{"id":212008,"date":"2016-08-25T11:13:53","date_gmt":"2016-08-25T09:13:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=212008"},"modified":"2016-08-25T11:13:53","modified_gmt":"2016-08-25T09:13:53","slug":"kako-nesreca-utice-na-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/25\/kako-nesreca-utice-na-zdravlje\/","title":{"rendered":"Kako (ne)sre\u0107a uti\u010de na zdravlje?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1-300x224.jpg\" alt=\"sreca\" width=\"300\" height=\"224\" class=\"alignleft size-medium wp-image-187588\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1-300x224.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1-580x432.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1-450x335.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1-480x358.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1-235x175.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1-350x261.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1-220x164.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/sreca1.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Doktori otkrivaju da neo\u010dekivani emotivni \u0161okovi, bilo negativni ili pozitivni, mogu da izazovu iznenadno slabljenje sr\u010danih mi\u0161i\u0107a odnosno sindrom slomljenog srca,koji je poznat i kao takotsubo kardiomiopatija.<\/p>\n<p>Medicinski termin slomljenog srca poznat podrazumeva slabljenje mi\u0161i\u0107a srca, \u0161to uzrokuje da se leva komora (koja obezbe\u0111uje telo krvlju bogatom kiseonikom) abnormalno pro\u0161iri pri dnu<\/p>\n<p>Osim akutnog bola u grudima i kratkog daha, ovo stanje mo\u017ee dovesti do sr\u010danih napada i smrti.<\/p>\n<p>Odavno je poznato da neo\u010dekivan emocionalni \u0161ok kao \u0161to je smrt supru\u017enika ili nasilna sva\u0111a mo\u017ee uzrokovati napad.<\/p>\n<p>depresija, tuga, razdvojenost, raskid, otudjenost jpg<br \/>\nIlustracija:freeimages.com<\/p>\n<p>Ovo stanje su otkrili japanski nau\u010dnici, a dobilo je ime po tradicionalnoj zamci za hobotnice, za koju se ka\u017ee da podse\u0107a na pro\u0161irenu sr\u010danu komoru.<\/p>\n<p>Previ\u0161e sre\u0107e mo\u017ee da na\u0161kodi va\u0161em zdravlju?<\/p>\n<p>Me\u0111utim, statistike nemaju podataka i niko nikada nije ispitivao da li bi sre\u0107an doga\u0111aj mogao dati sli\u010dan rezultat.<\/p>\n<p>Kristian Templin i Jelena Gadri iz Univerzitetske bolnice u Cirihu su 2011. godine uspostavili globalni registar kako bi pratili slu\u010dajeve sa ovim sindromom, koji su prili\u010dno retki.<\/p>\n<p>Pet godina kasnije, mre\u017ea od 25 bolnica \u0161irom devet zemalja, skupila je statisti\u010dki zna\u010dajne podatke u vezi s 1.750 slu\u010dajeva s takotsubo sindromom (TTS).<\/p>\n<p>Templin i Gadri su predvodili tim od 16 istra\u017eiva\u010da, koji su smatrali da su emocionalna uzbu\u0111enja, u ovom slu\u010daju radost, odgovorna za 485 ovih slu\u010dajeva.<\/p>\n<p>Unutar te grupe, za \u010detiri procenta (ukupno 20 osoba) mo\u017ee se re\u0107i da su patili od \u201esindroma sre\u0107nog srca&#8221;.<\/p>\n<p>\u201eBolest mo\u017ee biti uzrokovana i pozitivnim emocijama, tako\u0111e&#8221;, izjavio je Gadri.<\/p>\n<p>U dvadeset slu\u010dajeva sindrom je uzrokovan sre\u0107nim doga\u0111ajima uklju\u010duju\u0107i ro\u0111endanske \u017eurke, ven\u010danja, iznena\u0111enja povodom proslava, pobeda omiljenog ragbi tima, kao i ro\u0111enje unu\u010deta.<\/p>\n<p>Doktori otkrivaju da neo\u010dekivani emotivni \u0161okovi, bilo negativni ili pozitivni, mogu da izazovu iznenadno slabljenje sr\u010danih mi\u0161i\u0107a odnosno sindrom slomljenog srca,koji je poznat i kao takotsubo kardiomiopatija.<\/p>\n<p>Nijedna od njih nije bila fatalna.<\/p>\n<p>Doktori koji rade u hitnoj pomo\u0107i bi trebalo da budu svesni \u010dinjenice da pacijenti sa simptomima sr\u010danog napada mo\u017eda pate od TTS, izazvanog bilo pozitivnim bilo negativnim iskustvima.<\/p>\n<p>Sindrom (ne)sre\u0107nog srca poga\u0111a vi\u0161e \u017eene<\/p>\n<p>Iz razloga nepoznatog istra\u017eiva\u010dima, 95 procenata pacijenata u oba slu\u010daja, u grupama i slomljenog srca i sre\u0107nog srca, bile su \u017eene u svojim srednjim do kasnim 60-tim godinama.<\/p>\n<p>\u201eMi jo\u0161 uvek ne znamo za\u0161to su prete\u017eno \u017eene pogo\u0111ene Takotsubo sindromom&#8221;, Gadri je izjavio za AFP. \u201eMo\u017eemo samo da spekuli\u0161emo da hormonsko stanje, pre svega estrogen, igra klju\u010dnu ulogu u mehanizmu ove bolesti.&#8221;<\/p>\n<p>\u017dene imaju mnogo ve\u0107i nivo estrogena nego mu\u0161karci, kod kojih je dominantan testosteron. Ovakav rezultat kada su u pitanju \u017eene je zbunjuju\u0107i s obzirom da mu\u0161karci \u010de\u0161\u0107e do\u017eivljavaju sr\u010dane udare.<\/p>\n<p>Dalje studije su neophodne kako bi omogu\u0107ile da se utvrdi kako to da i sre\u0107ni i tu\u017eni \u017eivotni doga\u0111aji, iako druga\u010diji, na posletku dele isti deo u centralnom nervnom sistemu koji pokre\u0107e ove simptome.<\/p>\n<p>Diskaveri\/nationalgeographic.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Doktori otkrivaju da neo\u010dekivani emotivni \u0161okovi, bilo negativni ili pozitivni, mogu da izazovu iznenadno slabljenje sr\u010danih mi\u0161i\u0107a odnosno sindrom slomljenog srca,koji je poznat i kao takotsubo kardiomiopatija. Medicinski termin slomljenog srca poznat podrazumeva slabljenje mi\u0161i\u0107a srca, \u0161to uzrokuje da se leva komora (koja obezbe\u0111uje telo krvlju bogatom kiseonikom) abnormalno pro\u0161iri pri dnu Osim akutnog bola [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":187588,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-212008","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212008","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=212008"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/212008\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/187588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=212008"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=212008"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=212008"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}