{"id":209778,"date":"2016-07-20T17:41:16","date_gmt":"2016-07-20T15:41:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=209778"},"modified":"2016-07-20T17:41:16","modified_gmt":"2016-07-20T15:41:16","slug":"zemlje-istocne-evrope-napustilo-20-miliona-ljudi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/07\/20\/zemlje-istocne-evrope-napustilo-20-miliona-ljudi\/","title":{"rendered":"Zemlje isto\u010dne Evrope napustilo 20 miliona ljudi"},"content":{"rendered":"<p>Gotovo 20 miliona uglavnom mladih i obrazovanih iz isto\u010dne Evrope, cifra koja odgovara broju stanovnika \u010ce\u0161ke i Ma\u0111arske zajedno, napustilo je svoje zemlje u prethodnih 25 godina vo\u0111eni boljim ekonomskim prilikama u razvijenijim zemljama, pokazalo je istra\u017eivanje Me\u0111unarodnog monetarnog fonda.<\/p>\n<p>Za isto\u010dne Evropljane, navedeno je u analizi MMF-a, motivacija za odlazak uglavnom su bolji poslovi i vi\u0161e plate, a odlazi mahom visokoobrazovani kadar &#8211; doktori, arhitekte, in\u017eenjeri.<\/p>\n<p>Iako su emigranti naj\u010de\u0161\u0107e bolje situirani i njihove porodice u zemljama iz kojih dolaze \u010desto imaju koristi od doznaka, njihov odlazak slabi ekonomski potencijal rodnih zemalja. Veliki priliv doznaka podr\u017eao je potro\u0161nju, ali je doveo do porasta kursnih stopa, \u0161to je privrede u\u010dinilo manje konkurentnim, a smanjena je i produktivnost.<\/p>\n<p>&#8220;Novac koji se \u0161alje nazad ro\u0111acima doveo je do pove\u0107anja po\u010detnih plata i smanjio motivisanost za rad. Kao rezultat toga, plate su rasle br\u017ee od produktivnosti, \u0161to je izazvalo eroziju povrata na investicije i slabljenje motivacije za investiranje u zemlje porijekla&#8221;, pi\u0161e u izve\u0161taju, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Velika i neprekidna emigracija je usporila i ukupne stope rasta obima proizvodnje i stope rasta po glavi stanovnika.<\/p>\n<p>&#8220;Da nije bilo emigracije u periodu od 1995. do 2012. godine, realna stopa rasta BDP-a u regionu bila bi ukupno, u prosjeku, sedam procentualnih poena vi\u0161a&#8221;, pi\u0161e u analizi MMF-a.<\/p>\n<p>Uz ni\u017ei obim proizvodnje, potro\u0161nja vlade na socijalna davanja pove\u0107ala se u odnosu na BDP.<\/p>\n<p>Odlazak mladih, kako je navedeno, pogor\u0161ava ve\u0107 postoje\u0107i trend &#8211; stariji su rastu\u0107i deo stanovni\u0161tva. To sa svoje strane, dovodi do ve\u0107ih izdataka na penzijska davanja u odnosu na BDP.<\/p>\n<p>Vlade su naj\u010de\u0161\u0107e na te bud\u017eetske pritiske odgovarale pove\u0107avanjem oporezivanja rada, \u0161to je umanjilo motivisanost poslodavaca da stvaraju radna mjesta, \u010dime je bud\u017eetska struktura postala jo\u0161 manje povoljna za otvaranje radnih mjesta i rast.<\/p>\n<p>&#8220;Odlazak nekih od najmla\u0111ih i najpametnijih dovodi do toga da proces hvatanja koraka isto\u010dne Evrope sa naprednijim dijelom kontinenta predstavlja jo\u0161 ve\u0107i izazov&#8221;, poru\u010duje MMF i istovremeno isti\u010de da je migracija prema zapadu bila korisna za razvijene zemlje i doprinela je njihovom sna\u017enijem rastu.<\/p>\n<p>MMF isti\u010de da je \u010dlanstvo u EU je donijelo korist isto\u010dnoj Evropi. A da je za pitanje \u0161ta bi moglo da se uradi da bi se osiguralo da slobodan tok ljudi bude koristan i za zemlje koje \u0161alju radnike i one koje ih primaju, navode da, iako postoje odre\u0111eni zadaci koji treba da se urade na lokalnom nivou, ima prostora i za panevropski odgovor.<\/p>\n<p>Iz ugla isto\u010dne Evrope, navedeno je, potrebne su bolje institucije i ekonomske politike u zemljama porijekla, jer bi to dovelo do toga da je privla\u010dnije ostati nego oti\u0107i.<\/p>\n<p>Mogla bi da se razmotri i dodatna liberalizacija re\u017eima za imigraciju, smatra MMF, posebno za obrazovane radnike.<\/p>\n<p>&#8220;Vlade mogu da urade vi\u0161e kroz rad sa dijasporom u inostranstvu, kako bi njihova stru\u010dna znanja i u\u0161tede iskoristile kao polugu, te kako bi obezbijedile vi\u0161e podsticaja za ljude da doznake investiraju, umjesto da ih tro\u0161e&#8221;, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n<p>Pored toga, dodaju, vi\u0161e mo\u017ee da se uradi na zadr\u017eavanju i boljem kori\u0161\u0107enju postoje\u0107e radne snage, na primjer kroz bolje uskla\u0111ivanje obrazovanja sa tr\u017ei\u0161tem rada i obezbjedjivanje vi\u0161e prilika za obuku kroz rad.<\/p>\n<p>Va\u017ean je i izbor politika kojima se reaguje na fiskalne pritiske vezane za emigraciju &#8211; izbjegavanje pove\u0107anja oporezivanja rada i ve\u0107e oslanjanje na oporezivanje potro\u0161nje bilo bi povoljnije za investiranje i dugoro\u010dni rast, smatraju analiti\u010dari MMF-a.<\/p>\n<p>Iz ugla EU, navode da je migracija sa istoka na zapad bila od koristi za Uniju, ali da postoji argumentacija za bolje raspodjeljivanje dobiti.<\/p>\n<p>&#8220;Na primjer, veli\u010dina i sastav fondova EU  transfera iz bogatijih u siroma\u0161nije regione EU  mogla bi da eksplicitno odgovori na negativne efekte emigracije na ekonomski potencijal zemalja iz kojih dolazi radna snaga&#8221;, pi\u0161e u izvje\u0161taju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Gotovo 20 miliona uglavnom mladih i obrazovanih iz isto\u010dne Evrope, cifra koja odgovara broju stanovnika \u010ce\u0161ke i Ma\u0111arske zajedno, napustilo je svoje zemlje u prethodnih 25 godina vo\u0111eni boljim ekonomskim prilikama u razvijenijim zemljama, pokazalo je istra\u017eivanje Me\u0111unarodnog monetarnog fonda. Za isto\u010dne Evropljane, navedeno je u analizi MMF-a, motivacija za odlazak uglavnom su bolji poslovi [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-209778","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/209778","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=209778"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/209778\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=209778"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=209778"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=209778"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}