{"id":210082,"date":"2016-07-24T22:41:41","date_gmt":"2016-07-24T20:41:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=210082"},"modified":"2016-07-24T22:54:12","modified_gmt":"2016-07-24T20:54:12","slug":"amfilohiju-nije-dozvoljeno-da-ude-u-spomen-dom-bitke-na-martinicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/07\/24\/amfilohiju-nije-dozvoljeno-da-ude-u-spomen-dom-bitke-na-martinicima\/","title":{"rendered":"Amfilohiju nije dozvoljeno da u\u0111e u Spomen dom Bitke na Martini\u0107ima."},"content":{"rendered":"<p>Danas je u  Martini\u0107ima obilje\u017eena 220. godi\u0161njica Martini\u0107ke bitke, u kojoj su 24. jula 1796. godine Crnogorci i Br\u0111ani, pod vo\u0111stvom Svetog Petra Cetinjskog  porazili vojsku skadarskog vezira Mahmut-pa\u0161e Bu\u0161atlije.<\/p>\n<p>Mitropolit Amfilohije je saop\u0161tio da mu je danas onemogu\u0107en pristup prostorijama Spomen-doma Bitke na Martini\u0107ima, ne navode\u0107i ko mu je i za\u0161to to zabranio.<\/p>\n<p>On je rekao da oni koji su to uradili obilje\u017eavaju ovaj jubilej protiv Crkve, bez Svetoga Petra Cetinjskoga i bez svetinje.<\/p>\n<p>&#8220;I misle da na tome grade budu\u0107nost. Mogu oni da grade budu\u0107nost Crne Gore i da tvrde da je Crna Gora vje\u010dna, ali samo ne li\u0161avaju\u0107i Crnu Goru onoga \u0161to je vje\u010dno. A ono \u0161to \u010dini Crnu Goru vje\u010dnom je ovo \u2013 to je Sveti Petar Cetinjski, to je ime Bo\u017eje u kome je sud i pravda, to su ove svetinje ovdje koje su krvlju zalivene, to su Crnogorci koji su se objedinili oko svetinje, oko Svetog Petra Cetinjskog&#8221;, rekao je Mitropolit, pi\u0161e <a href=\"http:\/\/www.mitropolija.com\/na-martinicima-proslavljeno-220-godina-od-martinicke-bitke\/\">na sajtu Mitropolije<\/a>. <\/p>\n<p>Vladika je kazao da je onima \u0161to ga stalno kritikuju zbog ovako o\u0161trih rije\u010di lako da to \u010dine.<\/p>\n<p>&#8220;Njima je lako, a meni nije lako. Ja svako jutro, kad iza\u0111em iz Cetinjskog manastira, uzimam blagoslov od Svetog Petra Cetinjskoga. On je moj gospodar, a preko njega Bog \u017eivi kome se on klanjao i kome je slu\u017eio. I svako ima svog gospodara. Jedno je, me\u0111utim, sigurno: mahmutbu\u0161atli\u0107i su danas nosioci natovske tiranije. Ono \u0161to je radio sultan u to vrijeme, to danas, sa drugim idejama i idealima radi NATO pakt&#8221;, poru\u010dio je Amfilohije.<\/p>\n<p>On je rekao da je Sveti Petar Cetinjski \u017ertvovao sebe za krst \u010dasni i za svoj narod.<\/p>\n<p>&#8220;I nije pozivao u pomo\u0107, kako to danas \u010dine na\u0161i vladari, natopaktovce da ga brane i \u0161tite, nego je sa svojim ratnicima oti\u0161ao na Slatinu i pri\u010destio ih, kao nekada Velikomu\u010denik kosovski Lazar uo\u010di boja na Kosovu. I onda je krenuo, u ime pravde Bo\u017eje da brani Bjelopavli\u0107e, da brani Br\u0111ane&#8221;, rekao je Amfilohije.<\/p>\n<p>Na platou ispred Spomen-doma Martini\u0107eke bitke odr\u017eana je sve\u010dana akademija. U\u010desnike i goste je, u ime organizatora, pozdravio i Milenko \u0160aranovi\u0107, predsjednik Udru\u017eenja Bjelopavli\u0107a &#8220;Bijeli Pavle&#8221;.<\/p>\n<p>O Martini\u0107koj bici u istoriografiji govorio je istori\u010dar akademik Zoran Laki\u0107. U umjetni\u010dkom dijelu programa nastupili su \u010dlanovi KUD-a&#8221;\u0110ur\u0111evansko kolo iz Podgorice, dramski umjetnici, pjesnici i guslari.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Danas je u Martini\u0107ima obilje\u017eena 220. godi\u0161njica Martini\u0107ke bitke, u kojoj su 24. jula 1796. godine Crnogorci i Br\u0111ani, pod vo\u0111stvom Svetog Petra Cetinjskog porazili vojsku skadarskog vezira Mahmut-pa\u0161e Bu\u0161atlije. Mitropolit Amfilohije je saop\u0161tio da mu je danas onemogu\u0107en pristup prostorijama Spomen-doma Bitke na Martini\u0107ima, ne navode\u0107i ko mu je i za\u0161to to zabranio. On [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-210082","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210082","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=210082"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/210082\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=210082"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=210082"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=210082"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}