{"id":211346,"date":"2016-08-14T07:00:17","date_gmt":"2016-08-14T05:00:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=211346"},"modified":"2016-08-13T23:17:42","modified_gmt":"2016-08-13T21:17:42","slug":"beskonacni-zalazak-fidela-castra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/14\/beskonacni-zalazak-fidela-castra\/","title":{"rendered":"Beskona\u010dni zalazak Fidela Castra"},"content":{"rendered":"

Autor: Damir Pili\u0107<\/strong><\/p>\n

Ameri\u010dki embargo onemogu\u0107io je kubanske komuniste da ostvare puni potencijal svoje revolucionarne utopije, ali El Comandante je ipak uspio stvoriti zemlju najobrazovanijih ljudi na svijetu, \u010diji su glavni izvozni proizvod \u2013 vrhunski lije\u010dnici<\/p>\n

\"fidel<\/a>U subotu 13. kolovoza Fidel Castro napunit \u0107e 90 godina. Komunisti\u010dki revolucionar i biblijski retori\u010dar, intelektualac i autokrat (za neke i diktator), tvorac prve socijalisti\u010dke dr\u017eave na zapadnoj hemisferi, Castro je Kubom vladao punih 49 godina, da bi ga 2008., nakon \u0161to je obolio, na funkciji zamijenio mla\u0111i brat Ra\u00fal.<\/p>\n

El Comandante je ro\u0111en 1926. u mjestu Mayari na istoku Kube, u provinciji Oriente, kao izdanak bogate \u0161panjolske aristokracije: otac mu je bio vlasnik velike planta\u017ee \u0161e\u0107erne trske. Privilegiran ro\u0111enjem, ve\u0107 na toj planta\u017ei dje\u010dak Fidel je uvidio u kakvim bijednim uvjetima \u017eive eksploatirani slojevi tada kapitalisti\u010dke Kube: u tom dje\u010djem uvidu le\u017ei temeljna klica kasnije pobune, zahvaljuju\u0107i kojoj \u0107e taj bogati aristokrat povesti revoluciju u ime prezrenih na svijetu.<\/p>\n

Godinama se \u0161kolovao kod jezuita u Santiagu i Havani. Neki tvrde da je ba\u0161 u tim katoli\u010dkim u\u010dili\u0161tima izbrusio govorni\u010dki talent, koji mu je kasnije omogu\u0107io da dr\u017ei \u010duvene vi\u0161esatne govore: njegov govor u UN-u iz rujna 1960. godine, koji je trajao \u010detiri sata i 29 minuta, jo\u0161 uvijek je najdulji govor ikada odr\u017ean u hramu svjetske politike. A na kongresima Komunisti\u010dke partije Kube znao je govoriti i mnogo dulje.<\/p>\n

Iako je prvih desetlje\u0107a znao progoniti religiju, o liku & djelu Isusa Krista uvijek se izra\u017eavao biranim rije\u010dima. Kad su ga nakon trijumfalnog ulaska u Havanu 1959. strani novinari pitali kako je mogu\u0107e da jedan jezuitski \u0111ak stane na \u010delo komunisti\u010dke revolucije, i kad su ga iskali da objasni vezu izme\u0111u komunizma i Krista, Castro je odgovorio: \u201cNikad nisam vidio proturje\u010dnosti izme\u0111u ideja koje sam podr\u017eavao i ideja tog simbola, izuzetne pojave.\u201d Ina\u010de, Bo\u017ei\u0107 je na Kubi danas dr\u017eavni praznik.<\/p>\n

Prgavi doktor znanosti<\/strong><\/p>\n

U 18. godini progla\u0161en je najve\u0107im atletom me\u0111u kubanskim srednjo\u0161kolcima. Svijest da je fizi\u010dki najja\u010di Kubanac svoje generacije morala je odigrati va\u017enu ulogu u formiranju karaktera budu\u0107eg pobjednika. U latinoameri\u010dkoj macho-kulturi to je bio adut koji je doprinio njegovom autoritetu me\u0111u kubanskom gerilom.<\/p>\n

Godine 1950. doktorira pravo na Sveu\u010dili\u0161tu u Havani, a na izborima 1952. planira se kandidirati za mjesto zastupnika u kubanskom parlamentu. No tada\u0161nji je kubanski diktator, general Fulgencio Batista, u dr\u017eavnom udaru zbacio vladu i otkazao izbore, s \u010dime se prgavi doktor pravnih znanosti nije mogao pomiriti.<\/p>\n

U borbu za vlast Castro najprije kre\u0107e pravnim putem: ula\u017ee tu\u017ebu sudu protiv Batiste zbog kr\u0161enja ustava, ali sud odbacuje tu\u017ebu. Stoga se El Comandante okre\u0107e drugim metodama: 26. srpnja 1953., skupa s grupom istomi\u0161ljenika, oru\u017eano napada vojarnu Moncada u Santiagu. Biva uhva\u0107en i osu\u0111en na 15 godina zatvora.<\/p>\n

Na su\u0111enju se branio s\u00e2m: u znamenitom \u010detverosatnom govoru u sudnici drsko je odbacio sve optu\u017ebe, uz zavr\u0161ne rije\u010di: \u201cPovijest \u0107e me odrije\u0161iti.\u201d Upravo pod tim naslovom (\u201cHistory Will Absolve Me\u201d) taj je govor publiciran i danas predstavlja va\u017eno \u0161tivo za sve koji prou\u010davaju umije\u0107e retorike.<\/p>\n

Dvije godine kasnije, u svibnju 1955., diktator Batista \u010dini gre\u0161ku koja \u0107e ga stajati vlasti: progla\u0161ava amnestiju i pu\u0161ta Castra na slobodu, a ovaj odlazi u Meksiko i tamo formira novu revolucionarnu grupu. U meksi\u010dkom egzilu upoznaje mladog argentinskog lije\u010dnika Ernesta Che Guevaru, koji je na svojim ranijim motoristi\u010dkim putovanjima po Ju\u017enoj Americi stekao isti klasni uvid o kapitalizmu kakav je Castro stekao na o\u010devoj planta\u017ei. Che i Castro se zbli\u017eavaju: nastaje revolucionarna osovina koja \u0107e promijeniti Latinsku Ameriku.<\/p>\n

Ve\u0107 u prosincu 1956. Castro se brodom \u201cGranma\u201d ilegalno vra\u0107a na Kubu, te se iskrcava na obali rodne provincije Oriente: na \u201cGranmi\u201d su 82 gerilca koji su naumili sru\u0161iti Batistu. Ve\u0107 u prvih nekoliko dana pogiba ili nestaje \u010dak 70 gerilaca: ostaje tek 12 revolucionarnih apostola i \u010dini se da je sve izgubljeno.<\/p>\n

CIA ga u\u010dinila marksistom<\/strong><\/p>\n

Ostalo je povijest. Zahvaljuju\u0107i masovnoj podr\u0161ci naroda i \u0161irokoj mre\u017ei jataka, nakon dvije godine gerilskih borbi Castrove trupe 1. sije\u010dnja 1959. ulaze u Havanu, a Batista nekoliko sati ranije avionom zauvijek bje\u017ei s Kube. Revolucionarni \u0161tab Castro smje\u0161ta u netom otvoreni hotel \u201cHilton\u201d, koji ubrzo mijenja ime u \u201cHabana Libre\u201d, \u010dime El Comandante simboli\u010dki raskr\u0161\u0107ava s kapitalizmom.<\/p>\n

Dotad je njegova politi\u010dka agenda bila koktel antiimperijalizma i kubanskog nacionalizma, ali (za razliku od brata Ra\u00fala i najbli\u017eeg suradnika Che Guevare) jo\u0161 ne iskazuje komunisti\u010dka uvjerenja. Do toga \u0107e do\u0107i tek dvije godine kasnije, nakon \u0161to CIA organizira neuspje\u0161nu invaziju kubanskih emigranata na Zaljev svinja: tada se El Comandante okre\u0107e SSSR-u i njegova teorijska agenda postaje marksizam-lenjinizam, \u0161to dana\u0161nju Kubu \u010dini posljednjom zemljom tzv. realnog socijalizma u svijetu.<\/p>\n

Dugotrajni i povijesno nezapam\u0107eni ameri\u010dki embargo onemogu\u0107io je kubanske komuniste da ostvare puni potencijal svoje revolucionarne utopije, ali El Comandante je i u takvim uvjetima uspio stvoriti zemlju najobrazovanijih ljudi na svijetu, \u010diji su glavni izvozni proizvod \u2013 vrhunski lije\u010dnici. Kuba za obrazovanje izdvaja i do 14 posto (oskudnog) BDP-a, \u0161to je svjetski rekord, a dvije tre\u0107ine Kubanaca ima neku vrstu vi\u0161e naobrazbe. Usprkos siroma\u0161tvu, zdravstvo i \u0161kolstvo na Kubi su besplatni za sve gra\u0111ane. <\/p>\n

Na optu\u017ebe i kritike zbog progona disidenata i politi\u010dkih zatvorenika \u2013 \u0161to je Ra\u00fal u svom mandatu znatno ubla\u017eio \u2013 El Comandante je uvijek odgovarao jednako: \u201cU zemlji koja \u017eivi pod opsadom svako otpadni\u0161tvo predstavlja izdaju.\u201d<\/p>\n

Jedan od njegovih biografa, \u0161panjolski novinar i publicist Ignacio Ramonet, opisuje Castra kao \u010dovjeka \u201cbez intimnog prijatelja i intelektualnog partnera na njegovoj razini.\u201d Vele da je jedini \u010dovjek koji je mogao probiti tu Castrovu samo\u0107u \u2013 i jedini kojeg je El Comandante znao poslu\u0161ati \u2013 bio pokojni kolumbijski nobelovac Gabriel Garc\u00eda M\u00e1rquez, koji je zapisao da je Castro \u201cnajbolje \u0161to se Latinskoj Americi dogodilo u 20. vijeku\u201d.<\/p>\n

Zadnji put El Comandante se u javnosti ukazao u travnju ove godine, kad je na kongresu Komunisti\u010dke partije Kube najavio svoj fizi\u010dki odlazak: \u201cUskoro \u0107u imati 90 godina. Uskoro \u0107u biti kao i svi drugi. Vrijeme \u0107e do\u0107i po sve nas, no ideje kubanskih komunista \u0107e ostati kao dokaz na planetu da, ako se na njima radi sa zanosom i dostojanstvom, one mogu proizvesti materijalna i kulturna dobra koja ljudi trebaju, a mi moramo nastaviti borbu za te ideale bez prekida.\u201d<\/p>\n

pilenaopako.picigin.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zahvaljuju\u0107i masovnoj podr\u0161ci naroda i \u0161irokoj mre\u017ei jataka, nakon dvije godine gerilskih borbi Castrove trupe 1. sije\u010dnja 1959. ulaze u Havanu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":211347,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-211346","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211346","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=211346"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211346\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/211347"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=211346"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=211346"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=211346"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}