{"id":211539,"date":"2016-08-17T18:55:35","date_gmt":"2016-08-17T16:55:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=211539"},"modified":"2016-08-17T18:59:23","modified_gmt":"2016-08-17T16:59:23","slug":"dno-sredozemlja-mnogo-starije-nego-sto-se-mislilo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/17\/dno-sredozemlja-mnogo-starije-nego-sto-se-mislilo\/","title":{"rendered":"Dno Sredozemlja mnogo starije nego \u0161to se mislilo"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/more1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/more1-300x226.jpg\" alt=\"more, ilustracija\" width=\"300\" height=\"226\" class=\"alignleft size-medium wp-image-158179\" \/><\/a>Dr Roa Grano sa Univerziteta Ben-Gurion u Negevu objavio je istra\u017eivanje na sajtu \u201cNej\u010der geosajens&#8221; u kome navodi da bi Sredozemno more moglo da bude nekih 140 miliona godina starije nego \u0161to se dosad mislilo, \u0161to ga \u010dini najstarijim morskim dnom na Zemlji.<\/p>\n<p>Kompaktna formacija koja se obi\u010dno vidi u okeanskoj kori rezultat je neobi\u010dne gustine, koja uzrokuje da se brzo vrati u Zemljin omota\u010d u oblastima spajanja tektonskih plo\u010da. Ovaj proces \u201cubrzanog recikliranja&#8221; je razlog za\u0161to se smatra da je veliki dio okeanske kore planete mla\u0111i od 200 miliona godina. Ali Granoovo istra\u017eivanje pokazuje da bi kora u Herodotovom basenu mogla da bude mnogo starija.<\/p>\n<p>Herodotov basen je prekriven debelim sedimentom, \u0161to ote\u017eava precizno o\u010ditavanje koliko je ta\u010dno stara kora i da li je, uop\u0161te, okeanska. Grano je analizirao strukturu kori\u0161\u0107enjem magnetskim podataka, nala\u017eenjem stijena koje se razlikuju u magneti\u010dnim elementima, koji su pokazatelji formiranja okeanske kore u srednjookeanskom grebenu, <a href=\"http:\/\/rs-lat.sputniknews.com\/nauka\/20160817\/1107792424\/Sredozemnomore-istrazivanje-dno-starost.html\">prenosi sputniknews.com<\/a>.<\/p>\n<p>Nalazi su zna\u010dajni, po\u0161to, kada se vrela magma, koja se kre\u0107e unutar ili ispod kore, ohladi novoformirana stena sadr\u017ei magneti\u010dne minerale koji se poravnavaju sa magnetnim poljem Zemlje. Sa vremenom promjena u orijentaciji je fiksirana na dnu okeana, \u010dime se stvara \u201cbarkod&#8221; koji slu\u017ei kao vremenska odrednica u formaciji kore, navodi Grano.<\/p>\n<p>Analiziranjem i identifikacijom iskrivljenih magnetnih obrazaca u sedimentu ispod Herodotovog basena, geolog je obrazlo\u017eio da bi okeanska kora mogla biti stara do 340 miliona godina. On smatra da bi basen mogao da predstavlja ostatke okeana Tetisa, koji je postojao prije Atlantskog i Indijskog okeana. <\/p>\n<p>Ukoliko je nau\u010dnik u pravu, ova oblast je mnogo starija nego \u0161to se ranije mislilo.<\/p>\n<p>Granoovo istra\u017eivanje podr\u017eao je Program EU za istra\u017eivanje i tehnolo\u0161ki razvoj i Izraelska nau\u010dna fondacija, a finansiralo ga je Ministarstvo nauke, tehnologije i svemira.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dr Roa Grano sa Univerziteta Ben-Gurion u Negevu objavio je istra\u017eivanje na sajtu \u201cNej\u010der geosajens&#8221; u kome navodi da bi Sredozemno more moglo da bude nekih 140 miliona godina starije nego \u0161to se dosad mislilo, \u0161to ga \u010dini najstarijim morskim dnom na Zemlji. Kompaktna formacija koja se obi\u010dno vidi u okeanskoj kori rezultat je neobi\u010dne [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-211539","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=211539"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211539\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=211539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=211539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=211539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}