nji predsjednik Vlade, Vojislav Ko\u0161tunica nije ni oglasio. Kako je na vas djelovala ta snimka? Je li ona zapravo bila okida\u010d za Dobru \u017eenu?<\/strong><\/p>\n

I mene je \u0161okirala i nakon te snimke sam po\u010dela da razmi\u0161ljam kako se osje\u0107a majka klinca kojeg su ubili, a onda sam poslije nekog vremena razmi\u0161ljala kako bi se osje\u0107ala majka ili \u017eena ubojice. I ti ljudi imaju porodice, ne\u010diji su. \u010cinilo mi se da je to odli\u010dna pri\u010da i da bih voljela glumiti \u017eenu koja se s tim suo\u010dava, a onda sam shvatila da takav scenarij nitko u Srbiji ne\u0107e napisati.<\/p>\n

Jeste li s nekim razgovarali o tome da se napi\u0161e takav scenarij?<\/strong><\/p>\n

Nisam, ali znam \u0161to se snima, kojim se temama bave mladi filma\u0161i, o devedesetima nema ne\u0161to jako, autenti\u010dno. I tako sam sama zapo\u010dela. Kada su nas 2009. s Festivala Karlovy Vary vozili na aerodrom u Prag, u autobusu sam izvadila papir i po\u010dela pisati. Tada sam napisala prve \u010detiri scene, a kada sam se vratila ku\u0107i, ispisala sa sve \u0161to mi je bilo u glavi. Htjela sam da netko napi\u0161e scenarij po toj mojoj skici, jer ja nisam znala kako se pi\u0161e scenarij, i zvala sam Jasmilu \u017dbani\u0107 za savjet. Ona mi je rekla: ‘Zovi najboljeg. Mirka Kova\u010da.’ Na to nisam ni pomi\u0161ljala, to je kao da mi ka\u017eete – zovi Boga. Ipak sam poslala to Mirku Kova\u010du i on mi je odgovorio da je zauzet, radio je tada film sa Zrinkom Ogrestom, ali mi je komentirao \u0161to valja, \u0161to treba popraviti, rekao da je to va\u017ena tema, da se trebam time baviti i neka se udru\u017eim s nekim mladim. Tada sam se sjetila Stevana Filipovi\u0107a, kojeg nisam znala, ali sam mu \u010ditala tekstove. Ni on nije znao kako se pi\u0161e scenarij, ali smo odlu\u010dili da \u0107emo po\u010deti pa kako bude. Kada nam s pridru\u017eio Darko Lungulov, s njim sam napravila zavr\u0161no ure\u0111ivanje scenarija. Ta me pri\u010da dugo dr\u017eala i jako mi je bilo va\u017eno da ta \u017eena bude obi\u010dna osoba, da nema aktivizma u sebi, da je bez stava, jer je to sigurna pozicija. Odrasla sam u vremenu \u017eenskih prava i feminizma, a danas se ide u kontra smjeru, prema udobnosti. \u017delimo \u017eivot bez muke, samo da nam bude dobro i da u\u017eivamo. Najva\u017eniji cilj djevojke nije da zavr\u0161i fakultet i postigne ne\u0161to, nego da se situira, i to nije pitanje samo novca, ve\u0107 sigurnosti i za\u0161tite. U pri\u010di me vodio takav ideal dobrog, mirnog \u017eivota u kojemu nema potresa. Devedesetih sam se u nekim te\u0161kim trenucima znala pitati kako bi bilo da sam povr\u0161na i da me ni\u0161ta ne dira, koliko bi lak\u0161e bilo. \u017deljela sam jednu takvu osobu, koja je odsje\u010dena od svijeta, koja je dugo \u0161utjela, koja ima izgra\u0111en \u017eivot i ne unosi promjene, suo\u010diti sa situacijom u kojoj nitko drugi ne mo\u017ee donijeti odluku, ve\u0107 ona sama. Zato je njezina drama jaka, ona je prvi put u \u017eivotu prisiljena da bude samostalna, a ne zna kako. O tom bolnom rezu s prethodnim \u017eivotom sam snimila film.<\/p>\n

Upravo je ta individualna razina suo\u010davanja ina\u010de nevidljiva. Mi smo se, uglavnom bezuspje\u0161no, poku\u0161avali kolektivno suo\u010davati s pro\u0161lo\u0161\u0107u, pri \u010demu se bijes i optu\u017ebe mogu usmjeriti opet na neko kolektivno tijelo – na politi\u010dko vodstvo, sistem, vojsku\u2026 No va\u0161 film nudi nepoznatu nam perspektivu jedne obi\u010dne, \u201edobre\u201c \u017eene koja mora odlu\u010diti \u0161to \u0107e kada sazna da je zlo\u010dinac njezin bli\u017enji.<\/strong><\/p>\n

Za mene to ‘dobra’ ima dvostruko zna\u010denje. S jedne strane se trudimo da budemo dobri ljudi, ali to \u010desto zna\u010di biti poslu\u0161an, ne petljati se u stvari koje vas se ne ti\u010du. Roditelji djeci govore ‘budi dobar, nemoj da galami\u0161, ne postavljaj pitanja, budi miran’. Ali, kada je vrijeme prepuno lo\u0161ih stvari, ne mo\u017ee\u0161 biti dobar, mora\u0161 se pobuniti. Njezina dobrota je dala legitimitet njezinom mu\u017eu da smatra da je njihov \u017eivot u redu. Tako su i dobri ljudi dali legitimitet re\u017eimu Slobodana Milo\u0161evi\u0107a da misli da je sve u redu. To se vrlo \u010desto de\u0161ava, \u017eivoti su nam optere\u0107eni raznim krizama, ali mi ne\u0107emo mutiti vodu, nego \u0107emo biti dobri, a oni koji odlu\u010duju o na\u0161im sudbinama \u0107e misliti da je sve u redu, jer nitko se ne buni. Dobro je ne biti dobar.<\/p>\n

To naslovno \u201edobra\u201c mo\u017eemo \u010ditati i tako da ona postaje dobra u onom trenutku kada odlu\u010di da je istina va\u017enija od njezina komfora?<\/strong><\/p>\n

To sam postavila kao moralni imperativ. Lojalnost, ljubav i cijeli \u017eivot koji gradimo nisu vrijedni moralne izdaje vlastite ljudskosti. To je temelj \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

Film na niz razina u sredi\u0161te postavlja pitanje osobnog morala i odgovornosti. Jesmo li odgovorni i za nepostavljanje pitanja? Jer, Milena nije zapravo znala \u0161to je njezin mu\u017e radio u ratu dok nije vidjela snimku.<\/strong><\/p>\n

To je u zoni raspodjele teritorija, \u0161to se danas sve vi\u0161e potencira \u2013 mu\u0161ki i \u017eenski svijet. Ne\u0107emo se mije\u0161ati u mu\u0161karce i njihove teme. Tako je Milena gazda na svom teritoriju, ali izvan toga nikada ni\u0161ta nije pitala. Zbog mira u ku\u0107i, a i svog mira. Znala je da joj mu\u017e ide u rat, da nosi oru\u017eje, prala je njegovu uniformu, ali nije htjela ni\u0161ta pitati, kao da je slutila da bi odgovor mogao povu\u0107i neke stvari s kojima se ne bi mogla suo\u010diti. \u010cesto je to tako u \u017eivotu, kada o ne\u010demu ne govorimo, mislimo da \u0107e nestati. U filmu ona ka\u017ee: \u201eMa sve \u0107e se to nekako rije\u0161iti.\u201c Ne mora ona, nekako \u0107e se ve\u0107 to rije\u0161iti.<\/p>\n

Dobra \u017eena je i film o poziciji \u017eena u na\u0161em dru\u0161tvu. Jednu mu\u017e vara, od druge pije, jednu je tukao i spasila se kada je umro, a glavna junakinja, iako ima pristojan brak, zapravo statira u \u017eivotima svoje obitelji i s djecom uspostavlja odnos preko hrane. Uvrstili ste dosta stereotipa o \u017eivotu \u017eena na Balkanu, koji se pak potvr\u0111uju u praksi.<\/strong><\/p>\n

Vi\u0161e sam se bavila parovima, nego samim \u017eenama. Vlada i Milena su jedan par, jedan na\u010din \u017eivota, onaj koji dobro funkcionira zato \u0161to se ni\u0161ta ne zna. Suzana (Jasna \u0110uri\u010di\u0107) i Dejan (Bojan Navojec) par su koji je svjestan \u0161to se desilo, on je njoj sve ispri\u010dao i zajedno pla\u0107aju cijenu u\u017easa kroz koji su pro\u0161li. Zato oboje piju i drogiraju se.
\n<\/p>\n

Vlada je korektan otac i suprug, vezan je uz obitelj, materijalno ih osigurava, za razliku od svojih prijatelja, ne pije, ne vara \u017eenu\u2026 zapravo je uzoran balkanski mu\u0161karac. Jasno je da je s namjerom takav, da nije portretiran kao lo\u0161 \u010dovjek, da bi ono \u0161to je po\u010dinio bilo u ve\u0107em kontrastu, da bi se pokazalo da i dobri o\u010devi i supruzi mogu biti ratni zlo\u010dinci. <\/strong><\/p>\n

Zapravo nisam \u017eeljela da se u njezinu odluku umije\u0161a bilo koji dodatni argument, kao, on je vara pa ga je izdala. Zato mi je bilo va\u017eno da on bude \u010dovjek koji bi mogao da bude san svake balkanske \u017eene, a njihov odnos gotovo idealan, jer je time i jasniji privid tog \u017eivota.
\n<\/p>\n

Jeste li imali nekih predlo\u017eaka iz stvarnosti za Dobru \u017eenu? Postoji li uop\u0107e u Srbiji narativ o suo\u010davanju s tim \u0161to su po\u010dinili na\u0161i bli\u017enji? U Njema\u010dkoj su nakon Drugog svjetskog rata tek djeca po\u010dela postavljati pitanja \u0161to su im o\u010devi radili u ratu, a iz filmske umjetnost na\u0161eg podru\u010dja se mogu sjetiti samo dokumentarnog filma Sr\u0111ana Ke\u010de Pismo ocu, koji se donekle bavi tom temom.<\/strong><\/p>\n

Ne postoji. Kada sam se po\u010dela baviti time, oti\u0161la sam kod Nata\u0161e Kandi\u0107 i pitala je da mi malo pri\u010da o tome, jer je ona bila ta koja je dobila taj snimak \u0160korpiona…<\/p>\n

U filmu se lik kojem \u201edobra \u017eena\u201c predaje kazetu i \u010dita kao posveta Nata\u0161i Kandi\u0107, poznatoj srpskoj aktivistkinji koja se bavi ratnim zlo\u010dinima.<\/strong><\/p>\n

I jest, ona mi je bila inspiracija. Dala sam Nata\u0161i da pro\u010dita scenarij, a ona mi je rekla da to u stvarnosti ne postoji, da ni jedna \u017eena od svih optu\u017eenih ili osu\u0111enih za ratne zlo\u010dine nije osudila to \u0161to su napravili. Sve su stale uz mu\u017eeve. Ali, ima jedna koja je malo druga\u010dija, rekla mi je Nata\u0161a i ja je pitam da nas spoji da razgovaramo. Njezin mu\u017e je bio u \u0160korpionima i su\u0111en je za zlo\u010din na Kosovu. Ona je s njim imala troje djece, a kada je uhap\u0161en, rodila je i \u010detvrto da bi pokazala svoju privr\u017eenost. Pitala sam je \u0161to misli o tome \u0161to je on po\u010dinio. On joj je rekao da on to nije napravio i ona mu je vjerovala. Pitam je dalje \u0161to bi bilo da ima dokaz da je ipak ratni zlo\u010dinac, a ona ka\u017ee da bi ga ostavila. Njoj s \u010detvero djece bi takva odluka bila te\u0161ka, ali bi imala jake moralne dileme kada bi bila sigurna da je to radio. Zato mi je takva obrana \u2013 ‘ne, to se nije dogodio’ \u2013 jasna. Kada sam nedavno po Srbiji prikazivala film, jedan \u010dovjek mi je u Novom Sadu rekao da je snimak \u0160korpiona namje\u0161ten i da su ljudi samo glumili da su ubijeni. To je toliko apsurdno, ali on je odlu\u010dio u to vjerovati i tako se nositi s tim. Nevjerojatna je ljudska sposobnost da zavarava sebe, da negira. Zato ovaj film nije o suo\u010davanju s \u010dinjenicama, nego s vlastitom savje\u0161\u0107u. <\/p>\n

Za obljetnicu genocida u Srebrenici sam bila u Beogradu u Centru za kulturnu dekontaminaciju gdje je odr\u017ean okrugli stol s novinarima iz Srbije, BiH i Hrvatske. Kolegica iz Sarajeva mi je poslije rekla da nema nikakvih pomaka, da ve\u0107 20 godina govore isti ljudi, na isti na\u010din i istim slu\u0161ateljima. Bi li ne\u0161to trebalo promijeniti u na\u010dinu na koji govorimo o onome \u0161to se dogodilo? Grije\u0161imo li u pristupu ili nismo ra\u010dunali na to koliko \u0107e strpljenja biti potrebno?<\/strong><\/p>\n

Kada suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u ovisi o pojedincima ili udru\u017eenjima, a nije dio strategije koju provodi dr\u017eava kao na\u010din da se krene u budu\u0107nost, kada se to kroz obrazovanje i medije ne ugra\u0111uje u ono \u0161to mi jesmo, onda ni ne mo\u017ee biti velikih pomaka. Tako \u0107e biti dokle god budemo \u017eivi, ako se ne\u0161to ne promijeni. I mislim da oni kojima je jo\u0161 stalo do toga \u2013 dakle pojedinci i udru\u017eenja – ne grije\u0161e, ali su im ograni\u010dene mogu\u0107nosti, mogu samo poku\u0161ati nagovoriti nekoga da obrati pa\u017enju.<\/p>\n

U nekoliko ste javnih istupa spomenuli da ste kona\u010dno dosegli nivo samopouzdanja koji vam je omogu\u0107io da snimite film. Za\u0161to vam je trebalo toliko dugo za samopouzdanje? Iza sebe imate sjajnu karijeru iz koje ste mogli crpiti sigurnost u sebe. Mislite li da je taj nedostatak samopouzdanja \u017eenska karakteristika?<\/strong><\/p>\n

Svakako. Mu\u0161karci ulaze u razne poduhvate bez ikakvih sumnji u sebe. Naravno, dana\u0161nje generacije \u017eena imaju vi\u0161e samopouzdanja, pa svaka \u0161u\u0161a napi\u0161e knjigu, ali neka, meni je to super. Ja sam uvijek pratila neke redatelje ili redateljice, bilo mi je drago da budem dio tima, da sam netko tko doprinosi, uvijek sam se trudila, lomila i bila sam ponosna na sve te predstave i filmove.<\/p>\n

Ali uvijek iz te pozicije nekoga tko doprinosi?<\/strong><\/p>\n

Da, nisam uop\u0107e razmi\u0161ljala o tome da bih mogla biti na mjestu redatelja ili nekoga tko je na vrhu piramide, nisam mislila da bih ja to mogla. Onda se ne\u0161to promijenilo. Pro\u010ditala sam izjavu Slobodana \u0160ijana da bi mnogi glumci iz Srbije mogli da se bave re\u017eijom i spomenuo je i moje ime. To je po\u010delo da me kopka. <\/p>\n

Je li vam bilo presudno da se odlu\u010dite za re\u017eiju to \u0161to se radi o va\u0161oj ideji, o va\u0161em scenariju, dakle o potpuno autorskom projektu? Biste li re\u017eirali ne\u010diji tu\u0111i tekst?<\/strong><\/p>\n

Nisam uop\u0107e mislila da \u0107u re\u017eirati ovaj film. Radila sam sa Stevanom Filipovi\u0107em i mislila sam da \u0107emo mi to zajedno, a kada smo morali definirati tko \u0107e \u0161to raditi, onda sam shvatila da imam jaku ideju o tome kako bi to trebalo izgledati i ako bismo se upustili u snimanje, bila bih grozna, jer nije fer da redatelj bude samo moja isturena ruka. Shvatila sam da moram preuzeti odgovornost. Prvi dan snimanja je bio najte\u017ei. Spremala sam se i mislila ‘sad ili nikada’. Nakon \u0161to smo taj prvi dan odradili, shvatila sam da bih ja to mo\u017eda i mogla.<\/p>\n

Zna\u010di li to da je Dobra \u017eena po\u010detak va\u0161e redateljske karijere? <\/strong><\/p>\n

Ne mislim da \u0107e moja kreativnost ovisiti o re\u017eiji, imam dosta posla i kao glumica, ali ako opet na\u0111em ne\u0161to \u0161to \u0107e me dr\u017eati tako kao ova pri\u010da, onda \u0107u se vjerojatno upustiti u to. Ne mislim da moram, ne tra\u017eim \u0161to bih sljede\u0107e mogla re\u017eirati, ali sada znam da mogu.<\/p>\n