{"id":210713,"date":"2016-08-04T07:00:13","date_gmt":"2016-08-04T05:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=210713"},"modified":"2016-08-03T19:20:16","modified_gmt":"2016-08-03T17:20:16","slug":"internet-nas-potice-u-povrsnom-citanju-i-ishitrenom-razmisljanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/04\/internet-nas-potice-u-povrsnom-citanju-i-ishitrenom-razmisljanju\/","title":{"rendered":"Internet nas poti\u010de u povr\u0161nom \u010ditanju i ishitrenom razmi\u0161ljanju"},"content":{"rendered":"

\"Internet-mozak\"<\/a>Mo\u017eete li se sjetiti na\u010dina poslovanja prije vremena interneta i e-po\u0161te? Te danas uobi\u010dajene tehnologije koje se uzimaju zdravo za gotovo promijenile su iz temelja privatne i poslovne \u017eivote ve\u0107ine osoba i poduze\u0107a. Pozitivni u\u010dinci neosporni su i bilo bi ih te\u0161ko pobrojiti, ali \u0161to je s negativnima? Biv\u0161i urednik \u010dasopisa Harvard Business Review Nicholas Carr u bestseleru \u2018Plitko\u2019 (Jesenski i Turk) tvrdi da, osim \u0161to je omogu\u0107io dominaciju mediokriteta, narcisoidnosti i ta\u0161tine, internet utje\u010de na preoblikovanje ljudskog mozga. Deseci studija psihologa, neurobiologa, edukologa i web-dizajnera ukazuju na isti zaklju\u010dak: ulaskom na internet stupa se u okoli\u0161 koji poti\u010de povr\u0161no \u010ditanje i u\u010denje te rastreseno i ishitreno razmi\u0161ljanje.
\n
\nRazvoj vidno-prostornih vje\u0161tina<\/strong><\/p>\n

Tako je u \u010dlanku objavljenom u \u010dasopisu Science po\u010detkom 2009. ugledna razvojna psihologinja Patricia Greenfield iznijela pregled pedesetak istra\u017eivanja u\u010dinaka razli\u010ditih tipova medija na inteligenciju i sposobnost u\u010denja. Zaklju\u010dila je da svaki medij poti\u010de neke kognitivne vje\u0161tine nau\u0161trb drugih. Sve ve\u0107a upotreba mre\u017ee i drugih tehnologija koje se zasnivaju na zaslonu dovela je do \u0161irokog i sofisticiranog razvoja vidno-prostornih vje\u0161tina (na primjer, dana\u0161nje generacije mogu rotirati predmete u mislima jednostavnije od svojih roditelja). Ali novoste\u010dena jakost u vidno-prostornoj inteligenciji ide rame uz rame sa slabljenjem sposobnosti za onu vrstu dubinske obrade koja je temelj pametnog stjecanja znanja, induktivne analize, kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, kreativnosti i promi\u0161ljenosti. Drugim rije\u010dima, kako navodi Carr, mre\u017ea osobu \u010dini pametnijom samo u slu\u010daju definiranja inteligencije prema standardima mre\u017ee.
\n
\nZakr\u017eljala pozornost<\/strong><\/p>\n

Ako se prihvati tradicionalnije shva\u0107enje inteligencije i razmi\u0161lja o dubini umjesto samo o brzini mi\u0161ljenja, name\u0107e se jo\u0161 mra\u010dniji zaklju\u010dak. Imaju\u0107i u vidu plasti\u010dnost ljudskog mozga, poznato je da navike na internetu nastavljaju rezonirati u radu sinapsi i kada osoba nije online. Pretpostavka je da se \u017eiv\u010dani sklopovi posve\u0107eni pregledavanju, dijagonalnom \u010ditanju i dijeljenju pozornosti na vi\u0161e zada\u0107a \u0161ire i ja\u010daju, a oni kori\u0161teni za dubinsko \u010ditanje i mi\u0161ljenje s ustrajnom pozorno\u0161\u0107u smanjuju i kr\u017eljaju.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010di sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford dokazali su da je taj proces ve\u0107 po\u010deo. Pomo\u0107u kognitivnih testova bilje\u017eili su rezultate grupe okorjelih korisnika interneta (djelitelja pozornosti) i grupe u kojoj su bili blagi korisnici interneta. Otkrili su da je pripadnicima prve grupe mnogo lak\u0161e naru\u0161iti pozornost irelevantnim podra\u017eajima iz okoline, da oni znatno slabije kontroliraju sadr\u017eaj svoga radnog pam\u0107enja i da su op\u0107enito znatno manje sposobni odr\u017eavati koncentraciju na dodijeljenu im zada\u0107u. Manje ogrezli ispitanici iskazali su relativno jaku voljnu kontrolu nad pozorno\u0161\u0107u. Kad se pozornost dijeli na vi\u0161e zada\u0107a tijekom pretra\u017eivanja interneta, mozak se trenira u pridavanju pozornosti sme\u0107u, smatra voditelj istra\u017eivanja Michael Merzenich, i posljedice po intelektualni \u017eivot \u010dovjeka mogu biti fatalne.<\/p>\n

Rastreseni \u010ditatelji<\/strong><\/p>\n

Osamdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a, kad su \u0161kole po\u010dele ponovo ulagati u ra\u010dunala, bilo je mnogo entuzijazma u vezi s vidljivim prednostima digitalnih dokumenata nad papirnatima. Mnogi edukatori bili su uvjereni da \u0107e uvo\u0111enje hiperlinkova u tekst koji se pojavljuje na zaslonu ra\u010dunala postati sastavni dio u\u010denja. Smatrali su da \u0107e hipertekst oja\u010dati sposobnost kriti\u010dkog mi\u0161ljenja kod u\u010denika tako \u0161to \u0107e omogu\u0107iti lako pretra\u017eivanje razli\u010ditih gledi\u0161ta na istu stvar. Sloboda od \u010ditanja ukorak s tekstom koje zahtijeva \u010ditanje tiskanih stranica trebala je omogu\u0107iti \u010ditateljima stvaranje intelektualne veze me\u0111u razli\u010ditim tekstovima. No ve\u0107 potkraj toga desetlje\u0107a entuzijazam je po\u010deo spla\u0161njavati. Istra\u017eivanja su donijela potpuniju i posve druga\u010diju sliku kognitivnih u\u010dinaka hiperteksta. Pokazalo se da procjenjivanje linkova i izabiranje puta me\u0111u njima podrazumijeva mentalno zahtjevne zadatke rje\u0161avanja problema, koji nisu sadr\u017eani u \u010dinu \u010ditanja. De\u0161ifriranje hiperteksta znatno pove\u0107ava \u010ditateljevo kognitivno optere\u0107enje i utoliko mu slabi sposobnost razumijevanja i pam\u0107enja pro\u010ditanoga. Druga studija pokazala je da \u010ditatelji hiperteksta \u010desto na kraju po\u010dnu rastreseno klikati po stranicama umjesto da ih pa\u017eljivo pro\u010ditaju. Sljede\u0107im pokusima utvr\u0111eno je da \u010ditatelji hiperteksta \u010desto ne mogu zapamtiti \u0161to su pro\u010ditali a \u0161to nisu te da oni koji \u010ditaju papirnate dokumente o istoj temi na vi\u0161e postavljenih pitanja odgovaraju to\u010dno.<\/p>\n

U mirnom parku mozak bolje radi<\/strong><\/p>\n

Niz psiholo\u0161kih istra\u017eivanja tako\u0111er je otkrio da osobe iskazuju ve\u0107u sposobnost pozornosti, bolje pam\u0107enje i op\u0107enito pobolj\u0161ane kognitivne sposobnosti nakon \u0161to provedu neko vrijeme u tihom okru\u017eenju ili u prirodi. Prema teoriji mentalnog obnavljanja, uzrok tomu le\u017ei u \u010dinjenici da se ljudski mozak mo\u017ee efektivno opustiti tek kada ga se prestane bombardirati vanjskim umjetnim podra\u017eajima. Rezultati najnovijega takvog istra\u017eivanja objavljeni su u \u010dasopisu Psychological Science. Tim istra\u017eiva\u010da anga\u017eirao je tridesetak osoba i podvrgnuo ih rigoroznom i mentalno iscrpljuju\u0107em nizu testova osmi\u0161ljenih tako da mjere kapacitet radnog pam\u0107enja i sposobnost kontrole nad pozorno\u0161\u0107u. Ispitanici su potom podijeljeni u dvije skupine. Polovica njih sat vremena provela je u \u0161etnji parkom, a polovica hodaju\u0107i napu\u010denim ulicama centra grada. Obje grupe zatim su po drugi put podvrgnute testiranju, koje je pokazalo da oni koji su dio vremena proveli u parku imaju mnogo bolje rezultate i znatno pove\u0107anje sposobnosti odr\u017eavanja pozornosti. Pritom je pretra\u017eivanje interneta mogu\u0107e usporediti s boravkom na prometnoj ulici, a \u010ditanje klasi\u010dno otisnutog teksta s mirno\u0107om parka.<\/p>\n

Mre\u017ea mijenja um<\/strong><\/p>\n

Kako bilo da bilo, jedno je neupitno, zaklju\u010duje Carr, kada bi netko znaju\u0107i ono \u0161to se danas zna o neuroplasti\u010dnosti mozga htio izumiti medij koji \u0107e \u010dovjekov mentalni sklop prespojiti \u0161to br\u017ee i temeljitije, vjerojatno bi zavr\u0161io s projektom koji bi izgledom i na\u010dinom rada sli\u010dio internetu. Rije\u010d je o \u010dinjenici da mre\u017ea donosi upravo onu vrstu osjetilnih i kognitivnih podra\u017eaja za koje istra\u017eivanja pokazuju da izazivaju jake i brze izmjene mo\u017edanog sklopovlja i mo\u017edanih funkcija. S iznimkom sustava pisma i brojevnog sustava, mre\u017ea je najmo\u0107nija tehnologija za izmjenu uma koja se ikada na\u0161la u upotrebi.<\/p>\n

lider.media<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mre\u017ea je najmo\u0107nija tehnologija za izmjenu uma koja se ikada na\u0161la u upotrebi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-210713","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210713","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=210713"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210713\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=210713"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=210713"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=210713"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}