{"id":212131,"date":"2016-08-27T06:50:36","date_gmt":"2016-08-27T04:50:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=212131"},"modified":"2016-08-27T06:50:36","modified_gmt":"2016-08-27T04:50:36","slug":"nudimo-europski-new-deal","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/27\/nudimo-europski-new-deal\/","title":{"rendered":"Nudimo europski New deal"},"content":{"rendered":"

\"Sre\u0107ko_Horvat\"<\/a>Autor: Igor Lasi\u0107<\/strong><\/p>\n

Teoreti\u010dar, aktivist i jedan od osniva\u010da paneuropske lijeve inicijative: Jasno je da djelovanje na nacionalnoj razini nije dovoljno, onoliko koliko je globalni kapitalizam zaista globalan. Stoga smo u DIEM-u, oslanjaju\u0107i se na ideje od \u0161kotskog prosvjetiteljstva do boljih tradicija samoupravljanja, razvili platformu prema kojoj se potpisnici manifesta u pojedinim zemljama mogu i samoorganizirati.<\/p><\/blockquote>\n

Pola je godine otkako ste s Yanisom Varoufakisom osnovali europski demokratizacijski pokret DIEM (Democracy in Europe Movement). Kako ste zadovoljni tim po\u010detkom djelovanja?<\/strong><\/p>\n

Od osnivanja u Berlinu \u010dlanstvo nam je naraslo na oko 30 tisu\u0107a ljudi iz svih zemalja \u010dlanica EU-a, pa i onih koje su jo\u0161 izvan, poput Srbije ili Bosne i Hercegovine. U Rimu smo zapo\u010deli s kampanjom da sva zasjedanja Eurogrupe, Europske komisije i sli\u010dnih tijela budu javna i s transkriptima. U Be\u010du smo zapo\u010deli debatu o izbjeglicama i ponudili rje\u0161enja za tu situaciju, a svi ti doga\u0111aji imali su preko 300 do 400 tisu\u0107a vi\u0111enja na internetskom prijenosu u\u017eivo. Generalno, pred nama je izazov promjene geopoliti\u010dke situacije u Europi koja nakon Brexita vi\u0161e nije ista, uz krizne situacije poput one u Siriji. No dogodine nas o\u010dekuju nova isku\u0161enja u srcu Europe, kao \u0161to su izbori u Francuskoj i u Njema\u010dkoj, gdje \u0107emo se svakako anga\u017eirati. Primjerice, grupa stru\u010dnjaka radit \u0107e na kreiranju europskog New deala koji \u0107emo ponuditi na razmatranje uo\u010di francuskih parlamentarnih izbora.<\/p>\n

Zasad neminovno ostajete na posrednim utjecajima prema raznim parlamentima, bez izravnijeg anga\u017emana DIEM-a?<\/strong><\/p>\n

To je dosta postavljano pitanje, mnoge zanima ho\u0107emo li se uklju\u010diti u europske izbore 2019. godine jer postoje razne tzv. obitelji u europarlamentu \u2013 zelena, lijeva, konzervativna \u2013 ali ne postoji nijedna paneuropska stranka. DIEM ima taj potencijal, \u010dak da se anga\u017eira na izborima svih \u010dlanica EU-a, no to nije ne\u0161to \u0161to ovisi o meni ili Varoufakisu i drugim osniva\u010dima, nego o \u010dlanstvu DIEM-a. Kao \u0161to ne isklju\u010dujemo ni mogu\u0107nost da imamo izbornu stranku u pojedinoj zemlji ili da se procijeni kako bismo podr\u017eali neku postoje\u0107u stranku. Recimo, u Velikoj Britaniji imamo dobre odnose s Laburisti\u010dkom strankom i nema potrebe za osnivanjem neke DIEM-stranke, barem otkako je Jeremy Corbyn preuzeo vodstvo laburista. Sli\u010dno je u Poljskoj sa strankom Razem ili u Danskoj sa strankom Alternativet. U svakom slu\u010daju, jasno je da djelovanje na nacionalnoj razini nije dovoljno, onoliko koliko je globalni kapitalizam zaista globalan. Pa i odgovor mora biti internacionalan, i stoga smo, u skladu s na\u0161im manifestom za demokratsku i transparentnu Europu, oslonjeni na ideje od \u0161kotskog prosvjetiteljstva do boljih tradicija samoupravljanja, razvili platformu prema kojoj se potpisnici manifesta u pojedinim zemljama mogu i samoorganizirati. To je imalo dosta utjecaja na doga\u0111anja u raznim zemljama koje nismo mi organizirali, npr. u Srbiji s inicijativom \u2018Ne da(vi)mo Beograd\u2019 ili u Francuskoj s pokretom \u2018Nuit debout\u2019. Nastojimo organizirati odre\u0111enu dijalektiku izme\u0111u horizontalnog, kroz direktnu demokraciju, i vertikalnog, s nekom postoje\u0107om aktivnom organizacijom. I u Njema\u010dkoj imamo dobre kontakte s pokretom Blockupy, u Velikoj Britaniji sa sindikatima \u2013 \u017eeli se dakle iskoristiti kombinacija razli\u010ditih iskustava.<\/p>\n

La\u017ene izborne dileme
\n
\nPretpostavljamo da ste ve\u0107 \u010duli i za pitanje o eventualnoj hrvatskoj perspektivi DIEM-a, premda ste vi osobno u posljednje vrijeme zapravo najmanje prisutni ba\u0161 ovdje?<\/strong><\/p>\n

Da, sve nas pitaju \u0161to je s djelovanjem u zemljama iz kojih dolazimo, iako ne postoji jedinstven ni jednozna\u010dan odgovor. Varoufakis bi na zimu trebao do\u0107i u ovu regiju, \u0161to bi do neke mjere moglo potaknuti konsolidiranje ovda\u0161njih pripadnika i pristalica DIEM-a. Naime, europska perspektiva nedostaje i jednom Podemosu, a ovdje se to itekako osje\u0107a. Prije dva tjedna sam u \u2018Guardianu\u2019 vidio nalaze BIRN-a i OCCRP-a o tome kako je s Balkana, iz Beograda i Zagreba, za rat u Siriji prodano oko milijardu i 200 milijuna eura oru\u017eja koje je kori\u0161teno u ovda\u0161njim ratovima. Ali o tome se ovdje jako malo govori i ne postavljaju se pitanja odgovornosti vlade koja je to prodala. A vidimo da je Hrvatska involvirana u rat u Siriji, mada se osvr\u0107emo samo na njegov krajnji efekt s izbjeglicama. Drugi sli\u010dan primjer moglo bi biti nereagiranje na ekonomski ameri\u010dko-europski sporazum TTIP.<\/p>\n

Oko TTIP-a je i bilo ne\u0161to otpora, a i pisalo se i tome, \u010dak iznena\u0111uju\u0107e mnogo s obzirom na vladin trud da sve ostane u sjeni. Dok se, ako je rije\u010d o Siriji, nerazumijevanje ili nezainteresiranost ovdje nastavljaju kroz uglavnom vrlo povr\u0161ne interpretacije novijih procesa u Turskoj, kao i nedosljednog odnosa EU-a i Zapada op\u0107enito prema toj zemlji i regiji, no ta politika u Hrvatskoj jedva da se propituje.<\/p>\n

Znam da je bio i prosvjed, no utjecaj TTIP-a je izuzetan, a o tome se i dalje malo zna. Nalik preokupaciji ameri\u010dkim izborima na razini pitanja Trump ili clinton, mada je samo to pitanje pogre\u0161no, kao i ono u Hrvatskoj koje se uporno svodi na dilemu Plenkovi\u0107 ili Milanovi\u0107. Turska je pak narasla u jednog od najja\u010deg igra\u010da na \u0161iroj sceni, uz Rusiju, \u0161to \u0107e neizbje\u017eno imati reperkusije i na Hrvatsku kao dio EU-a. Turska u stvari dr\u017ei EU u \u0161aci, od nje se o\u010dekuje da odigra ulogu tampon-zone prema Siriji, u koju je investirano mnogo, ali to je i dalje predmet pregovora. EU stoga pristaje na turski uvjet da 75 milijuna njezinih dr\u017eavljana dobije pravo slobodnog kretanja \u0161engenskim prostorom, \u0161to kr\u0161i sva pravila EU-a. Pokazuje se da EU nema nikakvu koherentnu vanjsku politiku, a preko mjera \u0161tednje je ve\u0107 oslabila svoju periferiju. Prije nekoliko mjeseci bio sam u gr\u010dkoj luci Pirej, \u010dije su dvije tre\u0107ine prodane Kinezima, a na okupljanju lu\u010dkih sindikata sreo sam i predstavnike sindikata iz Rijeke. Pa ako se ve\u0107 time ne bave hrvatske vlasti, bilo mi je drago uvjeriti se da su zainteresirani makar sindikati. U kineskom dijelu pirejske luke radnici vi\u0161e nemaju prava iz kolektivnih ugovora, sindikalno djelovanje je zabranjeno, a pla\u0107e su im manje nego u gr\u010dkom dijelu. Ali taj se eksperiment prelijeva iz periferije u centar, s Hollandeom koji poku\u0161ava na tr\u017ei\u0161tu rada uvesti ne\u0161to sli\u010dno, pa otuda npr. dolazi i pokret \u2018Nuit debout\u2019.<\/p>\n

Spomenuli ste Brexit; izme\u0111u ostalog, u pitanju je vjeran odraz slo\u017eenosti odnosa u EU-u i pogleda na njeno funkcioniranje, a gdje su se oko ultimativne dileme oko (ne)ostanka podijelile i ljevica i desnica, dodu\u0161e s razli\u010ditim motivima.<\/strong><\/p>\n

Mislim da se tu mogu izdvojiti \u010detiri osnovne pozicije, dvije lijeve i dvije desne, odnosno po jedna za ostanak i za odlazak na svakoj strani. Lijevo je za ostanak bila Laburisti\u010dka stranka s Corbynom na \u010delu, dok je druga bila pozicija zvana Lexit, tj. lijevi Brexit. Od lica poznatih u Hrvatskoj, to je zagovarao i TariQ Ali, zatim Kostas Lapavicas itd. Na drugoj strani imamo poziciju establi\u0161menta za ostanak i radikalnu desnicu na \u010delu s Nigelom Farageom za izlazak. Naravno, ljevica i desnica pristupaju dilemi sa sasvim razli\u010ditih polazi\u0161ta, iako mo\u017ee zbunjivati \u010dinjenica da u ovom izdvojenom pitanju dijelovi ljevice i desnice dolaze do istog referendumskog odgovora.<\/p>\n

Opasnosti od raspada Unije<\/p><\/blockquote>\n


\nDosta ste aktivni u Velikoj Britaniji, a stav DIEM-a poklapa se s laburisti\u010dkim i Corbynovim. DIEM o\u010dito pretpostavlja da se EU mo\u017ee iskoristiti kao okvir za povezivanje naj\u0161irih slojeva, dok bi disolucija zna\u010dila gubitak takve \u0161anse?<\/strong><\/p>\n

Na\u0161a je procjena bila da, ukoliko Britanija iza\u0111e iz EU-a, mogu\u0107nost me\u0111unarodnog djelovanja i promjene iznutra postaje bitno manja. A na\u0161a pozicija spram Lexit ili spram izlaska Francuske, koji se tako\u0111er najavljuje, jest da na tome mo\u017ee profitirati najprije radikalna desnica, dok \u0107e kapital vi\u0161e-manje i dalje imati svoj business as usual. Suo\u010davamo se s opasnom revitalizacijom ideje nacionalne dr\u017eave, kao \u0161to vidimo po Ma\u0111arskoj i Orbanu. Lijevi centar se posvuda pribli\u017eava bira\u010dima desnog centra, u Europi kao i u Americi.<\/p>\n

Zna\u010di li to da se otpor EU-u prije ulaska u \u010dlanstvo i nakon njega nu\u017eno razlikuje? Hrvatska bi tako\u0111er mogla poslu\u017eiti za primjer, no svakako ne gube\u0107i iz vida da sama EU nije uspjela sprije\u010diti rast ekstremne desnice, \u0161tovi\u0161e, ona ga je svojom politikom \u0161tednje i socijalnog raslojavanja pospje\u0161ila.<\/strong><\/p>\n

DIEM nipo\u0161to nije pojava tre\u0107eg puta ni reformizma europskih socijaldemokrata, dugog mar\u0161a kroz institucije koji je zagovarao Dutschke. Iako ne isklju\u010dujem mogu\u0107nost da \u0107e DIEM u Europi postati prezentan na izborima, ako tako odlu\u010di \u010dlanstvo. Ali koliko god da je EU nastala kao neka vrsta kartela jo\u0161 prije \u0161est i pol desetlje\u0107a, a mislim pritom na Europsku zajednicu, ona s vremenom uspijeva sprije\u010diti ratove unutar svojih granica. \u0160to ne zna\u010di, dakako, da nije participirala u ratovima od Afganistana i Iraka do Libije i Sirije. No ukoliko do\u0111e do povla\u010denja zemalja-\u010dlanica u nacionalne dr\u017eave, bojim se da je mogu\u0107 scenarij samo po dvije osnove. Jedna se ti\u010de jo\u0161 ve\u0107eg rasta ekstremne desnice, a usponi Mussolinija i Hitlera pokazuju da je takav pokret uvijek u paktu s krupnim kapitalom. I trebalo bi nam ve\u0107 jednom postati jasno da od nacionalnih suvereniteta nema ni\u0161ta, oni su odavno opasna iluzija, jer se kapital ne obazire na granice. A drugo, EU bi postala \u017ertvom mo\u0107nih vanjskih sila u razvoju nove globalne geopoliti\u010dke situacije. Pogledajmo samo impulse iz susjedne nam Srbije koja vje\u0161to operira utjecajima Rusije, Kine i arapskih zemalja, dijelom ba\u0161 zbog unutarnjih slabosti EU-a. Naravno, da su na vlast u svojim zemljama do\u0161li osim Sirize i Podemos i Labour Party, vjerujem da bi i unutarnja i vanjska politika EU-a bile uvelike druk\u010dije nego sad. Ali iskustvo Sirize pokazalo nam je kako ne postoji mogu\u0107nost istinski progresivne promjene u samo jednoj \u010dlanici EU-a, da parafraziram onu staru po kojoj nema komunizma u jednoj dr\u017eavi, naro\u010dito ako je ona na periferiji.<\/p>\n

Izme\u0111u mlakog lijevog centra i sve tvr\u0111e radikalne desnice, kakvom vidite neke ozbiljnije hrvatske lijeve mogu\u0107nosti, a u svjetlu svega \u0161to ste rekli o Europi, kao i podjela na ovda\u0161njoj ljevici koje su vam dobrim dijelom poznate?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eemo se nadati da \u0107e se SDP reformirati iznutra, u \u0161to vi\u0161e nitko ne vjeruje, jer ovo nije Velika Britanija, ili se okrenuti kreiranju nove, autenti\u010dne lijeve snage. Poku\u0161aja, dakako, ima, da spomenem mladu Radni\u010dku frontu, ali o\u010dito predstoji najte\u017ei dio intenzivnijeg rada s bazom koji iziskuje veliki kapacitet i napor. Zasad u tome iskusnijoj desnici bolje ide, s osiguranom infrastrukturom i olak\u0161anim pristupima, kao i novim pokretima-strankama poput \u017divog zida koji je frapantno ljevici oteo \u010ditavo jedno polje za anga\u017eman. Za usporedbu, tako je Podemos znao okrenuti energiju indignadosa nakon masovnih delo\u017eacija. A Most je bolje od ljevice iskoristio i djelomi\u010dni uspjeh u ru\u0161enju tradicionalnih lokalnih vlastodr\u017eaca, prodaju\u0107i ideju da \u0107e na isti na\u010din upravljati dr\u017eavom. Mislim da bi istinskoj ljevici u Hrvatskoj dobro do\u0161lo malo izbjegavanja fragmentiranja i sekta\u0161enja, kao \u0161to nastoji DIEM. Te podjele na kojima dijelovi ljevice \u010desto inzistiraju nisu realni dio \u0161ireg dru\u0161tva, pa bi ih trebalo nadi\u0107i kao narcizme malih razlika, kako to naziva Freud, da bi se do\u0161lo do \u0161ireg zajedni\u010dkog bloka bez kojeg nema istinskog pomaka.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a>\n<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sre\u0107ko Horvat: U DIEM-u, oslanjaju\u0107i se na ideje od \u0161kotskog prosvjetiteljstva do boljih tradicija samoupravljanja, razvili platformu prema kojoj se potpisnici manifesta u pojedinim zemljama mogu i samoorganizirati<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":198846,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-212131","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212131","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=212131"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212131\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/198846"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=212131"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=212131"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=212131"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}