{"id":209961,"date":"2016-07-23T10:35:22","date_gmt":"2016-07-23T08:35:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=209961"},"modified":"2016-07-23T10:38:32","modified_gmt":"2016-07-23T08:38:32","slug":"da-li-ste-sujevjerni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/07\/23\/da-li-ste-sujevjerni\/","title":{"rendered":"Da li ste sujevjerni?"},"content":{"rendered":"

\"ogledalo\"<\/a>Lomljenje ogledala i sedam godina nesre\u0107e, pronala\u017eenje djeteline sa \u010detiri lista kao znak predstoje\u0107e sre\u0107e, petak trinaesti kao baksuzan dan.<\/p>\n

Prema starim vjerovanjima, bogovi su \u017eivjeli u drve\u0107u, a svako ko ih je molio za ne\u0161to – morao je da dodirne koru drveta kako bi stupio u kontakt sa njima. Ako bi se \u017eelja ostvarila, pojedinac bi ponovo dolazio da zahvali bo\u017eanstvu na isti na\u010din. Kroz vrijeme, kucanje po drvenoj povr\u0161ini postalo je uobi\u010dajeni gest \u2012 \u201ekucnemo u drvo” kada prizivamo sre\u0107u, kada \u017eelimo da se odre\u0111eno stanje odr\u017ei ili kada imamo potrebu da zahvalimo za ne\u0161to \u0161to se desilo a ide nam u korist.<\/p>\n

Za pojedine grupe hri\u0161\u0107ana, svako drvo predstavljalo je krst na kome je Isus razapet, pa su na taj na\u010din tra\u017eili pomo\u0107 od njega.<\/p>\n

Kucanje u drvo vezuje se i za stradanje Jevreja u \u0160paniji krajem 15. vijeka, ta\u010dnije za spasavanje njihovih \u017eivota. Be\u017ee\u0107i od inkvizicije i ozlogla\u0161enog Tomasa de Torkemade, skrivali su se u drvenim sinagogama, a da bi bjegunac bio primljen unutra, morao je da \u201eotkuca” tajni znak.<\/p>\n

Dakle, kucanje u drvo nije karakteristi\u010dno samo za na\u0161e podneblje. U razli\u010ditim dijelovima svijeta, obi\u010daj se primjenjuje iz razli\u010ditih razloga.<\/p>\n

Tako u Iranu, kada se ka\u017ee ne\u0161to dobro o nekome – ljudi kucnu u drvo i izgovore odre\u0111ene rije\u010di da bi otjerali \u201ezlu sre\u0107u”. U Bugarskoj vjeruju da se na taj na\u010din \u010dovjek \u0161titi od zla, a u Engleskoj se tako prizivaju u pomo\u0107 duhovi. U Rusiji i Poljskoj, kada se govori o ne\u010demu lo\u0161em, kuca se u drvo da bi se otjerala mogu\u0107nost za to, a kada se govori o ne\u010dem pozitivnom \u2012 kucanje ozna\u010dava prizivanje onoga o \u010demu je rije\u010d.<\/p>\n

Kod nas i u susjednim zemljama ljudi obi\u010dno kucaju u drvo kada govore dobro o ne\u010demu a ne \u017eele da se takvo stanje promijeni. U Italiji se obi\u010daj razvio \u2012 kada sujeverna osoba vidi bilo \u0161ta \u0161to je vezano za smrt, ona dodirne gvo\u017e\u0111e.<\/p>\n

Bilo kako bilo, kucanje u drvo ima toliko dugu tradiciju da je nemogu\u0107e odrediti jedan izvor iz kojeg je poteklo, a geografska ra\u0161irenost \u201eobi\u010daja” govori i o slo\u017eenom putu vjerovanja kroz prostor i vrijeme.<\/p>\n

b92.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Lomljenje ogledala i sedam godina nesre\u0107e, pronala\u017eenje djeteline sa \u010detiri lista kao znak predstoje\u0107e sre\u0107e, petak trinaesti kao baksuzan dan. Prema starim vjerovanjima, bogovi su \u017eivjeli u drve\u0107u, a svako ko ih je molio za ne\u0161to – morao je da dodirne koru drveta kako bi stupio u kontakt sa njima. Ako bi se \u017eelja ostvarila, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-209961","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/209961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=209961"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/209961\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=209961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=209961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=209961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}