{"id":211612,"date":"2016-08-19T07:00:43","date_gmt":"2016-08-19T05:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=211612"},"modified":"2016-08-18T20:20:07","modified_gmt":"2016-08-18T18:20:07","slug":"sve-lazi-hillary-clinton","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/19\/sve-lazi-hillary-clinton\/","title":{"rendered":"Sve la\u017ei Hillary Clinton"},"content":{"rendered":"

\"John<\/a>Autor: John R. MacArthur*<\/strong><\/p>\n

U kolumni objavljanoj 24. svibnja 2016. godine, konzervativni komentator New York Timesa David Brooks zapitao se: \u201cZa\u0161to je Hillary Clinton nepopularna?\u201d, pa se umjesto da potra\u017ei odgovor u njezinoj politi\u010dkoj bilanci, zadubio u psihologiju. \u201cPo\u010deo bih obja\u0161njenje ovim upitom: mo\u017eete li mi re\u0107i kako se zabavlja Hillary Clinton?\u201d<\/p>\n

Dakle, biv\u0161a prva dama ne privla\u010di bira\u010de ponajprije zbog svog temperamenta: konstantno je opsjednuta svojom karijerom, nedostaje joj \u017eivotne radosti. \u201cNepopularna je jer je radoholi\u010darka\u201d, tvrdi Brooks, \u0161to je stavlja \u201cu raskorak s obi\u010dajima na\u0161eg doba dru\u0161tvenih mre\u017ea koji visoko vrednuju intimnost i ranjivost\u201d. Blagonaklonost urednika ina\u010de bliskog republikancima mo\u017ee nas iznenaditi, no odbojnost spram Donalda Trumpa je tolika da svjedo\u010dimo (prividno) za\u010dudnim savezima.<\/p>\n

\u010citamo li Brooksa, u\u010dinit \u0107e nam se da se Clinton tek otisnula u ameri\u010dki politi\u010dki \u017eivot, dok je ustvari uzastopno bila prva dama SAD-a, senatorica i dr\u017eavna tajnica. Je li zaboravio njezin zagovor invazije na Irak 2003. godine, tri govora koja je odr\u017eala pred bankarima Goldman Sachsa (i svaki naplatila 225.000 dolara), nepokolebljivu podr\u0161ku sporazumima o slobodnoj trgovini, potporu svrgavanju libijskog vo\u0111e Moamera Gadafija? A \u0161to re\u0107i o sukobu interesa u koji je bila umije\u0161ana Fondacija Clinton \u2013 neka vrsta obiteljske filantropske multinacionalke \u2013 u vrijeme dok je Hillary Clinton slu\u017eila u Obaminoj administraciji? Prema New York Timesu (18. listopada 2015.), slu\u017ebenici fondacije uspjeli su intenzivnim lobiranjem kod dr\u017eavne tajnice novac namijenjen federalnom programu za borbu protiv side u Ruandi transferirati prema jednom od svojih obrazovnih programa.<\/p>\n

Da i ne spominjemo bliskost demokratske kandidatkinje s Wall Streetom, \u010dije glave\u0161ine financiraju njenu kampanju kao i fondaciju. \u010cak je i Donald Trump 2009. donirao biznisu Clintonovih vi\u0161e od 100.000 dolara. Treba re\u0107i da je ovaj milijarder dugo odr\u017eavao srda\u010dne odnose s bra\u010dnim parom, koji je pozvao na svoje tre\u0107e vjen\u010danje u sije\u010dnju 2005. U crkvi su \u201cBill i Hillary\u201d bili smje\u0161teni u prvom redu i, sude\u0107i po njihovim blistavim osmjesima, odli\u010dno su se proveli. Eto i odgovora na pitanje kako se zabavlja Hillary Clinton.<\/p>\n

Zapravo, glasati za Hillary Clinton na izborima u studenom zna\u010di odabrati jedan nerazdru\u017eivi par \u010dija su oba \u010dlana jedno drugom najbli\u017ei savjetnici. Uostalom, biv\u0161a je dr\u017eavna tajnica ve\u0107 obznanila svoje namjere: ako pobijedi na izborima, ekonomsku politiku vodit \u0107e upravo njezin suprug. Zada\u0107a \u0107e mu biti \u201crevitalizirati ekonomiju, jer on zna kako se to radi\u201d, izjavila je na mitingu u Kentuckyju 15. svibnja ove godine.<\/p>\n

Nali\u010dje Hillarynog humanitarizma<\/strong><\/p>\n

Prema imid\u017eu koji gradi, Clinton strastveno brine za sudbinu djece. Ta je strast ro\u0111ena prije vi\u0161e od trideset godina, kada je njezin suprug bio guverner Arkanzasa. Tada se povezala sa humanitarnim organizacijama poput Children\u2019s Defense Funda, u nadi da \u0107e izgraditi legendu o svojoj velikodu\u0161nosti. Me\u0111utim, u godinama provedenim na jugu svoje je dane posve\u0107ivala sasvim drugim stvarima: od 1977. do 1992. radila je u odvjetni\u010dkom uredu Rose, specijaliziraju\u0107i se za pitanja patenata i intelektualnog vlasni\u0161tva. Ured je bio pravo utjelovljenje sprege izme\u0111u politi\u010dkog establi\u0161menta i poslovnih krugova u Arkansasu, a me\u0111u klijentima je bio i Walmart, ogromni lanac hipermarketa poznat po borbi protiv sindikata i ljubavi prema proizvodima izra\u0111enim uz niske tro\u0161kove u zemljama gdje je radna snaga izvrgnuta nemilosrdnoj eksploataciji.1<\/p>\n

Odvjetni\u010dki posao otvorio joj je vrata upravnog odbora te multinacionalne kompanije u kojem je sjedila od 1986. do 1992. uz naknadu od 18.000 dolara godi\u0161nje (dakle oko 31.000 dana\u0161njih dolara, ura\u010dunamo li inflaciju). Pristojnost obvezuje \u2013 i ona je uvijek na to pazila \u2013 da se javno ne govori o temama koje bi mogle naljutiti tvrtku iz Bentonvillea, naro\u010dito o njihovoj politici sni\u017eavanja pla\u0107a. Dodu\u0161e, vrlo je te\u0161ko podizati djecu s 19.427 dolara godi\u0161nje, \u0161to je trenutno prosje\u010dna godi\u0161nja pla\u0107a blagajnice u Walmartu. Po povratku s jednog putovanja u Arkansas, pisac Paul Theroux rekao je da je 2015. vidio \u201cgradove koji su nalikovali gradovima u Zimbabveu, jednako zanemarene\u201d.2 Ismijavao je Fondaciju Clinton, ina\u010de ambicioznu po pitanju \u201cspa\u0161avanja afri\u010dkih slonova\u201d \u2013 to je jedan od njihovih vode\u0107ih programa \u2013 ali nezainteresiranu za siroma\u0161ne crna\u010dke obitelji u rodnoj dr\u017eavi Billa Clintona.<\/p>\n

Jo\u0161 od po\u010detka svog prvog mandata predsjednik Clinton je, u nastojanju da pobolj\u0161a financije svoje izborne kampanje, sve do tada odve\u0107 ovisne o velikim industrijskim sindikatima, prionuo zakretanju Demokratske stranke udesno. Tako se \u017eestoko zalagao za dono\u0161enje Sjevernoameri\u010dkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) koji su multinacionalne kompanije simpatizirale u istoj mjeri u kojoj su ga demokratski bira\u010di prezirali. Hillary Clinton se tome ni u jednom trenutku nije suprotstavila. I sama je sudjelovala na klju\u010dnom sastanku, odr\u017eanom 29. rujna 1992. u hotelu Sheraton u Arlingtonu (Vird\u017einija), na kraju kojeg je njezin suprug odlu\u010dio podr\u017eati sporazum koji je ispregovarao njegov prethodnik, predsjednik na odlasku, George Bush stariji. Potom je dala doprinos definiranju strategije kojom \u0107e se pridobiti neposlu\u0161ne izabrane predstavnike: trebalo je \u201cosvojiti jednog po jednog predstavnika, pa\u017eljivo kalkuliraju\u0107i koga se mo\u017ee izmanipulirati na koji na\u010din\u201d, rezimirao je Tom Nides, biv\u0161i \u010dlan Clintonova tima.3 U studenom 1993., zahvaljuju\u0107i potpori Newtona Gingricha, tada drugog najva\u017enijeg republikanca u Predstavni\u010dkom domu, NAFTA je ratificirana. Prva dama SAD-a bila je zadovoljna rezultatima: \u201cMislim da je NAFTA dokazala svoju u\u010dinkovitost\u201d, procijenila je 6. o\u017eujka 1996.<\/p>\n

Ohrabren ovim slobodnotrgovinskim uspjehom, Clinton \u0107e postupno revidirati klju\u010dna na\u010dela ameri\u010dke socijalne dr\u017eave, koja su na snazi od 1930-ih godina i Rooseveltovog \u201cNew Deala\u201d. Jo\u0161 uvijek uz podr\u0161ku Gingricha, koji je nakon poraza demokrata na izborima iz 1994. godine postao predsjednik Predstavni\u010dkog doma, nametnuo je reformu sustava javnih potpora koja je socijalnu pomo\u0107 uskratila jedanaest milijuna siroma\u0161nih obitelji. U znak prosvjeda, Peter Edelman \u2013 suprug utemeljiteljice i predsjednice fondacije Children\u2019s Defense Fund, toliko drage gospo\u0111i Clinton \u2013 dao je ostavku na svoju poziciju pomo\u0107nika tajnika za planiranje i evaluaciju: \u201cOvaj zakon ne poti\u010de rad. On \u0107e kazniti milijune siroma\u0161ne djece\u201d, izjavio je u o\u017eujku 1997. u mjese\u010dniku The Atlantic. Djeca, naro\u010dito djeca crna\u010dke i latino zajednice, ka\u017enjena su politikom njezina vlastitog mu\u017ea. I opet, Hillary Clinton nije rekla ni rije\u010d.<\/p>\n

Nekoliko godina kasnije, jo\u0161 uvijek zahvaljuju\u0107i suradnji sa svojima republikanskim \u201cprotivnicima\u201d, predsjednik je deregulirao Wall Street. U studenom 1999. godine ukinuo je zakon Glass-Steagall, koji je od 1933. godine odvajao funkcije komercijalnih i poslovnih banaka u svrhu spre\u010davanja spekulacija s novcem malih \u0161tedi\u0161a. Danas neki predla\u017eu, primjerice republikanac John McCain, revidiranje tog ukidanja. No ne i demokratska kandidatkinja: \u201cNe\u0107e biti povratka na zakon Glass-Steagall\u201d, odrje\u0161it je bio njezin ekonomski savjetnik Alan Blinder, u razgovoru za Reuters 13. srpnja 2015.<\/p>\n

Uvijek spremna za rat<\/strong><\/p>\n

Osobna politi\u010dka karijera Hillary Clinton istinski po\u010dinje 2000. godine kada se, uz sna\u017enu potporu svojeg mu\u017ea i mo\u0107nih veza u Demokratskoj stranci, kandidira za mjesto senatorice New Yorka, dr\u017eave u kojoj nikad nije prebivala. Nakon \u0161to je izabrana, izuzetno je dobro sura\u0111ivala s Bushovom administracijom. U Senatu je 10. listopada 2002. potvrdila svoju podr\u0161ku invaziji Iraka, ponavljaju\u0107i sve la\u017ei Bijele ku\u0107e o \u201coru\u017eju za masovno uni\u0161tenje\u201d Sadama Huseina. Zagovaraju\u0107i koncept \u201cpreventivnog rata\u201d, povla\u010di paralelu s odlukom o bombardiranju Srbije 1999. godine, koju je, kako ka\u017ee, njezin suprug donio iz plemenitih pobuda, kako bi \u201czaustavio progon i etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje milijuna Albanaca na Kosovu\u201d. Pa dodaje: \u201cMo\u017eda je na moju odluku utjecalo iskustvo osam godina provedenih u Bijeloj ku\u0107i, tijekom kojih sam gledala kako se moj suprug nosi sa svim izazovima koji su se na\u0161li pred na\u0161om nacijom\u201d. Ne naro\u010dito feministi\u010dka izjava, no ni to nipo\u0161to ne iznena\u0111uje s obzirom da se ona danas na svom Twitteru definira ponajprije kao \u201csupruga, mama, baka\u201d.<\/p>\n

Iako se spomenuti govor u Senatu iz 2002. godine odlikuje izrazitom banalno\u0161\u0107u izraza, bilo bi nepo\u0161teno optu\u017eiti Hillary Clinton da mu je autorica. Ona zapravo ima naviku unajmiti pera, \u010dije zasluge potom zaboravi navesti. Profesorica Barbara Feinman Todd se uostalom po\u017ealila da nije vidjela svoje ime navedeno u knjizi It Takes a Village,4 bestseleru prve dame posve\u0107enom \u201clekcijama kojima nas u\u010de djeca\u201d. Nije \u010dak sigurno ni da je prva dana napisala vlastite Memoare5: za pripovijedanje svojih sje\u0107anja kao dr\u017eavne tajnice mobilizirala je \u201ctim za knjigu\u201d koji jedva spominje.6<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, pripovijest o njezine \u010detiri godine na \u010delu ameri\u010dke diplomacije nipo\u0161to ne ulijeva povjerenje. Dok se libijska pobuna \u0161iri 2011. godine, Hillary Clinton isprva pokazuje veliku razboritost. \u201cJa sam od onih koji misle da bi, bez me\u0111unarodnog odobrenja, osamljena akcija SAD-a dovela zemlju u situaciju sa nesagledivim posljedicama\u201d, izjavila je 11. o\u017eujka ispred povjerenstva Kongresa. Potom je promijenila mi\u0161ljenje. Za\u0161to? \u201cSarkozy mi je neprekidno pri\u010dao o vojnoj intervenciji. On je dinami\u010dna osoba, vje\u010dito puna \u017eivahne energije, koja obo\u017eava biti u sredi\u0161tu pozornosti. Na njega je tako\u0111er utjecao intelektualac Bernard-Henri L\u00e9vy. Obojica su bili iskreno potreseni nesre\u0107om libijskog naroda, kojeg je terorizirao diktator\u201d, pripovijeda ona. Razoru\u017eana uvjeravanjima francuskog dvojca i \u017eele\u0107i izbje\u0107i \u201chumanitarnu katastrofu\u201d, dr\u017eavna tajnica prelazi u intervencionisti\u010dki tabor. Zajedno s predsjednikom Barackom Obamom, gura SAD u novi rat, ne tra\u017ee\u0107i odobrenje od Kongresa, kako ina\u010de nala\u017ee Ustav. Sre\u0107om, sve \u0107e dobro zavr\u0161iti: \u201cU sedamdeset i dva sata, (Gadafijeva) zra\u010dna obrana je svladana i narod Bengazija je spa\u0161en od neizbje\u017enog uni\u0161tenja\u201d. Ostatak knjige protje\u010de u sli\u010dnom tonu.<\/p>\n

Clinton zna da njezin desni\u010darski imid\u017e predstavlja prepreku za osvajanje glasa\u010da Bernieja Sandersa. No uspjeh njezina socijalisti\u010dkog rivala ipak ju je malo povukao ulijevo pa je nedavno najavila razli\u010dite progresivne mjere poput oporezivanja banaka koje se previ\u0161e zadu\u017euju, pove\u0107anja minimalne pla\u0107e na 12 dolara po satu, uskla\u0111ivanja tro\u0161kova upisa na fakultet s prihodima roditelja, itd. Njezin zaokret po pitanju slobodne trgovine naro\u010dito je spektakularan. Dok se 15. studenog 2012. odu\u0161evljavala transpacifi\u010dkim sporazumom (Transpacifi\u010dko Partnerstvo, TPP), \u201cizvrsnim modelom sporazuma o slobodnoj trgovini, kojim \u0107e se uspostaviti transparentno i pravedno slobodno tr\u017ei\u0161te\u201d, tri godine kasnije, vjetar se promijenio. Kritike Sandersa i Trumpa su izgleda uvjerile bira\u010de: \u201cDanas nisam sklona onomu \u0161to znamo o transpacifi\u010dkom sporazumu. Ne vjerujem da \u0107e udovoljiti visokoj razini zahtjeva koju sam postavila\u201d, izjavila je 8. listopada 2015. No unato\u010d takvim govorima, Hillary Clinton odbija zaustavljanje TPP-a upisati u svoj predsjedni\u010dki program.<\/p>\n

Demokratska kandidatkinja \u010dini se ipak predvidljivijom od Trumpa, koji ne posustaje s nasilni\u010dkim govorima protiv \u201cradikalnih muslimana\u201d i \u201cimigranata\u201d. Njezina smirenost i smisao za mjeru privla\u010dni su \u010dak i republikancima. Meg Whitman, generalna direktorica Hewlett-Packarda i biv\u0161a financijska sudirektorica kampanje konzervativnog kandidata na pro\u0161lim predsjedni\u010dkim izborima, Willarda Mitta Romneyja, otvoreno joj je izrazila svoju podr\u0161ku, jednako kao i neokonzervativac Robert Kagan, tako\u0111er Romneyjev biv\u0161i savjetnik. \u010cak je i obitelj Bush najavila da \u0107e se suzdr\u017eati od glasanja na narednim izborima. Osim toga, Hillary Clinton u\u017eiva sna\u017enu podr\u0161ku medijskog establi\u0161menta, koji je predstavlja kao zadnju branu pred nadiru\u0107im barbarizmom. \u201cJesu li nacionalni izbori ikada nudili tako radikalan odabir?\u201d, pitao se 20. lipnja 2016. glavni urednik New Yorkera David Remnick. \u201cHillary Clinton mora voditi sna\u017enu i odlu\u010dnu kampanju protiv najopasnijeg i najnepredvidljivijeg kandidata \u2013 demagoga koji je u stanju prije\u0107i sve granice, pa i granice pristojnosti, kako bi osvojio vlast\u201d.<\/p>\n

Diskurs podsje\u0107a na konfrontaciju Jacquesa Chiraca i Jean-Marie Le Pena u drugom krugu predsjedni\u010dkih izbora 2002. godine, kada je francuska ljevica morala podr\u017eati desni\u010darskog kandidata kako bi za\u0161titila zemlju od \u201cfa\u0161isti\u010dke opasnosti\u201d. No Chirac je nedvojbeno bio progresivniji od Clinton, naro\u010dito po pitanju vanjske politike. Ameri\u010dka predsjedni\u010dka kampanja prije bi mogla nalikovati utrci izme\u0111u Angele Merkel i Silvija Berlusconija; u kojoj bi ameri\u010dka ljevica odlu\u010dila podr\u017eati Merkel.<\/p>\n

* John R. MacArthur je direktor Harper\u2019s Magazinea. Autor knjige L\u2019Illusion Obama. Chroniques d\u2019un intellectuel lib\u00e9ral aux \u00c9tats-Unis, Pariz, 2012.
\n<\/strong><\/p>\n

\n1 Vidi na\u0161 dosje \u201cLa multinationale du XXIe si\u00e8cle\u201d, Le Monde diplomatique, sije\u010danj 2006.
\n2 Paul Theroux, \u201cThe hypocrisy of \u2018helping\u2019 the poor\u201d, The New York Times, 2. listopada 2015.
\n3 Citirano u: John R. MacArthur, The Selling of Free Trade: NAFTA, Washington and the Subversion of American Democracy, Hill and Wang, New York, 2000.
\n4 Hillary Rodham Clinton, It Takes a Village: And Other Lessons Children Teach Us, Simon & Schuster, New York, 1996.
\n5 Hillary Rodham Clinton, Te\u0161ke odluke, Profil, Zagreb, 2016.
\n6 Paul Farhi, \u201cWho wrote that political memoir? No, who actually wrote it?\u201d, The Washington Post, 9. lipanj 2014.
\nPosted by: admin1 \/\/ \u010clanci \/\/ Hillary Clinton, Izbori u SAD-u, John R. MacArthur, SAD \/\/ Kolovoz 15, 2016\t<\/p><\/blockquote>\n

Lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom svog vi\u0161edesetljetnog politi\u010dkog uspona, demokratska predsjedni\u010dka kandidatkinja postigla je mno\u0161tvo rezultata kojih se ne bi postidjeli ni najokorjeliji republikanci. Od zagovaranja ugovora o slobodnoj trgovini, malverzacija s humanitarnim radom do potpore ameri\u010dkim invazijama, aktualne su kontroverze njezine predizborne kampanje vi\u0161e logi\u010dki nastavak djelovanja klana Clinton nego eksces<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":211613,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-211612","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211612","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=211612"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211612\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/211613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=211612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=211612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=211612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}