{"id":210673,"date":"2016-08-03T07:23:30","date_gmt":"2016-08-03T05:23:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=210673"},"modified":"2016-08-03T07:23:30","modified_gmt":"2016-08-03T05:23:30","slug":"njega-i-zdravlje-ociju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/08\/03\/njega-i-zdravlje-ociju\/","title":{"rendered":"Njega i zdravlje o\u010diju"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/plavo-oko.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/plavo-oko-300x220.jpg\" alt=\"plavo oko\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignleft size-medium wp-image-192856\" \/><\/a>Dobar vid uzimamo zdravo za gotovo, ali kada do\u0111e do poreme\u0107aja ve\u0107ina ljudi tek tada shvati koliko je vid va\u017ean. Svakodnevno smo izlo\u017eeni pretjeranom naprezanju o\u010diju pri stalnoj upotrebi ra\u010dunara, mobitela, \u010ditanju, pisanju i sli\u010dno, \u0161to dovodi do potencijalnog o\u0161te\u0107enja vida.<\/p>\n<p>Jednostavno vje\u017ebanje o\u010diju istovremeno pobolj\u0161ava cirkulaciju i spre\u010dava nastajanje ili razvijanje oboljenja o\u010diju, kao \u0161to su katarakta, glaukom, kratkovidost odnosno dalekovidost te strabizam.<br \/>\nVje\u017ebe<\/p>\n<p>Svaku od vje\u017ebi koju \u0107emo navesti u koracima potrebno je odraditi po 10 puta srednje brzo i pet puta brzo.<\/p>\n<p>*Sjednite uspravno i gledajte pravo, ispru\u017eite ravno desnu ruku ispred sebe s izba\u010denim palcem prema gore.<\/p>\n<p>*Po\u010dnite pomicati ruku desno &#8211; lijevo, lijevo &#8211; desno, dokle mo\u017eete pratiti pogledom bez micanja glave (15 puta: 10 srednje brzo i pet brzo).<\/p>\n<p>*Zatim pomi\u010dite ruku gore &#8211; dolje, dolje &#8211; gore, dokle pogled se\u017ee (15 puta: 10 srednje brzo i pet brzo).<\/p>\n<p>*Potom pomjerajte palac dijagonalno desno gore, zatim lijevo dolje i nazad obrnuto, lijevo dolje prema desno gore (15 puta: 10 srednje brzo i pet brzo).<\/p>\n<p>*Podignite lijevi palac za dijagonalno lijevo gore i desno dolje i nazad desno dolje prema lijevo gore (15 puta: 10 srednje brzo i pet brzo).<\/p>\n<p>*Lijevom rukom kru\u017eite u pravcu kazaljke na satu krug dokle pogled dose\u017ee (15 puta: 10 srednje brzo i pet brzo).<\/p>\n<p>*Desnom rukom kru\u017eite u pravcu suprotnom od kazaljke na satu (isto 15 puta).<\/p>\n<p>*Postavite palac ravno ispred lica i probli\u017eavajte ga do nosa, a zatim udaljujte palac od lica dokle mo\u017eete ispru\u017eiti ruku (fokus je stalno na palcu).<\/p>\n<p>*Nakon zavr\u0161etka, energi\u010dno protljajte dlanove dok se ne ugriju i pritisnite o\u010di toplim dlanovima 15 sekundi da biste tako prenijeli energiju i toplotu na njih.<br \/>\n\u010cetiri namirnice za bolji vid<\/p>\n<p>Mrena i druge degenerativne promjene na oku mo\u017eda ne mogu da se izbjegnu, ali mogu da se uspore. Dodavanjem vitamina sa\u010duva\u0107ete vid.<\/p>\n<p>1. Sok od narand\u017ee<\/p>\n<p>Vitamin C iz narand\u017ei blagotvorno djeluje na zdravlje o\u010diju. Pobolj\u0161ava o\u010dni pritisak i mo\u017ee smanjiti rizik od katarakte, odnosno mrene. Uzimanjem 500 mg na dan vitamina C mo\u017ee da se uspori napredak senilne makularne degeneracije za oko 25 odsto i gubitak vidne o\u0161trine za 19 odsto kod osoba s visokim rizikom za bolesti, otkrila je jedna studija.<\/p>\n<p>2. Ostrige<\/p>\n<p>Ova hrana je odli\u010dan izvor cinka, minerala koji je neophodan za zdravlje o\u010diju i vida. Cink omogu\u0107ava vitaminu A da proizvede pigment melanin, koji \u0161titi o\u010di i koji je povezan s pobolj\u0161anim no\u0107nim vidom. Preporu\u010duje se 40 do 80 mg cinka na dan, a tu koli\u010dinu \u0107ete na\u0107i u \u0161est ostriga (76,3 mg cinka).<\/p>\n<p>3. Kelj<\/p>\n<p>Ova vrsta povr\u0107a bogata je luteinom i zeaksantinom, antioksidansima koji se tako\u0111e nalaze u va\u0161im o\u010dima. Antioksidansi \u0161tite o\u010di od \u0161tetnih slobodnih radikala i upijaju 40 do 90 odsto intenzivnog plavog svjetla.<\/p>\n<p>4. Kikiriki<\/p>\n<p>Vitamin E i omega-3 masne kiseline klju\u010dni su sastojci kikirikija. Vitamin E dokazano \u0161titi od mrene i senilne makularne degeneracije.<br \/>\nSavjeti za bolje zdravlje<\/p>\n<p>***Uzmite pauzu od 20 sekundi kada radite za ra\u010dunarom. Gledanje u ra\u010dunar (ili neki digitalni ekran) ne\u0107e o\u0161tetiti va\u0161e o\u010di, ali mo\u017ee uzrokovati umor i suvo\u0107u oka.<\/p>\n<p>*** Uvijek nosite sun\u010dane nao\u010dare. UV zrake mogu o\u0161tetiti va\u0161e o\u010di jednako kao i va\u0161u ko\u017eu. Kad god ste vani, \u010dak i kada je obla\u010dno, nosite sun\u010dane nao\u010dare koje blokiraju 99 ili 100% UV-A i UV-B zraka.<\/p>\n<p>*** Bacite staru \u0161minku za o\u010di. Bakterije se lako razmno\u017eavaju u njoj. Bacite proizvode nakon tri mjeseca. Nikad ne dijelite kozmeti\u010dke proizvode i ne koristite uzorke u prodavnicama.<\/p>\n<p>*** \u010citajte deklaracije na lijekovima. Mnoge vrste lijekova ili njihove kombinacije mogu uticati na vid. Pripazite na mogu\u0107e nuspojave.<\/p>\n<p>*** Prestanite pu\u0161iti. Pu\u0161enje tako\u0111e mo\u017ee uticati na zdravlje o\u010diju. Ono oslabljuje arterije i pove\u0107ava rizik ne samo od sr\u010danog udara ve\u0107 i od o\u0161te\u0107enja mre\u017enice i smanjenja vida.<\/p>\n<p>Nezavisne novine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dobar vid uzimamo zdravo za gotovo, ali kada do\u0111e do poreme\u0107aja ve\u0107ina ljudi tek tada shvati koliko je vid va\u017ean. Svakodnevno smo izlo\u017eeni pretjeranom naprezanju o\u010diju pri stalnoj upotrebi ra\u010dunara, mobitela, \u010ditanju, pisanju i sli\u010dno, \u0161to dovodi do potencijalnog o\u0161te\u0107enja vida. Jednostavno vje\u017ebanje o\u010diju istovremeno pobolj\u0161ava cirkulaciju i spre\u010dava nastajanje ili razvijanje oboljenja o\u010diju, kao [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-210673","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210673","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=210673"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210673\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=210673"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=210673"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=210673"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}