{"id":211839,"date":"2016-08-23T07:00:46","date_gmt":"2016-08-23T05:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=211839"},"modified":"2016-08-22T22:22:57","modified_gmt":"2016-08-22T20:22:57","slug":"motivi-santifikacije-stepinca-nisu-cisti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/23\/motivi-santifikacije-stepinca-nisu-cisti\/","title":{"rendered":"Motivi santifikacije Stepinca nisu \u010disti"},"content":{"rendered":"

Autor:Eldin HAD\u017dOVI\u0106<\/strong><\/p>\n

Gospodine Boji\u0107u, vi ste prakti\u010dki protjerani iz Sarajeva, gdje ste radili kao predava\u010d na Franjeva\u010dkoj teologiji. Kako se to dogodilo i za\u0161to?<\/strong><\/p>\n

\"Drago<\/a>O tome mi nije lako govoriti jer je rije\u010d o mojoj zajednici i odnosima u njoj. Ljudi koji su izvan zajednice to uglavnom ne mogu razumjeti jer ne poznaju unutarnje odnose i ne o\u010dekuju da se takvo \u0161to mo\u017ee dogoditi u franjeva\u010dkoj zajednici. Ali evo ukratko \u0161to se dogodilo. Prije tri godine, u svibnju 2013., zbog javnih istupa i kritike dijela hercegova\u010dkih franjevaca zbog njihovog neodgovornog pona\u0161anja u ratu i manipulacija sa sveti\u0161tem u Me\u0111ugorju, smijenjen sam s mjesta glavnog urednika \u2018Svjetla rije\u010di\u2019 i urednika izdava\u0161tva. Uz to, tada\u0161nji provincijal fra Lovro Gavran (koji se u me\u0111uvremenu vratio na Kosovo nakon \u0161to je u proteklih sedam godina zloupotrebom pozicije vlasti u\u010dinio puno \u0161tete i pojedincima i cijeloj zajednici) i \u010dlanovi Uprave Bosne Srebrene, na nagovor hercegova\u010dkog provincijala fra Miljenka \u0160teke, odlu\u010dili su da me dodatno sankcioniraju i odredili da moram napustiti Sarajevo i preseliti se u Busova\u010du. Budu\u0107i da sam to odbio, uslijedile su i druge sankcije, me\u0111u njima i zabrana pou\u010davanja na Franjeva\u010dkoj teologiji u Sarajevu. Pro\u0161le godine, nakon \u0161to su mi u dogovoru s Generalnom upravom Franjeva\u010dkog reda u Rimu zaprijetili da \u0107e pokrenuti postupak izgona iz Reda, preselio sam se u franjeva\u010dki samostan u Jajce. U travnju ove godine izabran je novi provincijal fra Jozo Marini\u010di\u0107. On je bilo \u010dlan Uprave i suradnik biv\u0161eg provincijala fra Lovre Gavrana u vremenu kad su me ka\u017enjavali, od \u010dega se nikad ni on ni drugi suradnici nisu javno distancirali, \u0161to zna\u010di da su odluke i sankcije donesene jednoglasno. Izabrana je i nova Uprava u kojoj su i dva profesora s Franjeva\u010dke teologije. \u010clanovi nove Uprave skupa sa starim i novim provincijalom na kongresu odr\u017eanom u lipnju nisu me uop\u0107e kontaktirali niti su razmatrali mogu\u0107nost moga povratka u Sarajevo. To pitanje je postavljeno nedavno i na sjednici Profesorskog zbora Franjeva\u010dke teologije u Sarajevu, ali je ve\u0107ina \u010dlanova zbora to ignorirala.<\/p>\n

Franjeva\u010dka teologija u Sarajevu, poznata po svojoj otvorenosti i kriti\u010dnosti, najva\u017enija institucija duha u Bosni Srebrenoj, postala je posljednjih godina privatno vlasni\u0161tvo dijela profesora koji u suradnji s pro\u0161lom i sada\u0161njom Upravom izabiru dekane i odre\u0111uju ve\u0107inom glasova tko mo\u017ee a tko ne mo\u017ee predavati, tko mo\u017ee a tko ne mo\u017ee na postdiplomski studij. Oni se u javnom prostoru predstavljaju kao borci za slobodu, istinu, pravdu, za pravo pojedinca, ali te visoke zahtjeve ne mogu izdr\u017eati i upadaju u kompromiserstvo i oportunizam i koriste\u0107i tzv. demokratske procedure stje\u010du i odr\u017eavaju mo\u0107 kako bi se mogli razra\u010dunavati s ljudima s kojima su prethodno sura\u0111ivali, a koje sada, zbog vlastite moralne nedosljednosti, ne podnose. Njihovu ignoranciju i isklju\u010divost, iako na druga\u010dije na\u010dine, trpi i dio kolega koji predaju na Franjeva\u010dkoj teologiji, a koji su se 2013. usprotivili mojoj smjeni i potpisali pismo podr\u0161ke. O svemu ovome postoje pisana svjedo\u010danstva, a to mogu potvrditi i \u010dlanovi Bosne Srebrene. Eto za\u0161to mi je te\u0161ko govoriti o ovome, jer se ti\u010de na\u0161ih unutarnjih odnosa. Ali moram to javno kazati radi istine i \u010disto\u0107e odnosa i zbog zanimanja dijela javnosti koji cijeni Bosnu Srebrenu i njezinu ulogu u pro\u0161losti.<\/p>\n

Za \u0161aku srebrenjaka<\/strong><\/p>\n

Va\u0161i izabrani tekstovi i intervjui sabrani su u knjigu \u2018Zlato i tamjan\u2019 za koju vlada veliko interesovanje i to ponajvi\u0161e, usudili bismo se re\u0107i, me\u0111u najistaknutijim kriti\u010darima Crkve i organizirane religije uop\u0107e. Pada li vam te\u0161ko to \u0161to do razumijevanja lak\u0161e dolazite u izvancrkvenim krugovima nego u onima kojima u su\u0161tini pripadate?<\/strong><\/p>\n

Volio bih, naravno, da je stanje u mojoj franjeva\u010dkoj zajednici dosljedno njezinoj najboljoj tradiciji, kao \u0161to bih volio da je i stanje u Crkvi i njezino djelovanje prema vani (dru\u0161tvu i svijetu) bolje, u smislu da ima vi\u0161e slobode duha, mi\u0161ljenja, samokriti\u010dnosti, pravednosti, zauzimanja za ljudskih prava, odgovornog suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, empatije i su\u0107uti za tu\u0111u patnju, vi\u0161e po\u0161tivanja na\u0161ih razlika, vi\u0161e samostalnih i odgovornih pojedinaca, a manje kolektivne duhovne i svake druge zaslijepljenosti. Zahvalan sam svima koji pokazuju interes za ono \u0161to radim i nadam se da \u0107e tekstovi skupljeni u ovoj knjizi otvoriti bar mogu\u0107nost razgovora o ovim temama.<\/p>\n

Nedavno ste u jednom intervjuu rekli da Crkva ne trpi nikakvu kritiku, \u0161to va\u017ei za sve glavne monoteisti\u010dke vjerske zajednice, ne samo u BiH. Je li, po va\u0161em mi\u0161ljenju, onemogu\u0107en politi\u010dki dijalog izme\u0111u crkava i sekularnog dru\u0161tva?<\/strong><\/p>\n

Iako to ona po ustavu formalno jesu, za na\u0161a dru\u0161tva se ne mo\u017ee kazati da su sekularna. Predstavnici vjerskih zajednica, uz nacionalne stranke, ponajvi\u0161e onemogu\u0107uju razvoj sekularnog, gra\u0111anskog, otvorenog dru\u0161tva. Do onog pravog, kriti\u010dkog, anga\u017eiranog dijaloga te\u0161ko mo\u017ee i do\u0107i jer ne postoji sekularno dru\u0161tvo, nego troetni\u010dki getoizirani i duhovno okupirani kolektivi gotovo do kraja poistovje\u0107eni s vjerskom pripadno\u0161\u0107u u njezinom najodbojnijem i najperverznijem smislu. Oni dijalogiziraju i susre\u0107u se uglavnom ondje gdje postoji obostrana korist. To se ponajbolje mo\u017ee vidjeti u vrijeme velikih blagdana. Nedavno smo proslavili Bajram, ovih dana Veliku Gospu. Na\u017ealost, uglavnom su blagdanska slavlja zaprljana i unaka\u017eena politikom. Vrlo \u010desto su ba\u0161 najva\u017eniji i ljudima najdra\u017ei vjerski blagdani pra\u0107eni spregom politike i religije, \u2018zlata i tamjana\u2019, nehumane politike i bezbo\u017ene religije. Na taj na\u010din, religijski predstavnici uni\u0161tavaju i pervertiraju blagdansku intimu, ono najsvetije i najosobnije \u0161to ljudi u tim danima osje\u0107aju i do\u017eivljavaju. Na jednoj strani imate vapaje, molitve i zavjete bolesnih, tu\u017enih, usamljenih, osiroma\u0161enih, nesretnih, izvaranih, oplja\u010dkanih ljudi u potrazi za utjehom i duhovnom snagom da se sve to izdr\u017ei i dalje \u017eivi \u010destito, a s druge strane imate \u010desto nezaja\u017eljive, okrutne, umi\u0161ljene, \u010dastohlepne, bogate elite koje su te ljude prevarile, oplja\u010dkale, ukrale im sada\u0161njost, i njima, njihovoj djeci i najbli\u017eima budu\u0107nost. U pravilu su u prvim redovima jer oni su ovozemaljski bogovi koje obo\u017eavaju i kojima se klanjaju mnogi predstavnici vjerskih zajednica za \u0161aku srebrenjaka.<\/p>\n

Sude\u0107i prema rezultatima popisa stanovni\u0161tva, BiH je zemlja vjernika, sa svega dva-tri procenta ateista i\/ili agnostika. Odgovaraju li te brojke stvarnom stanju ili se radi o oportunizmu i mirenju s predominantnim utjecajem vjerskih zajednica?<\/strong><\/p>\n

Ta statistika vjerojatno odgovara stvarnom stanju, iako je broj onih koji prakticiraju svoju vjeru zasigurno manji. Nije problem u tome \u0161to se toliko ljudi izja\u0161njava vjernicima \u2013 to je, uostalom, pravo svakog \u010dovjeka \u2013 problem je u tome \u0161to vjera ne doti\u010de stvarne \u017eivote ljudi i \u0161to je ona \u010desto pokri\u0107e da se mo\u017ee raditi \u0161to se ho\u0107e. Ali sli\u010dan problem postoji i kod ljudi koji se izja\u0161njavaju ateistima i agnosticima. I na jednoj i na drugoj strani je prisutna kriza humanosti, odsutnost eti\u010dkih principa, neodgovornost prema op\u0107em dobru i konkretnom \u010dovjeku (bli\u017enjemu). Stalno se inzistira na tome da se tobo\u017ee mora zna to tko je tko i kojem kolektivu ili grupi pripada. A u drugi plan se stavljaju dostojanstvo, pravo i odgovornost pojedinca. I za vjernike i za ateiste bi trebali vrijediti temeljni eti\u010dki principi. Za pripadnike monoteisti\u010dkih religija oni su sadr\u017eani u Bo\u017ejim zapovijedima, a sadr\u017eaj tih zapovijedi se gotovo u cijelosti poklapa s konvencijom o ljudskim pravima. Ovdje se konstantno manipulativno uvjerava ljude da je pravo kolektiva ispred prava pojedinca. To ni u vjerni\u010dkom ni u humanisti\u010dkom smislu nije tako. Pojedinac i njegova prava moraju biti uvijek ispred prava kolektiva, jer ponekad upravo prava kolektiva ugro\u017eavaju prava pojedinaca koji mu pripadaju.<\/p>\n

Svetost ne ide nasilu<\/strong><\/p>\n

Nakon kra\u0107eg perioda vrlo mlakog napretka, BiH ponovno tone u duboku politi\u010dku krizu. Mogli bismo protra\u0107iti cijeli razgovor nabrajaju\u0107i politi\u010dke procese koji su po\u0161li po zlu samo u ovoj godini. Je li to zato \u0161to nam se bli\u017ee lokalni izbori ili se radi o ne\u010dem drugom?<\/strong><\/p>\n

Izbori svaki put iznova poka\u017eu kako je te\u0161ko stanje u dr\u017eavi. U sada\u0161njim politi\u010dkim konstelacijama i s ljudima koji trenutno imaju politi\u010dku mo\u0107 i upravljaju ovom zemljom te\u0161ko mo\u017ee biti bolje. Mnogi ljudi su se zasitili politike, politi\u010dari su uspjeli da im zgade politiku i vi\u0161e nemaju ni volje ni snage da se bore. Dio njih odlazi iz zemlje, a mnogi jedva \u010dekaju da odu. To je donekle razumljivo jer ljudi ne \u017eele da im \u010ditav \u017eivot pro\u0111e u neizvjesnosti, u socijalnoj nesigurnosti, u stalnim krizama. Ljudski je i legitimno htjeti bolji, opu\u0161teniji, ispunjeniji \u017eivot, vi\u0161e zadovoljstva, sigurnosti i sre\u0107e za sebe i za svoje najbli\u017ee. Ako je u godinama poslije rata postojala makar i krhka nada da bi moglo biti bolje, posljednje godine svjedo\u010de da je i ta nada poljuljana, da nas je sve pomalo zahvatila rezignacija i da sve \u010de\u0161\u0107e samo nijemo promatramo \u0161to se doga\u0111a oko nas. Ipak, vjerni\u010dkim jezikom kazano, ne treba gubiti nadu da u kona\u010dnici zlo ipak ne\u0107e posve nadvladati. Naravno, svjestan sam da je to slaba utjeha, ali ima smisla boriti se i ne odustajati od dobra i stalno sijati dobro, kako se to slikovito biblijski i teolo\u0161ki ka\u017ee, kako god nam se \u010dini da ga ljudski korov i zlo stalno gu\u0161e, izjedaju i uni\u0161tavaju.<\/p>\n

Proces beatifikacije i santifikacije Alojzija Stepinca ne prestaje uznemiravati duhove u cijeloj biv\u0161oj Jugoslaviji, a vi ste kazali kako bi najbolje bilo da on nikada nije ni zapo\u010deo. Za\u0161to tako mislite?<\/strong><\/p>\n

Nisam dovoljno upu\u0107en u sam proces i ne \u017eelim se postavljati kao sudac ni Alojziju Stepincu ni Katoli\u010dkoj crkvi koja forsira njegovu svetost, ali mislim da motivi iz kojih proizlazi ovaj proces nisu \u010disti jer se dio \u017eivota toga \u010dovjeka, uz uva\u017eavanje njegovog nepravednog stradanja od komunisti\u010dkog re\u017eima u montiranom politi\u010dkom procesu, poku\u0161ava selektivno prikazati, naknadno uljep\u0161ati i \u2018nasilu\u2019 posvetiti. Alojzije Stepinac je \u010dovjek svoga vremena i djelovao je u skladu s tada\u0161njim dominantnim stavom Katoli\u010dke crkve (pape Pija XII. i tada\u0161njeg vodstva Crkve), ali to ni njega ni druge predstavnike Katoli\u010dke crkve diljem svijeta i na na\u0161im prostorima ne mo\u017ee ispri\u010dati za njihovu \u0161utnju, pogotovo ne one koji su davali podr\u0161ku fa\u0161isti\u010dkim re\u017eimima. Stepinac je nacionalni svetac, instrumentaliziran za nacionalnu religiju, pa se zbog toga tako sna\u017eno inzistira na tome da se proglasi svetim, \u0161to \u0107e se, bez obzira na otpore, vjerojatno i dogoditi. Proteklih desetlje\u0107a su i neke crkve po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini posve\u0107ene Alojziju Stepincu, posvuda su postavljeni kipovi i slike s njegovim likom, ali \u010dini se da \u010da\u0161\u0107enje i pobo\u017enost prema njemu nisu ni izbliza za\u017eivjeli kako se to mislilo i htjelo. I to je jedan od pokazatelja da svetost ne ide nasilu, odnosno da ova svetost nije kr\u0161\u0107anske nego politi\u010dke prirode. Iako to ne mo\u017eemo znati, vjerojatno ni sam Stepinac ne bi bio za to da ga se proglasi svetim.<\/p>\n

Smatrate li stav onih politi\u010dkih elita koje su bile najglasnije u osudi beatifikacije Stepinca licemjernim? Tu prije svega mislimo na vladaju\u0107u politi\u010dku nomenklaturu iz Srbije, kojoj rehabilitacija kvislin\u0161kih pokreta i li\u010dnosti iz Srbije nije bila problemati\u010dna.<\/strong><\/p>\n

Nezahvalno je praviti analogije i povla\u010diti paralele jer one uvijek u sebi kriju opasnost da dovoljno ne sagledamo cjelinu stvari, ali reakcije dijela politi\u010dara iz Srbije su licemjerne jer dok osu\u0111uju Stepinca za usta\u0161tvo, istodobno promoviraju \u010detni\u0161tvo. Te reakcije bi imale smisla kad bi se politi\u010dki vo\u0111e u Srbiji ogradili od ideologije velikosrpstva i politi\u010dkog svetosavlja u vlastitim redovima, kad bi preuzeli odgovornost za ratove na ovim prostorima i za stradanja tolikog broja ljudi. Tada bi ta kritika imala upori\u0161te i bila bi dru\u0161tveno po\u017eeljna i prihvatljiva. Ovako je cijela kontroverza oko Stepinca samo dobrodo\u0161ao povod da se opravdavaju vlastiti mitovi i ideologije, da se pori\u010de vlastito zlo do genocida i da se poja\u010dava fa\u0161izacija srbijanskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Drago Boji\u0107: Stepinac je nacionalni svetac, instrumentaliziran za nacionalnu religiju, pa se zbog toga tako sna\u017eno inzistira na tome da se proglasi svetim, \u0161to \u0107e se, bez obzira na otpore, vjerojatno i dogoditi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-211839","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211839","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=211839"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211839\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=211839"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=211839"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=211839"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}