{"id":211392,"date":"2016-08-15T07:00:49","date_gmt":"2016-08-15T05:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=211392"},"modified":"2016-08-14T22:13:50","modified_gmt":"2016-08-14T20:13:50","slug":"glas-zena-se-ne-cuje-u-glasu-koncila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/15\/glas-zena-se-ne-cuje-u-glasu-koncila\/","title":{"rendered":"Glas \u017eena se ne \u010duje u Glasu koncila"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Jadranka-Brncic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Jadranka-Brncic-300x224.jpg\" alt=\"Jadranka Brncic\" width=\"300\" height=\"224\" class=\"alignleft size-medium wp-image-187656\" \/><\/a><strong>Autorka: Jadranka Brn\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Crkva trajno \u017eivi u napetosti izme\u0111u Pisma i predaje, \u010desto daju\u0107i prednost ovom potonjem name\u0107u\u0107i tuma\u010denje Pisma uvjetovano razvojem crkvene i ljudske antropologije kao jedino ispravno \u010dak i stolje\u0107ima nakon \u0161to su se okolnosti tih uvjetovanosti promijenile. Posebice je to slu\u010daj kada je rije\u010di o odnosima mo\u0107i me\u0111u vjernicima, to\u010dnije: me\u0111u sve\u0107enstvom i laicima.<\/p>\n<p>\u017dene dugo nisu imale nikakvu mo\u0107. Ne treba biti posebice upu\u0107en, ne treba biti \u010dak ni \u017eena da bi se vidjelo kako \u017eene, premda one u ve\u0107em broju od mu\u0161karaca pune klupe po mjesnim crkvama, osim u iznimnim slu\u010dajevima, jo\u0161 uvijek nemaju puninu svojega glasa u Crkvi. Ne samo zbog toga \u0161to im nije dopu\u0161teno obavljati iste funkcije kao i mu\u0161karci, nego i zbog toga jer im nije otvoren prostor da pridonesu \u017eivotu Crkve u punini onoga \u010dime ju mogu bogatiti i hraniti.<\/p>\n<p>Premda je jasno dao do znanja da je apostolsko pismo Ivana Pavla II. Ordinatio Sacerdotalis (Sve\u0107eni\u010dko re\u0111enje) iz 1994. definitivno zatvorilo vrata potezanju pitanja o re\u0111enju \u017eena, u objavljenu intervjuu s isusovcem Antonijem Spadarom te u niz drugih prilika papa Franjo poziva na razvoj \u201dnove i duboke teologije \u017eena\u201c te na ozbiljnije prepoznavanje njihove klju\u010dne uloge u Crkvi.<\/p>\n<p>\u010cinjenica da je nedavno odlu\u010dio formirati povjerenstvo koje \u0107e razmatrati opciju prema kojoj bi \u017eene mogle postati \u0111akoni u Katoli\u010dkoj crkvi, ne zna\u010di da \u0107e do radikalnijih promjena do\u0107i, ili barem ne tako skoro, ali \u2013 put je otvoren. Unato\u010d tomu \u0161to su mu prethodni pape zavezali ruke.<\/p>\n<p>U deklaraciji Inter insigniores (Me\u0111u zna\u010dajakama; 1976.) zabrana re\u0111enja \u017eena u\u010dininjena je nepopustljivom zapovije\u0111u. \u0160to je 1994. papa Ivan Pavao II. u apostolskom pismu Sacerdotalis ordinatio (Sve\u0107eni\u010dko re\u0111enje) potvrdio: \u201cZbog toga, kako bi otklonili sve sumnje glede pitanja od tako velike va\u017enosti, pitanja koje spada u samo bo\u017eansko ustrojstvo Crkve, na temelju svoje slu\u017ebe potvr\u0111ivanja bra\u0107e, izjavljujem da Crkva nema nikakve ovlasti podijeliti sve\u0107eni\u010dki red \u017eenama te da se ove prosudbe definitivno moraju dr\u017eati svi vjernici Crkve\u201d.<\/p>\n<p>Ne bi trebalo zaboraviti da su tijekom stolje\u0107a postojala samo dva razloga za isklju\u010divanje \u017eena iz sve\u0107enstva \u2013 onaj da su one ni\u017ea bi\u0107a nevrijedna obna\u0161anja takva dostojanstva i onaj da ih njihova obredna ne\u010disto\u0107a dr\u017ei podalje od oltara. Prvi je argument uglavnom dospio iz paganske antike, a drugi iz \u017eidovske hramske prakse.<\/p>\n<p>Kr\u0161\u0107anska tradicija diskriminirala je \u017eenu. Crkva je dugo zapravo bila \u017eenomrza\u010dka, temelje\u0107i svoje mizoginstvo najprije na tuma\u010denju Stvaranja i Prvog grijeha.<\/p>\n<p>Unato\u010d tomu \u0161to je aktulna biblijska egzegeza pokazala da je stvaranje Eve iz Adamovog rebra, lingvisti\u010dko i simboli\u010dko, a ne povijesno, pa \u010dak ni teolo\u0161ko pitanje, jo\u0161 uvijek se u Crkvi govori o prvenstvu Adamovu te se na njemu temelji hijerarhija mo\u0107i u Crkvi.<\/p>\n<p>To da je Eva prva posegnula za zabranjenim plodom kada je rije\u010di o Prvom grijehu jo\u0161 uvijek je izvor razmi\u0161ljanja o \u017eeninoj inferiornosti zanemruaju\u0107i novu Evu koja je petom satrla glavu Zmiji.<\/p>\n<p>Mariju, Isusovu majku dodu\u0161e se itekako \u010dasti, ali kao majku i djevicu, mnogo rje\u0111e kao \u017eenu.<\/p>\n<p>Njezina apsolutna spremnost da sura\u0111uje s Bogom smatra se teolo\u0161kom, a ne ljudskom, \u017eenskom vrlinom. A njezinu poslu\u0161nost poimlje se vi\u0161e kao podlo\u017enost nego kao slobodno sebedarje iz ljubavi.<\/p>\n<p>Kad je papa Ivan Pavao II. 1979. posjetio Sjedinjene Dr\u017eave, svugdje je do\u010dekivan s odu\u0161evljenjem koje je grani\u010dilo s ulagivanjem. No, kad je dospio do Washingtona i govorio skupu redovnica, susreo se i s uljudnim neslaganjem. Sestra Theresa Kane nije bila mlada buntovnica, ve\u0107 poglavarica sestara milosrdnica, predsjednica Konferencije redovni\u010dkih poglavarica.<\/p>\n<p>Odabrana da pozdravi Papu, iskoristila je priliku da javno zatra\u017ei da se \u201dpolovica \u010dovje\u010danstva\u201d prizna dovoljno vrijednom da bi se mogla \u201duklju\u010diti u sve slu\u017ebe Crkve\u201d. Papa je odgovorio da bi uzorom redovnicama trebala biti djevica Marija, a ona nije bila sve\u0107enica. Argument na koji se ne mo\u017ee uzvratiti protuargumentom jer proma\u0161uje problem. Marija doista nije bila sve\u0107enica, ali nisu to bili ni Isus ni njegovi u\u010denici.<\/p>\n<p>Nema razloga da sumnjamo u autenti\u010dnost podataka kako su \u017eene putovale s Isusom i njegovim u\u010denicima poma\u017eu\u0107i im i financijski i duhovno. \u201cPratile su\u201d (synakolouthousai, Lk 23, 49) Isusa cijelim putem iz Galileje do Jeruzalema i one bijahu te koje su ostale s njim do kraja, stoje\u0107i uz njegov kri\u017e kad su se svi mu\u0161karci osim jednoga bili razbje\u017eali.<\/p>\n<p>Iako je Isus jednako postupao prema mu\u0161karcima i \u017eenama, taj egalitarizam nije dugo potrajao niti se zadr\u017eao u \u017eivotu Crkve. Prvi kr\u0161\u0107ani postupno su se prilago\u0111avali o\u010dekivanjima helenisti\u010dkoga svijeta te su se dru\u0161tveno slabije skupine (uklju\u010duju\u0107i, o\u010dito, \u017eene) morale podvr\u0107i ja\u010dima.<\/p>\n<p>Kako je estetski ideal i utjecaj gnosti\u010dkih ideja bio sve ve\u0107i, pojavila se sumnja u ljudsku seksualnost i po\u010delo veli\u010dati djevi\u010danstvo. Mizoginisti poput Jeronima ili Augustina \u017eensku su seksualnost smatraju\u0107i krajnje opasnom, odbacuju\u0107i je kao blisku prezira vrijednoj prirodi i tjelesnosti. \u017dena je izvor grijeha; budu\u0107i bliska ra\u0111anju, bli\u017ea je i smrti, iz koje da se mu\u0161ki duh mora vinuti u svjetlost i \u017eivot.<\/p>\n<p>U skladu s patristi\u010dkom antropologijom, \u017eena ne mo\u017ee predstavljati sliku Bo\u017eju tako potpuno kao \u0161to to mo\u017ee mu\u0161karac jer da on savr\u0161enije u sebi povezuje racionalno i duhovno.<\/p>\n<p>\u010cinjenica da se u povijesti na\u0161e (zapadne) kulture mu\u0161karca uzimalo za normativ \u010dovje\u010dnosti jo\u0161 je ostala otpornom u brojnim europskim jezicima: oni za mu\u0161karca i \u010dovjeka nemaju dvije nego samo jednu rije\u010d. Hrvatski jezik je, za\u010dudo, izbjegao takav androcentrizam.<\/p>\n<p>Nit mizoginije mo\u017eemo slijediti sve do danas. Mo\u017eemo prepoznati njezine \u017eilave, otporne korijene i u argumentima koje Crkva nudi protiv mogu\u0107nosti da i \u017eene budu sve\u0107enice, argumentima kojima nedostaju i biblijski i teolo\u0161ki temelji.<\/p>\n<p>U evan\u0111eljima nema ni\u010dega \u0161to bi dalo naslutiti da je sam Isus mogao zagovarati ikakav stav o \u017eenskoj inferiornosti i ne\u010disto\u0107i kakav su crkveni u\u010ditelji stolje\u0107ima uporno pronosili te nametali u Njegovo ime. Takvo \u0161to Isusu su podmetali biskupi, teolozi i sveci koji su mislili da znaju vi\u0161e od Evan\u0111elja. Oni su propovijedali Aristotela, a ne Krista.<\/p>\n<p>Iz takve perspektive nije iza\u0161ao ni na\u0161 teolog Ivan Ragu\u017e (u dvadeset prvom stolje\u0107u!) pi\u0161u\u0107i o ovim pitanjima povodom blagdana Marijina uznesenja u Glasu koncila (br. 33-34). Ipak, u jednom je zacijelo na dobrom tragu: \u201dCrkva ne mo\u017ee \u017eivjeti samodostatno, divlje, kao da ju uop\u0107e nije briga za svijet, za dana\u0161njeg \u010dovjeka. \u017dene u Crkvi sile Crkvu da se po\u010dne brinuti za ovaj svijet.\u201c<\/p>\n<p>U sve\u010danoj deklaraciji Inter insigniores (Me\u0111u zna\u010dajakama; 1976.) Kongregacija za nauk vjere izjavljuje kako Crkva nema mo\u0107i da zare\u0111uje \u017eene jer je Krist samo mu\u0161karce u\u010dinio svojim izvornim apostolima.<\/p>\n<p>Dvanaestorica su apostola bili mu\u0161karci, stoga svi sve\u0107enici moraju biti mu\u0161karci. No jedanaestorica od dvanaestorice apostola bili su o\u017eenjeni (Mk 1, 29-31; 1 Kor 9, 5), a crkvene su vlasti odlu\u010dile da to mogu mijenjati.<\/p>\n<p>Deklaracija je, uz taj slab argument, poku\u0161ala navesti jo\u0161 jedan: \u017eene ne izgledaju poput Isusa (\u201cKad se Kristova uloga u euharistiji mora sakramentski izraziti, ne bi bilo one prirodne sli\u010dnosti koja mora postojati izme\u0111u Krista i njegovog slu\u017ebenika ukoliko ulogu Krista ne bi preuzeo mu\u0161karac. U takvom bi slu\u010daju bilo te\u0161ko u slu\u017ebeniku vidjeti sliku Kristovu\u201d). Dakle, \u017eene, navodno, ne mogu nositi Isusovu \u201dulogu\u201d. Kao da je biti Krist uloga, a ne temeljni poziv i zbilja kr\u0161\u0107ana, i mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n<p>Nije ni va\u017eno zastupamo li stav da bi \u017eene trebale biti sve\u0107enice ili ne, nego treba da se o tome, kao i o mnogo \u010demu drugome, razgovara otvoreno.<\/p>\n<p>Kontinuitet zabrane re\u0111enja \u017eena odr\u017eava i dalje cijelu ideolo\u0161ku strukturu la\u017ei o \u017eenama, a na tome se zabrana i temelji. Tvrditi da su razlozi protiv doktrinarno utemeljeni, te da nikakve veze s tom zabranom nema op\u0107i stav crkvene hijerarhije prema \u017eeni, bilo bi jednako kao tvrditi da uvjerenje o rasnoj inferiornosti crnaca nema veze ni s jednom nepravednom gestom Sjevernjaka prema crncima; ili: da \u010dinjenica da se \u017didove smatralo ubojicama Krista nema nikakve veze s pogromima, progonstvima i Holokaustom. <\/p>\n<p>\u017denama \u0107e se i dalje \u010diniti nepravda, sve dok im se nepravde po\u010dinjene u pro\u0161losti ne prizna kao nepravde. No, budu\u0107i da Crkva ne mo\u017ee grije\u0161iti \u2013 kako tvrdi Vatikan \u2013 to se ne\u0107e tako lako priznati.<\/p>\n<p>Jednom prilikom papa Franjo je duhovito, u svom stilu, kazao da pape nemaju izravnu telefonsku liniju s Bogom te da o pitanjima vjere ne mogu donositi odluke ex cathedra, nego su one rezultati stoljetnih procesa \u2013 refleksija i rasprava.<\/p>\n<p>Ve\u0107 samom tom izjavom papa Franjo upravo otvara prostor za nove procese: redefiniranje uloge papinstva, vra\u0107anje biskupima ve\u0107e samostalnosti u dono\u0161enju bitnih odluka, otvoreno izno\u0161enje svih problema u Crkvi, spremnost na autokritiku, oslu\u0161kivanje bila vjernika i poziv na avanturu zajedni\u010dkog promi\u0161ljanja.<\/p>\n<p>Sve dok \u017eene ne budu spremne iza\u0107i iz uloge \u0161to su im namijenili dru\u0161tvo i Crkva, ni do kakvih promjena ni ne mo\u017ee do\u0107i ma \u0161to rekli sve\u0107enici, pa i sam Papa.<\/p>\n<p>Sve dok budu \u201dposlu\u0161ne\u201c sve\u0107enicima koje im savjetuju da u brakovima u kojima ih mu\u017eevi varaju i zlostavljaju \u0161ute i trpe.<\/p>\n<p>Sve dok u slu\u010dajevima kada takvo emocionalno i seksualno zlostavljanje do\u017eivljavaju \u010dak i u odnosima sa sve\u0107enicima, budu radije \u0161titile tzv. ugled Crkve nego otvoreno govorile istinu.<\/p>\n<p>Sve dok budu pristajale da im Evan\u0111elje tuma\u010de mu\u0161karci kakvi nisu iza\u0161li iz svojih seksisti\u010dkih, patrijarhalnih uvjetovanosti.<\/p>\n<p>Sve dok svoj \u017eivot i svoju vlastitu duhovnost ne uzmu u svoje ruke.<\/p>\n<p>Sve dok ne postanu \u201dneposlu\u0161nima\u201c, odnosno, dok se ne udalje od kr\u0161\u0107anske vjere kako ju razumije Ivica Ragu\u017e, a vjerojatno i ve\u0107ina na\u0161ih biskupa i sve\u0107enika.<\/p>\n<p>Papa Franjo mo\u017eda ne\u0107e mo\u0107i u\u010diniti radikalnije promjene, ali razvezuje jo\u0161 jedan \u010dvor kakav prije\u010di Crkvi da se mijenja, a to je prigoda ne samo da se propituju odnosi mo\u0107i u Crkvi u svjetlu Evan\u0111elja radije nego u svjetlu predaje, nego i poziv \u017eenama da se pitaju o sebi.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.autograf.hr\/glas-zena-se-ne-cuje-u-glasu-koncila\/\" target=\"_blank\">Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sve dok \u017eene ne budu spremne iza\u0107i iz uloge \u0161to su im namijenili dru\u0161tvo i Crkva, ni do kakvih promjena ni ne mo\u017ee do\u0107i ma \u0161to rekli sve\u0107enici, pa i sam Papa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-211392","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211392","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=211392"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211392\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=211392"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=211392"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=211392"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}