{"id":209200,"date":"2016-07-13T07:00:41","date_gmt":"2016-07-13T05:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=209200"},"modified":"2016-07-13T08:51:36","modified_gmt":"2016-07-13T06:51:36","slug":"nacionalisticko-obrazovanje-je-nasilje-nad-djecom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/07\/13\/nacionalisticko-obrazovanje-je-nasilje-nad-djecom\/","title":{"rendered":"Nacionalisti\u010dko obrazovanje je nasilje nad djecom"},"content":{"rendered":"

\"nenad<\/a><\/p>\n

\"Nenad<\/a><\/p>\n

Autor: Eldin Had\u017eovi\u0107<\/p><\/blockquote>\n

Profesore, na kojem jeziku sada razgovaramo?<\/strong><\/p>\n

Na na\u0161em. Mislim, mo\u017eemo ga zvati raznim imenima, ali va\u017eno je da je to isti jezik.<\/p>\n

Oko toga se u Bosni i Hercegovini vrlo \u010desto vode polemike, potpuno nepotrebno. Za\u0161to, ako je u pitanju isti jezik?<\/p>\n

Zato \u0161to se iza pri\u010de o jeziku, odnosno o pravu na obrazovanje na svom jeziku, krije pravo na obrazovni sadr\u017eaj. Mi imamo jedan jezik i svi se razumijemo kad njime govorimo. Pri\u010da o jeziku ustvari je pri\u010da o identitetu, a ovdje se radi o razli\u010ditim identitetima i potrebi da se razlike me\u0111u njima dodatno prodube. Zato je va\u017eno da imamo bosanski, srpski i hrvatski jezik, jer onda imamo bosansko, srpsko i hrvatsko obrazovanje, a onda imamo, unutar svakog od njih, perspektivu koja je po\u017eeljna za one koji vladaju u ta tri sektora.<\/p>\n

Pakt o nenapadanju<\/p>\n

Sve ovo o \u010demu govorite prelama se preko le\u0111a djece. Posljednji primjer bili bi \u0111aci iz Republike Srpske kojima je uskra\u0107eno pravo da svoj jezik zovu bosanskim, dok im je nametnuta konstrukcija \u2018jezik bo\u0161nja\u010dkog naroda\u2019. \u0160ta mislite o tome?<\/p>\n

Zaboravio sam kako se ta afera zvala, po\u010detkom pro\u0161le godine, kad su objavljeni prislu\u0161kivani razgovori premijerke Republike Srpske \u017deljke Cvijanovi\u0107\u2026<\/p>\n

Afera \u2018Papak\u2019.<\/p>\n

E, tamo u tom razgovoru, na jednom mjestu, ona ka\u017ee otprilike: anga\u017eova\u0107emo akademsku zajednicu da malo pokrene to pitanje jezika, da malo uzdrma tu stvar. Pa onda, nisam siguran da se tu spomenuo Milo\u0161 Kova\u010devi\u0107, a mislim da jeste, koji je neposredno nakon toga rekao da ne treba niko njega prozivati da to radi, on bi to radio sam od sebe, jer on ne priznaje nikakav bosanski jezik. Dakle stvar je krenula iz Republike Srpske kao jedna provokacija. To je jedna vrsta nasilja nad povratnicima u Republiku Srpsku. Onda su na tu pri\u010du reagirali neki ljudi iz Federacije BiH, me\u0111u njima i moji kolege, koji su ustali da brane taj jezik, i ja pozdravljam njihovu reakciju na tu provokaciju. Me\u0111utim, moji prigovori nakon toga idu na njihov ra\u010dun, jer sam rekao da oni ne treba da reaguju samo na politi\u010dke provokacije, da to zapravo i nije njihov glavni posao, nego da se kao akademski radnici prije svega bave strukom, i da se bave kvalitetom obrazovanja. Razumijem da to mo\u017eda roditelji ne razumiju, ne samo u Konjevi\u0107 Polju, nego bilo gdje. Ne bave se time, nisu pla\u0107eni da se bave time, i ho\u0107e samo najbolje za svoju djecu, ali su zato ljudi koji su pla\u0107eni da se bave nastavom, obrazovanjem, knji\u017eevno\u0161\u0107u i njenom ulogom u obrazovanju, du\u017eni da se bave kvalitetom, unapre\u0111enjem ud\u017ebenika, nastavnih planova i programa, i da u\u010dine sve \u0161to je u njihovoj mo\u0107i da nema indoktrinacije. Akademska zajednica u \u010ditavoj regiji je napravila sa politikom pakt o nenapadanju, u kojem ljudi, koji bi trebalo da se bave \u010dinjenicama i argumentima sa pozicija nauke, i kritikom vladaju\u0107e prakse, to ne \u010dine, nego zapravo popularizuju sve to.<\/p>\n

I zbog ove kritike postali ste meta napada iz bo\u0161nja\u010dkih nacionalisti\u010dkih krugova, prije svega iz magazina \u2018Stav\u2019. Izme\u0111u ostalog, optu\u017eeni ste da ste roditelje bo\u0161nja\u010dke djece iz Konjevi\u0107 Polja nazvali nepismenima. Mo\u017eete li objasniti o \u010demu se radi i \u0161ta je su\u0161tina ovih nacionalisti\u010dkih ispada prema vama?<\/p>\n

Mislim da je povod svemu tome, kad se gleda hronolo\u0161ki, tekst koji sam objavio na stranici PEN centra BiH, koji se zove \u2018Bezglasno glasanje\u2019 i koji predstavlja moju kritiku i moj otpor poku\u0161aju da se politika uvu\u010de u Univerzitet, da se studenti pretvore u statiste u nekim politi\u010dkim predstavama. Konkretno, usprotivio sam se tome da se odlazak studenata u Mostar na susrete bosnista \u2013 ali i na neki vjerski skup, ne znam koji \u2013 predstavi kao stru\u010dna studentska ekskurzija. To moje protivljenje na takozvanoj elektronskoj sjednici Odsjeka je formalno dobilo oblik prepiske sa \u0161efom Odsjeka, u kojoj ja prakti\u010dno nisam dobio odgovor ni na jedno pitanje. To je ne\u0161to \u0161to se meni ve\u0107 jako dugo de\u0161ava na Odsjeku \u2013 kad dovedete raspravu do \u010dinjenica, \u0161to je dosta te\u017eak proces, tada odgovor izostane i umjesto njega dobijete \u0161utnju, ili ignorisanje. To ignorisanje sam do\u017eivio kao jednu vrstu nasilja, i to sam i napisao. Prepisku sa mojim komentarima sam objavio na stranici PEN centra i onda je, desetak dana iza toga, do\u0161ao prvi napad iz \u2018Stava\u2019, u kome je kao povod iskori\u0161teno objavljivanje pravopisnog priru\u010dnika u magazinu \u2018\u0160kolegijum\u2019, koji ja ure\u0111ujem. U toj reakciji, objavljenoj dva mjeseca nakon knjige, urednik \u2018Stava\u2019 Filip Mursel Begovi\u0107 je pokazao da knjigu nije pro\u010ditao, i ja sam poku\u0161ao objasniti \u0161ta u njegovoj reakciji nije bilo u redu ni sa novinarskom etikom, ni sa elementarnom logikom, niti sa uredni\u010dkom odgovorno\u0161\u0107u, niti sa \u010dinjenicama. Stvar je u tome da magazin \u2018Stav\u2019, otkako se pojavio na na\u0161em tr\u017ei\u0161tu, predstavlja u javnom prostoru jednu vrstu glasa onoga \u0161to Odsjek za knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu ve\u0107 godinama radi unutar obrazovnog sistema. Dakle zastupa interese bo\u0161nja\u010dkih nacionalnih stranaka.<\/p>\n

Manipulacije i podmetanja<\/p>\n

Za\u0161to akademska zajednica bira ovakav na\u010din obra\u010dunavanja sa neistomi\u0161ljenicima ako se radi o akademskim raspravama? Za\u0161to se rasprava seli sa fakulteta u strana\u010dki podobne novine?<\/p>\n

Zato \u0161to taj put omogu\u0107ava monta\u017ee, manipulacije, podmetanja \u2013 na malom prostoru se baci nekoliko \u2018bombi\u2019 pred publiku, koja je nau\u010dila da vjeruje medijima bez provjeravanja \u2013 i tako dolazite do velikog broja ljudi, kojima ste isporu\u010dili \u010dinjenicu koja nije ta\u010dna, i pritom ne odgovarate nikome, jer je to \u2018legitimno\u2019. To je kao politi\u010dka borba u kojoj se mo\u017ee lagati, kao u predizbornoj kampanji. U akademskom diskursu, me\u0111utim, morate iznijeti nau\u010dne dokaze i tvrdnje ako \u017eelite zadr\u017eati akademski kredibilitet, dok u novinama ta pravila ne va\u017ee.<\/p>\n

Je li obrazovanje u Bosni i Hercegovini potpuno leglo pod utjecaj nacionalnih politika?<\/p>\n

Ne bih rekao da je ba\u0161 potpuno leglo, ali je \u010dinjenica da dr\u017eava nema zajedni\u010dku obrazovnu politiku, da stranci koji su se u to umije\u0161ali nikad nisu ni imali jasnu viziju o tome \u0161ta bi trebalo raditi. Glavni cilj ovdje je odgojiti dijete koje \u0107e osje\u0107ati ljubav za svoj kolektiv i za teritoriju koju je taj kolektiv prisvojio, koje \u0107e kad odraste biti spremno da se \u017ertvuje za taj kolektiv. Nastavnik koji ne misli da je to cilj obrazovanja sigurno \u0107e poku\u0161ati da uputi djecu u nekom drugom smjeru, ali to \u010desto ne\u0107e nai\u0107i na odobravanje unutar \u0161kole. Upravne strukture su uvijek politi\u010dke strukture. Ima, naravno, i upravnika i kolektiva i \u0161kola koji odstupaju od zadatih nacionalnih ciljeva, ali se tu uvijek radi o subverzivnom djelovanju.<\/p>\n

Jeste li primijetili promjenu na studentima u posljednjih nekoliko godina, kad se na fakultete upisuju djeca ro\u0111ena poslije rata, koja su odrasla na narativima proiza\u0161lim iz rata?<\/p>\n

Nisam siguran koliko to ima veze sa ratnim narativima. Mislim, do\u0111u oni, onako, neinformisani. Mnogi se prvi put \u2013 tako mi barem ka\u017eu \u2013 na mojim predavanjima susretnu sa problemima u obrazovanju o kojima govorim: kad im se predo\u010de sva tri sistema, kad uporede \u0161ta su oni radili, a \u0161ta \u2018drugi\u2019, kad po\u010dnemo govoriti o razlozima zbog kojih postoje \u2018dvije \u0161kole pod jednim krovom\u2019, ispostavi se da se oni sa problematiziranjem toga nisu susretali u osnovnim i srednjim \u0161kolama.<\/p>\n

Nedavno sam, u susretu sa studentima zavr\u0161nih godina \u017eurnalistike na Novinarskoj akademiji u organizaciji udruge BH novinari, ostao \u0161okiran kad se ispostavilo da od njih tridesetak niko nikad nije \u010duo za Adolfa Eichmanna\u2026<\/p>\n

Evo, to nije obavezna literatura, ali ja se stvarno trudim da na petoj godini preporu\u010dim studentima Hanu Arendt. Kad u osnovnim \u0161kolama radite \u2018Dnevnik Ane Frank\u2019, to je prilika da se \u0111acima ka\u017ee ne\u0161to o holokaustu, to je prilika da se ne\u0161to ka\u017ee o Srebrenici, o Jasenovcu, o totalitarnim sistemima. To je prilika da se osvijetli funkcija ideologije u \u017eivotima obi\u010dnih ljudi. Sve se to mo\u017ee djeci od 12-13 godina nagovijestiti kao tema, ali se to ne radi. To je zato \u0161to su vladaju\u0107e strukture svoj trenutni legitimitet osvojile, izme\u0111u ostalog, i na revizionizmu. Zato se ne bavimo Drugim svjetskim ratom, jer bismo se onda morali baviti \u010dinjenicama koje bi, jednim dijelom, osporavale tlo na kojem stojimo. Onda se ili izbjegava govoriti o tome, kako bi se odre\u0111eni nacionalni kolektivi predstavili kao pozitivni, iako su pripadnici tih kolektiva radili nezamislivo lo\u0161e stvari, na svim stranama. Nijedan na\u0161 nacionalizam u Drugom svjetskom ratu nije bio antifa\u0161isti\u010dki, i sad je problem kako spojiti ideju na kojoj Evropa sada stoji i do koje se deklarativno dr\u017ei, a istovremeno predstaviti nacionalizam u pozitivnom svjetlu. To je i osnovni razlog zbog kojeg mislim da nacionalisti\u010dko obrazovanje ne mo\u017ee biti kvalitetno ili dobro, ne mo\u017ee biti u interesu djece. Djeca iz \u0161kole izlaze sa stavovima koji su definisani i usvojeni u jednom procesu indoktrinacije. Za mene je indoktrinacija klju\u010dna rije\u010d u obrazovanju danas, ne samo u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Da li iz tih razloga proizilazi diskurs koji omogu\u0107ava pozitivno izra\u017eavanje Bakira Izetbegovi\u0107a o Hand\u017ear diviziji, ili tvrdnje Zlatka Hasanbegovi\u0107a da je antifa\u0161izam floskula?<\/p>\n

Proizilazi iz \u010dinjenice da je neko osvojio vlast, da ta vlast po\u010diva na jednoj ideologiji, da ta ideologija ima svoj sistem vrijednosti i da bi se ta vlast odr\u017eala, ona mora nastaviti sa pri\u010dom sa kojom je i do\u0161la na vlast. Dio te pri\u010de, i to najva\u017eniji dio, proizilazi iz obrazovanja. Mislim da je to va\u017enije od medija, jer ako vam se medij ne svi\u0111a, vi mo\u017eete prestati \u010ditati te novine, ili promijeniti kanal na televiziji, ali u \u0161koli ne mo\u017eete ne biti i ne mo\u017eete birati. Djeca su tu prinu\u0111ena da to slu\u0161aju, i onda se nad njima vr\u0161i neka vrsta nasilja. Indoktrinacija je nasilje. Za mene je klju\u010dno pitanje ho\u0107e li i kad \u0107e se neka gra\u0111anska ve\u0107ina pobuniti protiv tog nasilja nad djecom.<\/p>\n

Portalnovosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nenad Veli\u010dkovi\u0107: Nijedan na\u0161 nacionalizam u Drugom svjetskom ratu nije bio antifa\u0161isti\u010dki, i sad je problem <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-209200","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/209200","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=209200"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/209200\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=209200"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=209200"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=209200"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}