{"id":210866,"date":"2016-08-06T11:38:54","date_gmt":"2016-08-06T09:38:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=210866"},"modified":"2016-08-06T11:38:54","modified_gmt":"2016-08-06T09:38:54","slug":"australija-ce-se-za-novu-godinu-pomjeriti-ka-sjeveru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/06\/australija-ce-se-za-novu-godinu-pomjeriti-ka-sjeveru\/","title":{"rendered":"Australija \u0107e se za Novu godinu pomjeriti ka sjeveru"},"content":{"rendered":"<p>Australijski kontinet \u0107e se, na dan do\u010deka Nove godine, pomjeriti za 1,8 m ka sjeveru.<\/p>\n<p>Ne radi se o apokalipti\u010dnim predvi\u0111anjima niti bilo kakvim prirodnim katastrofama. Slu\u010daj je sli\u010dan sa ra\u010dunanjem prestupne godine. Ra\u010dunamo da svaka godina ima 365 dana, ali je Zemlji u stvari potrebno 365,242189 dana da napravi krug oko Sunca. Da bi se nadoknadio ostatak dana, svaka \u010detvrta godina je prestupna. Prema sli\u010dnim ra\u010dunanjem ostatka u pomijeranju tekstonskih plo\u010da, Australija \u0107e se 31. decembra pomjeriti ka sjeveru.<\/p>\n<p>Svake godine Australija se pomjeri pribli\u017eno oko 3,8 do 5,5 cm sjeverno. Ranije je bila povezana sa drevnim kontinentom Gondvanom, ali je prije nepunih 100 miliona godina do\u0161lo do &#8220;raskida&#8221;, kada se Indijski kontinent odvojio i &#8220;po\u0161ao&#8221; na sjever, prenosi B92 pisanje Forbesa.<\/p>\n<p>Nedugo poslije toga, pre 85 miliona godina, Australija i Antarktik su se &#8220;zasitili&#8221; jedno drugog i zapo\u010deli odvajanje. Proces je bio malo komplikovaniji nego \u0161to se o\u010dekivalo, tako da je trajao &#8220;tri\u010davih&#8221; 40 miliona godina.<\/p>\n<p>Kona\u010dno, prije 45 miliona godina, Australija je bila slobodna da se kona\u010dno pridru\u017ei Indiji u putu ka severu. Putovanje i dalje traje i verovatno \u0107e se nastaviti sve dok se ne sudari sa Kinom, formiraju\u0107i ogroman planinski venac.<\/p>\n<p>Sada su potrebne korekcije u na\u010dinu na koji sateliti mere i dokumentuju lokaciju Australije. Po\u0161to se plo\u010da pomera za nekoliko centimetara godi\u0161nje, karte napravljene na osnovu satelitskih snimaka \u0107e biti sve manje ta\u010dne.<\/p>\n<p>Trenutna razlika u lokaciji od 1,4 m izaziva niz problema sa navigacijom, satelitskim mjerama, istra\u017eivanjima, odbranom i planiranjem, s obzirom na to da je koordinatni sistem posljednji put a\u017euriran 1994. godine.<\/p>\n<p>Da bi se problem rije\u0161io, Australija \u0107e sprovesti jednokratnu promjenu u lokalnim koordinatama koje \u0107e odgovarati lokaciji kontinenta u 2020. godini, koja \u0107e kona\u010dno biti u skladu sa novim koordinatnim sistemom.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Australijski kontinet \u0107e se, na dan do\u010deka Nove godine, pomjeriti za 1,8 m ka sjeveru. Ne radi se o apokalipti\u010dnim predvi\u0111anjima niti bilo kakvim prirodnim katastrofama. Slu\u010daj je sli\u010dan sa ra\u010dunanjem prestupne godine. Ra\u010dunamo da svaka godina ima 365 dana, ali je Zemlji u stvari potrebno 365,242189 dana da napravi krug oko Sunca. Da bi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-210866","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210866","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=210866"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210866\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=210866"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=210866"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=210866"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}