{"id":211034,"date":"2016-08-09T07:00:26","date_gmt":"2016-08-09T05:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=211034"},"modified":"2016-08-09T07:30:00","modified_gmt":"2016-08-09T05:30:00","slug":"nazire-se-novi-socijalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/09\/nazire-se-novi-socijalizam\/","title":{"rendered":"Nazire se novi socijalizam"},"content":{"rendered":"

Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Richard<\/a>Iako je nedavno oti\u0161ao u mirovinu sa Sveu\u010dili\u0161ta u Massachusettsu, profesoru Richardu D. Wolffu ne manjka posla. Ameri\u010dki intelektualac, kojega je New York Times Magazine nazvao \u2018najprominentnijim marksisti\u010dkim ekonomistom u SAD-u\u2019, u posljednje vrijeme intenzivnije obilazi zemlju, promoviraju\u0107i ideje poput ekonomske demokracije, \u0161to, uostalom, radi ve\u0107 vi\u0161e od \u010detiri desetlje\u0107a. No razlika je u tome \u0161to je potra\u017enja sada puno ve\u0107a nego ranije.<\/p>\n

– Sve je vi\u0161e poziva na predavanja, za razliku od prije pet godina kad ih gotovo nije bilo. Promjene u razmi\u0161ljanju ameri\u010dkog naroda stvorile su potpuno drugi svijet za mene. Imam tjedni radioprogram, koji emitira vi\u0161e od 50 postaja i \u0161iri se velikom brzinom. Videosnimke s predavanja u staroj crkvi usred New Yorka mjese\u010dno pogleda izme\u0111u 50 i 100 tisu\u0107a ljudi. I moje druge aktivnosti, kao i aktivnosti aktivista poput mene, dopiru do milijuna gra\u0111ana – ka\u017ee Wolff.<\/p>\n

Koji su razlozi za sve ve\u0107u popularnost alternativa kapitalizmu?<\/strong><\/p>\n

Smjer kapitalizma od 1970-ih godina uzrokovao je dana\u0161nju rastu\u0107u omra\u017eenost kod gra\u0111ana, koja je usmjerena i prema politi\u010dkim i kulturalnim mehanizmima \u0161to u\u010dvr\u0161\u0107uju njegovu poziciju. Sistemske gre\u0161ke, proturje\u010dja kapitalizma, tro\u0161kovi na ra\u010dun dru\u0161tva i aktivni raspad SAD-a i drugih zemalja poti\u010du sve ostalo. To postaje jasno milijunima ljudi, \u0161to se nije dogodilo ve\u0107 du\u017ee vrijeme.<\/p>\n

Sanders je umjereni socijalist<\/p><\/blockquote>\n

Istra\u017eivanje Sveu\u010dili\u0161ta Harvard pokazalo je kako mladi Amerikanci ve\u0107inom ne podr\u017eavaju kapitalizam, spominju\u0107i kao alternativu i socijalizam. Koji su razmjeri takvih razmi\u0161ljanja kod gra\u0111ana SAD-a?<\/strong><\/p>\n

Takva spoznaja sve vi\u0161e postaje stvar zdravog razuma, posebno me\u0111u ljudima mla\u0111im od 35 godina. Antikapitalizam je u Americi trenutno pro\u0161iren i slojevit. Occupy Wall Street i naknadni pokreti samo su neki od dokaza koliko se brzo pro\u0161irio, posebice nakon 2008. godine. Prvi put u pola stolje\u0107a socijalist se kandidirao za predsjednika i dobio milijune glasova. Da, ovdje su doista pokrenuti razgovori o socijalizmu i drugim alternativama kapitalizmu, ali ovaj put je rije\u010d o novoj raspravi, koju predvode mladi ljudi. Kad brojni Amerikanci sada govore o socijalizmu, oni zapravo misle na antipatiju prema kapitalizmu i statusu quo, koji ih je duboko razo\u010darao.<\/p>\n

Jesu li ovo klju\u010dni razlozi popularnosti Bernija Sandersa i njegove, kako je sam naziva, socijalisti\u010dke pozicije?<\/strong><\/p>\n

Sanders je vrlo umjereni socijalist, po uzoru na skandinavske socijaliste ili srednjostruja\u0161ke socijaldemokrate u Francuskoj prije Francoisa Hollandea i u Njema\u010dkoj prije partnerstva s Angelom Merkel. Njegova retorika uzbudila je ameri\u010dku javnost zato \u0161to je svaki socijalizam, pa i umjereni, u potpunosti demoniziran i isklju\u010den iz politike u ovoj zemlji ranih 1940-ih godina. Stoga Sanders predstavlja povratak socijalizma u politi\u010dki diskurs nakon vi\u0161e od pola stolje\u0107a hibernacije. To je njegov zna\u010daj \u2013 otvaranje prostora za pojavu i rast ljevice.<\/p>\n

Ka\u017eete da je ocrnjivanje alternativa kapitalizmu u SAD-u provo\u0111eno sustavno i planski. Mo\u017eete li to pojasniti?<\/strong><\/p>\n

Ameri\u010dki socijaldemokratski program New Deal nametnut je zahvaljuju\u0107i pritisku mo\u0107ne koalicije sindikata, dviju velikih socijalisti\u010dkih opcija i jedne komunisti\u010dke partije. Suprotno Europi, sprije\u010dili su fa\u0161isti\u010dki odgovor na krizu nakon velike kapitalisti\u010dke depresije 1930-ih, prisiljavaju\u0107i kapitaliste da plate socijaldemokraciju. Poslije Drugog svjetskog rata krenulo se u uni\u0161tenje sindikata i ljevice metodama uhi\u0107enja, deportacija i demoniziranja komunista kao agenata SSSR-a, te izjedna\u010davanjem socijalizma s tada\u0161njim komunizmom. Naposljetku je do\u0161lo do rasturanja radni\u010dkog pokreta. Protuustavno uni\u0161tenje organizirane ljevice nakon 1945. nije samo omogu\u0107ilo korporacijama i bogatima poni\u0161tenje ve\u0107eg dijela New Deala, ve\u0107 je poslu\u017eilo i za uspostavljanje neoliberalnog re\u017eima, obilje\u017eenog deregulacijama i privatizacijskim procesima za vrijeme Reagana. Takve politike ne jenjavaju do danas.<\/p>\n


\nKako biste ocijenili dana\u0161nje stanje kapitalizma?<\/strong><\/p>\n

Kapitalisti desetlje\u0107ima napu\u0161taju velik dio globalnih regija u kojima su stvorili uspje\u0161ne multinacionalne korporacije \u2013 Sjevernu Ameriku, Zapadnu Europu, Japan. Njihov rast i budu\u0107nost su u Kini, Indiji, Brazilu i sli\u010dnim zemljama. Radnici u mati\u010dnim zemljama trebaju im manje nego ikad ranije. Ne \u017eele pla\u0107ati poreze za socijalne tro\u0161kove u zemljama koje ne predstavljaju njihovu budu\u0107nost. Simbole takvog odnosa danas mo\u017eemo vidjeti od Detroita do uni\u0161tenih biv\u0161ih industrijskih dijelova Velike Britanije, Francuske i drugih dr\u017eava. Njema\u010dka se dr\u017ei tako \u0161to radi ostatku Europe ono \u0161to Azija i drugi noviji kapitalisti\u010dki centri \u010dine starim kapitalisti\u010dkim centrima. No njema\u010dki \u0107e kapitalisti uskoro slijediti njihov put. Veliko je politi\u010dko pitanje ho\u0107e li radni\u010dke klase na starim kapitalisti\u010dkim lokacijama dopustiti nastavak ekonomske propasti dok kapitalisti zara\u0111uju od sve ni\u017eih pla\u0107a. Drugo je pitanje ho\u0107e li radni\u0161tvo novih kapitalisti\u010dkih centara dozvoliti grotesknu nejednakost i prevladavanje primitivnog kaubojskog kapitalizma ili \u0107e izbiti omasovljene borbe, poput onih koje su obilje\u017eile rast kapitalizma na Zapadu.<\/p>\n

Je li uskoro mogu\u0107a nova ve\u0107a financijska kriza?<\/strong><\/p>\n

Deutsche Bank predvi\u0111a da \u0161anse za novu recesiju u SAD-u prije kraja 2016. iznose 80 posto. Europska ekonomija u velikim je problemima. Na primjer, kolaps talijanske banke se pribli\u017eava. Kina ekonomski usporava jer njihovi strani klijenti ne mogu kupovati kao u pro\u0161losti. Japan nastavlja vi\u0161edesetljetnu recesiju. U ovom trenutku, kriza je iza ugla: bilo koji iznenadni doga\u0111aj mo\u017ee katalizirati novi ozbiljni rasap ekonomskog sustava.<\/p>\n

U medijima svako malo mo\u017eemo \u010duti kako se ameri\u010dka ekonomija oporavlja ili se ve\u0107 oporavila od financijskog kolapsa prije osam godina.<\/strong><\/p>\n

Oporavak je la\u017ena tvrdnja koju forsira pet posto najbogatijih pojedinaca i korporacija. Oni kontroliraju vlade i vode brigu o tome da ih se spa\u0161ava prora\u010dunskim novcem, da se name\u0107u mjere \u0161tednje ostatku populacije \u2013 rukovode ekonomijom u kojoj je jaz izme\u0111u bogatih i ostalih sve ve\u0107i, u kojoj se smanjuje cijena rada, \u010dija sigurnost tako\u0111er nestaje, ba\u0161 kao i vladini socijalni programi. Ovo su klju\u010dni uzroci rastu\u0107eg policijskog nasilja nad gra\u0111anima, posebno siroma\u0161nim i manjinama, ali i antikapitalisti\u010dkim pokretima koji se protive tom nasilju. Ameri\u010dko se dru\u0161tvo u klju\u010dnim aspektima raspada i njegovi tradicionalni lideri, unato\u010d svemu, negiraju vlastite gre\u0161ke, zbog \u010dega sve vi\u0161e gube mo\u0107.<\/p>\n

Jesu li navedene politike uzrok i povijesni simptom puno \u0161ireg odbacivanja takozvanog politi\u010dkog centra na Zapadu?<\/strong><\/p>\n

Da. Stranke tradicionalnog desnog i lijevog centra, koje su dijelile zada\u0107u reprodukcije kapitalisti\u010dkog sustava, gube mo\u0107. Zbog kontradikcija priro\u0111enih kapitalizmu, koje su nakon krize rezultirale spa\u0161avanjem prora\u010dunskim sredstvima i neposustalim mjerama \u0161tednje, tjeraju od sebe tradicionalne bira\u010de. To je temelj za uspon Trumpa, Marine Le Pen, Corbyna, Sandersa ili britanskog napu\u0161tanja EU-a. Sada je klju\u010dno pitanje kome \u0107e se prikloniti kapitalisti i ho\u0107e li se, kad i kome pridru\u017eiti radni\u010dke organizacije. U me\u0111uvremenu, proturje\u010dja postoje\u0107eg ekonomskog sustava pove\u0107avat \u0107e nepopularnost kapitalizma, tjeraju\u0107i tradicionalne politi\u010dare i stranke u jo\u0161 opasnije vanjske i doma\u0107e politi\u010dke poteze, sve kako bi zadr\u017eali mo\u0107 koja im izmi\u010de iz ruku.<\/p>\n

Razo\u010daranje u Europi<\/p><\/blockquote>\n

Spominjete Brexit. Kakve \u0107e biti posljedice izlaska Britanaca iz EU-a?<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dke i ideolo\u0161ke. Veliko razo\u010daranje u Europi zbog otimanja sna o jedinstvu, kojoj je nametnut neoliberalni sustav koji podupire kapitalizam u tijeku pomicanja svojih prioriteta iz starih u nove kapitalisti\u010dke centre, sada je uzrokovalo pobjedu protiv europskog neoliberalizma. Antiimigranti, rasisti, desnica i sli\u010dni profitirali su isklju\u010divo zato jer su povezali vlastite interese s napu\u0161tenom i ogor\u010denom radni\u010dkom klasom. Ljevica je tu izgubila jer se nisu vezali uz gnjev radnika, nego su se udru\u017eili s predmetima njihova bunta: financijskim, poslovnim i politi\u010dkim elitama koje su inzistirale na ostanku. No sada \u0107e Britanci biti suo\u010deni s istom ili gorom varijacijom neoliberalizma od onoga u EU-u. Gra\u0111ani Europe sada mogu vidjeti da je dio pri\u010de o Brexitu bilo odvra\u0107anje pa\u017enje od puno bitnijih i, zapravo, temeljnih borbi izme\u0111u kapitalisti\u010dke i postkapitalisti\u010dke budu\u0107nosti Europe.<\/p>\n

Prije \u010detvrt stolje\u0107a progla\u0161en je \u2018kraj povijesti\u2019 i harmoni\u010dan su\u017eivot kapitalizma i demokracije bez alternative. Kako danas gledate na ovu tezu?<\/strong><\/p>\n

Taj sustav ima duboka proturje\u010dja koja uzrokuju cikluse zapanjuju\u0107e i socijalno opasne nestabilnosti, poti\u010du\u0107i nejednakosti u dru\u0161tvu, koje su inherentne kapitalizmu. One su imale klju\u010dnu ulogu u dva svjetska rata. To \u0161to su prvi eksperimenti s kojima se nastojalo prevladati kapitalizam, poput Sovjetskog Saveza ili Kine, okon\u010dali u dr\u017eavnom kapitalizmu, ne zna\u010di da ne\u0107e do\u0107i do novih i druga\u010dijih eksperimenata. Osobno sam uvjeren u to, jer mislim da \u0107e se pojaviti kao reakcija na novi set kapitalisti\u010dkih proturje\u010dja, uzrokovanih krizom 2008., ba\u0161 kao \u0161to su SSSR, komunisti\u010dka Kina i sli\u010dni eksperimenti proiza\u0161li iz ranijih kontradikcija specifi\u010dnih za kapitalizam.<\/p>\n


\nZnate kazati kako \u0107e borba u novom stolje\u0107u biti izme\u0111u promijenjenog kapitalizma i socijalizma. Kakve promjene o\u010dekujete?<\/strong><\/p>\n

Nova definicija socijalizma, \u010diji se obrisi ve\u0107 naziru, fokusirana je na poduze\u0107a \u2013 tvornice, urede i prodajna mjesta \u2013 i promovira demokratizaciju tvrtki, koje su u kolektivnom vlasni\u0161tvu i pod upravom radnika, u demokratskoj koordinaciji s lokalnim zajednicama. Bez kapitalisti\u010dkih korporacija u vlasni\u0161tvu nekolicine koja odabire upravlja\u010dka tijela. Takav kapitalizam vi\u0161e nije prihvatljiv sve ve\u0107em broju na globalnoj razini. Dok velike borbe slijede, sve prezreniji kapitalizam nastoji zadr\u017eati privilegije i mo\u0107 nasuprot pokreta za tranziciju u kooperativno-demokratsku alternativu dru\u0161tva, koja je u su\u017eivotu s demokratiziranim oblicima proizvodnje.<\/p>\n

Mainstream ekonomisti i politi\u010dari \u010desto za socijalizam konstatiraju da je rije\u010d o utopiji.<\/strong><\/p>\n

Svi politi\u010dki projekti podrazumijevaju i utopijske snove. Za kapitaliste, rije\u010d je o \u2018savr\u0161enim tr\u017ei\u0161tima\u2019 koja stvaraju \u2018optimalne ekonomske posljedice i socijalno blagostanje\u2019. Za socijaliste, utopija je neko\u0107 podrazumijevala demokrati\u010dnu dr\u017eavu koja \u0107e zamijeniti privatne kapitaliste. Novi socijalizam podrazumijeva demokratiziranu bazu dru\u0161tva, ne dr\u017eave u tolikoj mjeri: kooperative kojima upravljaju radnici, dijele\u0107i dru\u0161tvenu mo\u0107 s demokratski organiziranim zajednicama, u izgradnji socijalizma odozdo prema gore, u kojem \u0107e dr\u017eavne institucije slu\u017eiti za koordiniranje sustava. Radni\u010dka poduze\u0107a zasad su brojnija i razvijenija u Europi nego u Americi. Spomenut \u0107u samo Mondragon u \u0160panjolskoj ili Emilia-Romagnu u Italiji. Takvi se modeli sve br\u017ee \u0161ire.<\/p>\n


\nBi li krajnja desnica mogla dodatno iskoristiti propale neoliberalne politike?<\/strong><\/p>\n

Ekstremna desnica nastoji profitirati na kolapsu kapitalizma i politi\u010dkog centra koji ga je odr\u017eavao, nude\u0107i \u2018klasi\u010dna\u2019 rje\u0161enja poput antiimigrantskih politika, rasizma, fa\u0161izma i sli\u010dno. To, dakako, ne\u0107e rije\u0161iti problem implodiraju\u0107eg kapitalizma, \u010dak i kad te politike iskori\u0161tavaju viktimizaciju mno\u0161tva, koju uzrokuje uru\u0161avaju\u0107i kapitalisti\u010dki sustav. Politi\u010dki centar nudi odr\u017eavanje statusa quo, u \u010demu imaju male \u0161anse, dok ljevica polako shva\u0107a da mora ponuditi ne\u0161to dramati\u010dno druga\u010dije, u smjeru tranzicije ka novom dru\u0161tvu: raspravu koja \u0107e dovesti do koncepta kooperativne ekonomije, umjesto diskreditiranog kapitalizma. Sustav postaje problem, rje\u0161enje je promjena sustava.<\/p>\n

Portal novosti<\/a>\"Richard<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Richard D. Wolff: Smjer kapitalizma od 1970-ih godina uzrokovao je dana\u0161nju rastu\u0107u omra\u017eenost kod gra\u0111ana, koja je usmjerena i prema politi\u010dkim i kulturalnim mehanizmima \u0161to u\u010dvr\u0161\u0107uju njegovu poziciju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":211035,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-211034","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211034","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=211034"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/211034\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/211035"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=211034"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=211034"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=211034"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}