{"id":211506,"date":"2016-08-17T07:19:11","date_gmt":"2016-08-17T05:19:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=211506"},"modified":"2016-08-17T07:19:46","modified_gmt":"2016-08-17T05:19:46","slug":"kravlje-mlijeko-lose-za-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/17\/kravlje-mlijeko-lose-za-zdravlje\/","title":{"rendered":"Kravlje mlijeko lo\u0161e za zdravlje"},"content":{"rendered":"

\"mlijeko\"<\/a>Mlijeko je jedino pi\u0107e koje se agresivno name\u0107e djeci kao zdrava hrana, a u stvari je suprotno.<\/p>\n

Prema studiji velikih razmjera, koja je uklju\u010divala hiljade \u0160ve\u0111ana, kravlje mlijeko lo\u0161e uti\u010de na zdravlje kad se konzumira dugoro\u010dno.<\/p>\n

Studija, koja je pratila 61.433 \u017eene od 39 do 74 godine tokom 20 godina i 45.339 mu\u0161karaca sli\u010dnog doba 11 godina, otkrila je da, \u0161to su vi\u0161e kravljeg mlijeka pili, imali su ve\u0107e \u0161anse da umru ili da do\u0111e do loma kostiju tokom trajanja studije. Rizici su posebno bili nagla\u0161eni kod \u017eena, u grupi kojoj se savjetovalo da pije mlijeko kako bi izbjegle lom kostiju zbog osteoporoze.<\/p>\n

\u017dene, koje su pile tri ili vi\u0161e \u010da\u0161a mlijeka dnevno, skoro su udvostru\u010dile \u0161anse od umiranja tokom perioda trajanja studije u odnosu na one koje su pile samo jednu \u010da\u0161u. Pod \u010da\u0161om se podrazumijeva 200 mililitara. Tako\u0111e su imale 16% ve\u0107e \u0161anse da dobiju lom kostiju bilo gdje u tijelu.<\/p>\n

Za\u0161to mlijeko uzrokuje osteoporozu i lom kostiju<\/strong><\/p>\n

Mlije\u010dna industrija ve\u0107 50 godina ubje\u0111uje ljude da pasterizovani proizvodi poput mlijeka ili sira pove\u0107avaju nivo kalcijuma dostupnog organizmu. To je potpuno neta\u010dno. Proces pasterizacije samo stvara kalcijum karbonat, koji nikako ne mo\u017ee da u\u0111e u \u0107elije bez heliraju\u0107eg agensa. Zato tijelo, u stvari, crpi kalcijum iz kostiju i drugih tkiva kako bi smanjilo nivo kalcijum karbonata u krvi. Ovaj proces zapravo uzrokuje osteoporozu.<\/p>\n

Pasterizovano mlijeko ne sadr\u017ei dovoljno magnezijuma da apsorbuje kalcijum. Optimalan odnos kalcijuma i magnezijuma bi bio 2:1 ili idealno 1:1, dok je u mlijeku 10:1. Mo\u017eete unijeti 1.200 mg kalcijuma iz mlijeka, ali ima\u0107ete sre\u0107e ako se tre\u0107ina tog kalcijuma asporbuje.<\/p>\n

Oko 99% kalcijuma u organizmu se nalazi u skeletu, gdje obezbje\u0111uje mehani\u010dku \u010dvrstinu. Pasterizovano mlijeko ne pru\u017ea dovoljnu koli\u010dinu kalcijuma, te organizam koristi skelet da nadoknadi potrebe. Na du\u017ee vrijeme, ovo vodi ka osteoporozi.<\/p>\n

Gorivo za rak<\/strong><\/p>\n

Od skoro 60 hormona, postoji jedan mo\u0107ni hormon rasta pod imenom faktor rasta sli\u010dan insulinu 1 (IGF-1). \u010cudom prirode, on je isti i kod krava i kod ljudi.<\/p>\n

Hrana koju jedete mo\u017ee da uti\u010de na to koja koli\u010dina IGF-1 cirkuli\u0161e u va\u0161oj krvi. Ishrana koja uklju\u010duje vi\u0161e kalorija ili \u017eivotinjskih proteina pove\u0107ava koli\u010dinu IGF-1 i tu dolazimo do zabrinjavaju\u0107e uloge mlijeka.<\/p>\n

Ovaj hormon se smatra “gorivom za \u0107elije” bilo kog oblika raka. On se normalno nalazi u svom mlijeku, po\u0161to bi novoro\u0111en\u010de trebalo \u0161to prije da naraste. Za\u0161to bi odrasla osoba mislila da treba jo\u0161 da poraste?<\/p>\n

Studije finansirane od strane mlije\u010dne industrije pokazuju porast IGF-1 od 10% kod adolescentkinja pri konzumiranju pola litre mlijeka dnevno i isto toliko kod \u017eena u postmenopauzi pri konzumiranju tri \u010da\u0161e mlijeka dnevno.<\/p>\n

IGF-1 tako\u0111e promovi\u0161e ne\u017eeljeni rast, tj. rast \u0107elija raka i ubrzava starenje. IGF-1 je jedan od najve\u0107ih faktora rizika od raka ikad otkrivenih.<\/p>\n

Prema pregledu iz 1997. godine, objavljenom od strane Svjetskog fonda za istra\u017eivanje raka i Ameri\u010dkog instituta za istra\u017eivanje raka, rizik od raka jednak je konzumaciji mlijeka u brojnim studijama.<\/p>\n

Za\u0161to ljudi jo\u0161 piju mlijeko?<\/strong><\/p>\n

Zato \u0161to misle da je bezbjedno bez obzira na pasterizaciju. Me\u0111utim, toplota uni\u0161tava veliki broj bakterija u mlijeku, \u010dime se prikrivaju dokazi o one\u010di\u0161\u0107enju mlijeka. Jeftinije je proizvesti one\u010di\u0161\u0107eno mlijeko i uni\u0161titi bakterije toplotom, nego odr\u017eavati \u010disto mlijeko i zdrave krave. Da bi se uni\u0161tili patogeni u mlijeku, ono prolazi kroz razna pro\u010di\u0161\u0107avanja, filtracije, itd. Pasterizacija tako\u0111e uni\u0161tava vitamin C i o\u0161te\u0107uje B vitamine, smanjuju\u0107i nutritivnu vrijednost mlijeka. Nakon pasterizacije, kalcijum i drugi minerali postaju nedostupni.<\/p>\n

Enzimi u mlijeku, proteini, antitijela, ali i benigni hormoni uni\u0161tavaju se pasterizacijom, zbog \u010dega se dobija “be\u017eivotno” mlijeko. Enzimi iz mlijeka poma\u017eu pri varenju laktoze, a zajedno sa proteinima poma\u017eu pri apsorpciji vitamina. Za\u0161titni enzimi iz mlijeka se inaktiviraju, zbog \u010dega se ono lak\u0161e kvari.<\/p>\n

Generalno, pasterizovano mlijeko nije pi\u0107e koje bi se preporu\u010dilo za odr\u017eavanje zdravlja. Postoje mnogo zdravije alternative poput kokosovog mlijeka, mlijeka od badema ili mlijeka od konoplje, koji prevazilaze konvencionalno mlijeko i u smislu nutritivne vrijednosti i u smislu zdravlja.<\/p>\n

Webtribune.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mlijeko je jedino pi\u0107e koje se agresivno name\u0107e djeci kao zdrava hrana, a u stvari je suprotno. Prema studiji velikih razmjera, koja je uklju\u010divala hiljade \u0160ve\u0111ana, kravlje mlijeko lo\u0161e uti\u010de na zdravlje kad se konzumira dugoro\u010dno. Studija, koja je pratila 61.433 \u017eene od 39 do 74 godine tokom 20 godina i 45.339 mu\u0161karaca sli\u010dnog doba […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-211506","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211506","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=211506"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211506\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=211506"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=211506"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=211506"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}