{"id":209020,"date":"2016-07-11T07:00:44","date_gmt":"2016-07-11T05:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=209020"},"modified":"2016-07-10T23:16:28","modified_gmt":"2016-07-10T21:16:28","slug":"zargon-oslikava-sve-stereotipe-u-drustvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/07\/11\/zargon-oslikava-sve-stereotipe-u-drustvu\/","title":{"rendered":"\u017dargon oslikava sve stereotipe u dru\u0161tvu"},"content":{"rendered":"

Autorka: Lamija Begagi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Sandra_Zlotrg\"<\/a>Sandra Zlotrg, magistrica lingvisti\u010dkih nauka iz Sarajeva, feministi\u010dka lingvistica i osniva\u010dica udru\u017eenja Lingvisti, autorica je priru\u010dnika o upotrebi rodno osjetljivog jezika, te pravopisnog priru\u010dnika za \u0161kole ‘Principi prije pravila’.<\/p>\n

S nama je razgovarala o seksisti\u010dkoj upotrebi jezika, o \u017eargonu kao prostoru slobode, ali i uto\u010di\u0161tu patrijahalnog svjetonazora, o na\u010dinima kako da nastavno osoblje ne upadne u ideolo\u0161ke, nacionalisti\u010dke i patrijahalne zamke koje im nastavni planovi podme\u0107u, o tome \u0161ta je ideja ‘\u010detvrtog programa’ u \u0161kolama u BiH i tko iza nje stoji te o drugim va\u017enim pitanjima o rodu, jeziku, seksizmu i anacionalizmu.<\/p>\n

Nedavno si obranila magistarsku tezu Rod i upotreba jezika u \u017eargonu. To, dakako, nije prvi put da se bavi\u0161 rodom u jeziku, dala si zna\u010dajan doprinos kod nas jo\u0161 uvijek zanemarenoj disciplini feministi\u010dke lingvistike koja kriti\u010dki istra\u017euje odnose mo\u0107i u dru\u0161tvu s obzirom na to kako koristimo jezik. No, ono \u0161to je novo u ovom radu jeste da ovaj put pronalazi\u0161 diskriminaciju, seksizam, nasilje nad \u017eenom u jeziku, ali ne u standardu, ve\u0107 u \u017eargonu, u onom polju jezika u kojem to najmanje o\u010dekujemo budu\u0107i da je \u017eargon jedan vid plivanja mimo struje, otklona i otpora matrici.<\/strong><\/p>\n

Pokazalo se upravo suprotno, kako si navela i u svom zaklju\u010dku, da \u017eargon jeste jezik koji se igra, ali da to nije nikakva naivna igra jer oslikava sve stereotipe u dru\u0161tvu. Na koje to na\u010dine \u017eargon odra\u017eava mu\u0161kocentri\u010dni patrijahalni svjetonazor?<\/strong><\/p>\n

Premisa od koje sam po\u010dela jeste da jezik sam po sebi (jezik kao struktura) ne mo\u017ee biti mu\u0161kocentri\u010dan niti seksisti\u010dan, da seksisti\u010dna mo\u017ee biti samo upotreba jezika. U standardnom jeziku, seksizam je kad koristite mu\u0161ki rod kao ‘generi\u010dki’, kada \u017eenu oslovljavate ili na nju upu\u0107ujete titulom u mu\u0161kom rodu, kada ne koristite nastavke za \u017eenski rod kada govorite o grupi \u017eena itd. Dakle, kada jezik koristite da \u017eene u\u010dinite nevidljivim. Na raznim radionicama i predavanjima na kojima sam govorila o rodno osjetljivoj upotrebi standardnog jezika, zapanjivala su me pitanja kako se ka\u017ee \u017eena sekretar, \u017eena pilot, \u017eena pisac. Kako mislite kako se ka\u017ee? Kako vi ka\u017eete? Zar zaista rije\u010d advokatica mora u\u0107i u rje\u010dnik prije nego \u0161to je po\u010dnete koristiti? Klasi\u010dna kvaka 22: rije\u010d u rje\u010dnike standardnog jezika ne\u0107e u\u0107i dok ne bude pro\u0161irena u upotrebi, a ljudi ne\u0107e da koriste rije\u010d dok se ne uvjere da je ovjerena tj. da ima potvrdu u rje\u010dniku.<\/p>\n

\u017dargon mi je zato bio zanimljiv za istra\u017eivanje jer je shva\u0107en kao prostor slobode u jeziku. U \u017eargonu se igramo i slobodno smi\u0161ljamo rije\u010di. Ne\u0107e\u0161 provjeravati u rje\u010dniku \u017eargona da li postoji majstorica i zmajica, nego \u0107e\u0161 rije\u010di izmisliti jer ti u tom trenutku ba\u0161 odgovaraju!<\/p>\n

S druge strane, tekstovi Rade Bori\u0107, Dragane Antonijevi\u0107 ili tekst Eni Buljuba\u0161i\u0107 i Stanislave Nikoli\u0107 Aras pokazuju kako se tek u \u017eargonu pokazuje sva okrutnost patrijarhalnog svjetonazora koji \u017eenu vidi kao manje vrijednu, nedostojnu mu\u0161karca \u2013 kao zlo i isku\u0161enje za mu\u0161karca. I jezikom igramo rodne uloge, pa \u017eena koja prelazi patrijarhatom uspostavljene okvire postaje kurva, a mu\u0161karac peder. Ako ste u dru\u0161tvu na bilo koji na\u010din neprilago\u0111eni, kad-tad \u0107ete biti prozvani seljakom ili seljankom. Jednako kao ni standardni jezik, ni \u017eargon, tako, sam po sebi nije mu\u0161kocentri\u010dan ni seksisti\u010dan, nego se takvim ostvaruje upotrebom. Seksizam zato trebamo shvatati kao resurs, rezervoar stereotipa, koji svi mi (sve mi) koristimo, ali koji tako\u0111er mo\u017eemo dovesti u pitanje, ironizirati i prevladati.<\/p>\n

Analizom rje\u010dnika \u017eargona Ranka Bugarskog i Narcisa Sara\u010devi\u0107a do\u0161la si do poraznih rezultata. Mo\u017ee\u0161 li nam navesti neke primjere?<\/strong><\/p>\n

U rje\u010dnicima \u017eargona (Sara\u010devi\u0107ev Rje\u010dnik sarajevskog \u017eargona i studija \u017dargon Ranka Bugarskog samo su ogledni primjeri) mu\u0161ko iskustvo shvata se kao univerzalno pa tako imate odrednice ‘glupa osoba’ i ‘glupa \u017eena’, ‘ru\u017ena osoba’ i ‘ru\u017ena djevojka’, i tako dalje: osoba i \u017eena (po sistemu \u017eene i ljudi, gdje se omakne seksizam da \u017eene nisu ljudi).<\/p>\n

Druga stvar, koju je i Rada Bori\u0107 utvrdila pi\u0161u\u0107i na ovu temu, jeste da se \u010dednost kao vrijednost zahtijeva samo kod \u017eena. Analizirala sam 46 sinonima za kurvu kod Sara\u010devi\u0107a i 56 kod Bugarskog. Nijedan od tih sinonima ne definira se kao ‘seksualno aktivna \u017eena’ ili ‘\u017eena koja profesionalno pru\u017ea seksualne usluge’, nego (Sara\u010devi\u0107) podatna, lahka djevojka; prostitutka, bludnica, kurva ili \u010dak (Bugarski) laka \u017eenska, radodajka. S druge strane, frajer, fakin, lola, galeb nisu laki mu\u0161karci nego privla\u010dni, seksualno aktivni mu\u0161karci. Kod Sara\u010devi\u0107a se jeba\u010dica definira kao ‘podatna, lahka djevojka’, a jeba\u010d kao ‘zgodan, seksepilan mu\u0161karac\u2019.<\/p>\n

\u017denska seksualnost se u patrijarhalnoj kulturi mora dr\u017eati pod kontrolom, pa i u jeziku. Ako se ne da, frigidna je; ako ima, po dru\u0161tvenim mjerilima, previ\u0161e partnera, nimfomanka je. Poenta analize jeste da \u0107e svaka \u017eena kad-tad u \u017eivotu biti prozvana kurvom jer \u0107e bar jednom u \u017eivotu prekora\u010diti zadatu dru\u0161tvenu ulogu. Nisam morala analizirati rje\u010dnike, mogla sam otvoriti bilo koji forum, komentare na bilo koji \u010dlanak koji je napisala neka feministica.
\n
\nZanimljivi su i primjeri koje si prona\u0161la i u rje\u010dnicima standardnog jezika, ne \u017eargona, a ti\u010du se obja\u0161njenja termina ‘\u017eena’, a dotakla si se i seksizma u narodnim poslovicama. Postoji li uop\u0107e oaza u jeziku u kojoj \u017eena nije stroj za ra\u0111anje, zla vje\u0161tica ili kurva?<\/strong><\/p>\n

Kurva ili svetica, zavisno od konteksta, kako je ve\u0107 i u popularnoj muzici primije\u0107eno. Rada Bori\u0107 je analizirala kako se \u017eena definira u rje\u010dniku: odrasla osoba po spolu suprotna mu\u0161karcu. Za\u0161to se \u017eena mora definirati u odnosu prema mu\u0161karcu? Zato \u0161to se u patrijarhalnoj kulturi \u017eena i procjenjuje jedino prema mu\u0161karcu. On je norma, ona je otklon.<\/p>\n

Poslovice su mi poslu\u017eile kao potvrda ovog obrasca. One su ve\u0107 prepoznate kao prenosnik mizoginije. U njima se prepoznaje strah od \u017eenske ljepote (\u017deni je ljepota oru\u017eje), seksualnosti (\u017denskoj \u017eelji granice nema) i pameti (Ko nau\u010di \u017eensku djecu pisati, kad li tad li mora\u0107e se kajati). Ljudsko iskustvo je tu iskustvo mu\u0161karaca. U poslovicama \u017eena je vlasni\u0161tvo mu\u0161karca tj. mu\u017ea, a u \u017eargonu ona je objekt \u017eelje. Objekt tamo, objekt ‘vamo.<\/p>\n

Kada te sljede\u0107i put zovnu djevoj\u010dice, malena, bebo u poslovnom kontekstu, u kontekstu gdje bi se o\u010dekivala upotreba standardnog jezika, sjetit \u0107e\u0161 se da je i to na\u010din da te se vrati na tvoje mjesto. Tako da ne, nema oaze u jeziku dok je same sebi ne oslobodimo.<\/p>\n

U radu si naglasila da, iako su rje\u010dnici \u017eargona pravljeni tako da bri\u017eljivo njeguju stereotipe i odra\u017eavaju mu\u0161ku to\u010dku gledi\u0161ta, sama upotreba \u017eargona nije rodno uvjetovana. To ti je zapravo bila i jedna od glavnih teza: pokazala si da \u017eene koriste \u017eargon jednako kao i mu\u0161karci i da je do\u017eivljavanje \u017eargona kao ‘frajerskog govora’ zapravo jo\u0161 jedan stereotip. Kako si do\u0161la do tih zaklju\u010daka, \u0161to je pokazala anketa koju si radila za potrebe izrade svog rada?<\/strong><\/p>\n

Anketu sam namjerno napravila tako da pokriva stereotipno shva\u0107ene \u017eenske sfere: svakodnevnica (odje\u0107a, obu\u0107a, tamponi i ulo\u0161ci itd.), opisivanje i ogovaranje drugih (da provjerim koji se \u017eargonizmi koriste za npr. pametnog mu\u0161karca, koji za pametnu \u017eenu, a koji su rodno neutralni) te seksualnost. Pokazalo se da \u017eene koriste \u017eargon (hipoteza je morala biti tako banalno postavljena!), da upotreba \u017eargona, kao \u0161to je primije\u0107eno op\u0107enito za \u017eargon, zavisi od situacije, sagovornika\/ca i namjere koja se \u017eeli posti\u0107i. Naprimjer, ispitanice su govorile da sise i sisnjak koriste u sve\u017eenskom dru\u0161tvu, dok u mije\u0161anom koriste grudi i grudnjak. Kad se zezaju, re\u0107i \u0107e sisodr\u017e ili grudobran. Otkrila sam cijelo jedno blago \u017eargonizama u stvarima koje svakodnevno koristimo.<\/p>\n

Mu\u0161ka ta\u010dka gledi\u0161ta o\u010digledna je kod \u017eargonizama u rje\u010dnicima iz sfere seksualnosti. Iako je \u0161iroko rasprostranjena \u017eargonska frazema do\u0161la tetka iz Njema\u010dke, tetke i tetkice u rje\u010dniku \u017eargona gdje se daju sinonimi za menstruaciju nema. U \u017eargonizmima kao crveni karton, barikada, tehni\u010dke smetnje i\u0161\u010ditavamo mu\u0161ku perspektivu da je menstruacija vrijeme kada je \u017eena mu\u0161karcu seksualno nedostupna. Krvnik, krvoproli\u0107e i krvoliptanje ne moram ni komentirati.<\/p>\n

Kakva su Tvoja iskustva studiranja, koliko se o ovim pitanjima i pitanjima iz domene feministi\u010dke lingvistike i stilistike uop\u0107e bavi tijekom studija, dodiplomskog i postdiplomskog?<\/strong><\/p>\n

U praksi, na dodiplomskom studiju (BHS jezik) spomena o feministi\u010dkoj lingvistici nije bilo. Na postdiplomskom stidljivo. Imali smo jedno predavanje Spol i jezik. Spol, po\u0161to je rod gramati\u010dka kategorija, je li. E, na tom \u010dasu smo prvi put raspravljali o rodno osjetljivom jeziku. Kolega mu\u0161ki generi\u010dki, ja \u0161ta \u0107emo s kongruencijom; kolega kose crte su nezgrapne i te\u0161ko se \u010dita, ja navika je \u010dudo. Itd. Pri tome, on je igrao ulogu Nau\u010dnika, ne obra\u0107aju\u0107i se meni i ne gledaju\u0107i me u o\u010di, onako ba\u0161 demonstriraju\u0107i mo\u0107. Profesor je sve to tako objektivno saslu\u0161ao, ne zauzimaju\u0107i nijednu stranu. U praksi, naravno, razloga da se po\u010dnem baviti feminizmom i feministi\u010dkom lingvistikom bilo je i previ\u0161e.<\/p>\n

Mada si odbranila rad na navedenu temu, imenovana si u zvanje magistra lingvisti\u010dkih nauka, ne magistrice, tako ti stoji i na diplomi?<\/strong><\/p>\n

Da, prije osam godina dobila sam diplomu na kojoj pi\u0161e profesor, ove godine stekla sam zvanje magistar. Takva se diskriminacija u pravilniku o akademskim titulama i zvanjima u Kantonu Sarajevo iz 2008. godine pravda suludim, ideolo\u0161kim ‘obja\u0161njenjem’: Terminolo\u0161ko kori\u0161tenje mu\u0161kog ili \u017eenskog roda u ovom Pravilniku podrazumijeva uklju\u010divanje oba roda.<\/p>\n

Upravo je to ukazivanje na potrebu za rodnom senzibilizacijom jezika na neki je na\u010din Tvoja misija kojom se vrlo ozbiljno bavi\u0161 posljednjih nekoliko godina. Sa kolegicom Jasminom \u010cau\u0161evi\u0107 prije pet godina objavila si vrlo dobar i koristan priru\u010dnik Na\u010dini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima. Kako ti se \u010dini ovo pitanje danas u odnosu na vrijeme prije pet godina kada ste osjetile potrebu izdati priru\u010dnik?<\/strong><\/p>\n

Priru\u010dnik je pokrenuo neke dobre stvari. Na inicijativu zastupnice Ismete Dervoz, Parlamentarna skup\u0161tina BiH je u svoj rad uvela rodno osjetljivu upotrebu jezika. Sada zajedno sa Jasminom \u010cau\u0161evi\u0107 i Sarajevskim otvorenim centrom radimo na tome da i ni\u017ei nivoi vlasti preuzmu isti model.<\/p>\n

Moram re\u0107i da je za ovih pet godina rodno osjetljiv jezik postao vi\u0161e tehni\u010dko nego ideolo\u0161ko pitanje. Ne moram vi\u0161e toliko obja\u0161njavati za\u0161to je va\u017eno \u017eene imenovati u \u017eenskom rodu i ne podrazumijevati ih u mu\u0161kom. Komentari koje dobijam na predavanjima iz publike vi\u0161e se ti\u010du toga kako to provesti u praksi.<\/p>\n

Koliko je situacija u BiH druga\u010dija od one u Hrvatskoj i Srbiji po ovom pitanju? Mada je srpska lingvistica Svenka Savi\u0107 pionirka u jugoslovenskoj lingvistici koja je pitanja podrazumijevanja \u017eene u generi\u010dkom mu\u0161kom rodu problematizirala jo\u0161 devedesetih, u praksi stvari jo\u0161 uvijek nisu na zavidnom nivou.<\/strong><\/p>\n

U Hrvatskoj je to pitanje odavno rije\u0161eno, titule i zvanja na diplomama su u \u017eenskom rodu, zastupnice su zastupnice, predsjednica je predsjednica. U Srbiji jo\u0161 uvijek prevladava tradicionalisti\u010dka, strukturalisti\u010dka mu\u0161kogeneri\u010dka struja uprkos vi\u0161edecenijskom zalaganju profesorice Svenke Savi\u0107.<\/p>\n

U Crnoj Gori su donijeli zakon o rodno osjetljivoj upotrebi jezika! Na\u017ealost, ali o\u010dekivano, osu\u0111en na neprovo\u0111enje. Uostalom, diskriminaciju treba ukinuti, ali nov\u010dano ka\u017enjavanje ljudi zbog upotrebe jezika nije na\u010din.<\/p>\n

Koliko prati\u0161 na\u010dine na koji se ova pitanja razvijaju u drugim svjetskim jezicima, poput engleskog, francuskog ili njema\u010dkog?<\/strong><\/p>\n

U engleskom, francuskom i njema\u010dkom jeziku o tome se vi\u0161e ne govori. To se podrazumijeva. Sada se govori o na\u010dinima da se prevlada prikriveni seksizam. Onaj \u0161to se krije u \u0161alama, ironiji, nekriti\u010dkom preno\u0161enju tu\u0111ih rije\u010di. Razliku izme\u0111u direktnog i indirektnog tj. prikrivenog seksizma pokazao nam je kardinal Vinko Pulji\u0107 izjavom da \u017eene trebaju paziti da ne postanu \u0161trace. To je direktni seksizam jer je \u0161traca pogrdna rije\u010d \u010dije zna\u010denje podrazumijeva da se \u017eena haba, prlja, tro\u0161i predbra\u010dnim seksom. Onda su uslijedile sjajne reakcije Je suis \u0161traca. Parodijom se ismijao koncept \u010duvanja \u010disto\u0107e. Kardinal je shvatio, ili mu je skrenuta pa\u017enja, da je \u0161traca politi\u010dki nekorektna rije\u010d pa se ispravio. Ponijelo ga. Mislio je da moramo \u010duvati dostojanstvo \u017eena. Seksizam nije samo u pogrdnim rije\u010dima. Ko mora \u010duvati dostojanstvo \u017eena? Mi? Dru\u0161tvo da \u010duva dostojanstvo \u017eena? Obezli\u010davanjem konstrukcije prikrio je seksizam. Ispri\u010dao se, ali je istu stvar ponovio.<\/p>\n

Jedna si od osniva\u010dica i izvr\u0161na direktorica udru\u017eenja ‘Lingvisti’ u kojem ste nedavno pokrenule seriju javnih predavanja nazvanih ‘Ne\u0107e jezik nego pravo’ na kojima generalno progovorate o aktivizmu u jeziku, ne samo na planu zaustavljanja rodne diskriminacije. O \u010demu se razgovaralo na predavanju ‘Jezik i anacionalizam u \u0161koli’?<\/strong><\/p>\n

Na predavanju smo razgovarali o na\u010dinima da nastavnice i nastavnici ne upadnu u ideolo\u0161ke, nacionalisti\u010dke, patrijarhalne zamke koje im postavlja plan i program. U BiH postoji plan i program na bosanskom jeziku, plan i program na hrvatskom jeziku i plan i program na srpskom jeziku. To je oprano zahtjevom naroda da djeca poha\u0111aju \u0161kolu na svom jeziku. Istra\u017eivanja (\u010cemu u\u010dimo djecu, doktorat Nenada Veli\u010dkovi\u0107a i njegova knjiga ‘\u0160kolokre\u010dina’) pokazuju da iza tog zahtjeva stoji potreba za svojim sadr\u017eajima (\u010ditaju se svoji pisci, veli\u010daju se svoji narodni junaci, njeguje se ljubav prema svom narodu, i sve to na \u010distom svom standardnom jeziku).<\/p>\n

Rezultat su famozne dvije \u0161kole pod jednim krovom odnosno aparthejd djece u \u0161kolama u mjestima sa hrvatskom ve\u0107inom i bo\u0161nja\u010dkom manjinom. U Republici Srpskoj, u mjestima sa bo\u0161nja\u010dkom manjinom (povratnicima), bo\u0161nja\u010dka djeca ili u\u010de po srpskom planu i programu ili imaju razrede u kojima se u\u010di po paralelnom sistemu. Po\u0161to je nacionalisti\u010dka matrica jezik = narod, srpski (kao uostalom i hrvatski) nacionalizam zahtijeva paralelizam da se jezik Bo\u0161njaka zove bo\u0161nja\u010dki. Iza toga stoji strah od unitarizacije Bosne i Hercegovine od strane Bo\u0161njaka. Zato sada ne priznaju bosanski jezik nego ga zovu, pozivaju\u0107i se na Ustav RS-a, jezik bo\u0161nja\u010dkog naroda. Pa sada, najnovije, ho\u0107e djeci da pi\u0161u u svjedo\u010danstvima koju su ocjenu dobila iz Jezika bo\u0161nja\u010dkog naroda!
\n
\nJe li alternativa tome ideja ‘\u010detvrtog programa’ koju je upravo na tom predavanju iznio jedan od tvojih sagovornika, dr. Nenad Veli\u010dkovi\u0107?<\/strong><\/p>\n

Da. \u010cetvrti program mogao bi biti alternativa ovim trima: ni bo\u0161nja\u010dki, ni hrvatski, ni srpski. Anacionalna \u0161kola. Ona koja ne\u0107e indoktrinirati djecu, \u010diji cilj ne\u0107e biti u\u010diti djecu partikularnim nego univerzalnim vrijednostima. Uskoro izlazi novi broj \u0160kolegijuma, u kojem \u0107e biti najava \u010detvrtog programa. Su\u0161tina je u tome da su bosanski, hrvatski i srpski standardne varijante jednog jezika (uz crnogorski!) i da nema razloga razdvajati djecu na osnovu toga \u0161to od jednih norma zahtijeva da pi\u0161u op\u0107i, a od drugih op\u0161ti. U anacionalnoj nastavi jezik se mo\u017ee predavati tako da uklju\u010di sve tri perspektive, plus perspektivu ostalih \u2013 onih koji se nacionalno ne odre\u0111uju. Cilj nastave knji\u017eevnosti nije da djeca pro\u010ditaju nacionalni kanon nego da steknu neke vje\u0161tine i usvoje univerzalne vrijednosti. Stoga taj \u010detvrti program ne\u0107e imati spisak lektire. Kako je Nenad Veli\u010dkovi\u0107 komentirao na predavanju, to je lekcija iz rasprava oko reforme obrazovanja u Hrvatskoj.<\/p>\n

Prisustvovali smo na navedenom predavanju i jednoj ‘situaciji’. Jedan mu\u0161karac iz publike odlu\u010dio je postaviti pitanje Tebi ili Tvojoj sagovornici, no, prije pitanja samog, imao je potrebu pitati vas jeste li gospo\u0111e ili gospo\u0111ice. U svom magistarskom radu spomenula si da su pitanja oslovljavanja \u017eena titulama koje uklju\u010duju poznavanje njenog bra\u010dnog stanja u engleskom jeziku rije\u0161ena jo\u0161 osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. I u svom priru\u010dniku o rodno osjetljivoj upotrebi jezika dala si preporuku za rje\u0161avanje ovog pitanja u javnoj i slu\u017ebenoj komunikaciji kod nas. Kakav je Tvoj stav o gospo\u0111ama i gospo\u0111icama i kako si odgovorila gospodinu iz publike?<\/strong><\/p>\n

Kad me u poslovnom kontekstu pitaju Izvinite, gospo\u0111a ili gospo\u0111ica, ja ponovim svoje ime. Kad se to desi u javnom kontekstu kakav je tribina ili intervju za TV, onda zamolim sagovornika da ne tra\u017ei od mene da se izja\u0161njavam da li sam udata ili ne, jednako kao \u0161to to ne bi tra\u017eio od mojih sagovornika jer nije primjereno kontekstu (ogledni primjer seksizma!). Ja to vidim kao aktivisti\u010dki, prosvjetiteljski \u010din. Ovaj gospodin se na\u0161ao uvrije\u0111enim, komentirao je da je samo htio biti pristojan i demonstrativno napustio doga\u0111aj iako je ve\u0107 bio kraj. Kao \u0161to smo to u priru\u010dniku objasnile, gospo\u0111ica implicira da je \u017eena neudata. I mlada. A u javnom, poslovnom ili kakvom drugom kontekstu obje kvalifikacije uni\u017eavaju \u017eenu, jer u patrijarhalnom dru\u0161tvu bra\u010dni status donosi presti\u017e jednako kao i godine.<\/p>\n

U engleskom se koristi neutralno Ms, a Miss je izba\u010deno iz upotrebe. U njema\u010dkom vas niko ni u \u0161ali ne\u0107e osloviti sa Fr\u00e4ulein.<\/p>\n

‘Principi prije pravila’ \u2013 tako se zove \u0161kolski pravopisni priru\u010dnik kojeg potpisuje\u0161 skupa sa kolegicom Klaudijom Mlaki\u0107 Vukovi\u0107. \u0160ta zna\u010di ova zanimljiva igra rije\u010di u naslovu priru\u010dnika, koliko su zaista va\u017ena pravila, a koliko principi na kojima pravila po\u010divaju? Ima li, u nastavi maternjeg jezika, principa ili vlada teror pravila koja djeca u\u010de napamet?<\/strong><\/p>\n

To smo napisale u uvodu: pravila i izuzeci se u\u010de i zaboravljaju, principi ostaju. Toliko se pri\u010da o izuzecima da dvadeset godina nakon \u0161kole sumnja\u0161 u svaku rije\u010d koju napi\u0161e\u0161 nije li izuzetak. Redovno od raznih ljudi dobijam pitanje zar nije podpredsjednik izuzetak. Nije, ds jeste, ali potp nije. Va\u017eno nam je bilo da zainteresiramo \u0111ake za jezik, da prvo postavimo pitanje otkud veliko slovo kao konvencija, \u0161ta zna\u010di u razli\u010ditim jezicima pa tek onda \u0161ta zna\u010di u BHS jeziku. Za razli\u010dita pitanja postoje razli\u010dita pravopisna rje\u0161enja. Na kraju smo vizuelno odvojile za koja rje\u0161enja se koji pravopis odlu\u010dio (kako B, kako H, kako S). Kada tako postavite stvari, jasno vidite da je pravopis dogovor. Cilj nastave jezika trebao bi biti osposobiti mlade ljude da razmi\u0161ljaju o svom jezi\u010dkom izboru, a ne da se slijepo dr\u017ee norme. To je pretpostavka za kriti\u010dko mi\u0161ljenje i za preuzimanje odgovornosti za izgovorenu rije\u010d. Po\u0161to nije klasi\u010dan pravopis, na\u0161 priru\u010dnik ne\u0107e zastarjeti. Principi \u0107e va\u017eiti i kad se svi pravopisi promijene.<\/p>\n

—– <\/p>\n

Lamija Begagi\u0107 je ro\u0111ena 1980. godine u Zenici. Diplomirala ju\u017enoslavenske knji\u017eevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje trenutno sprema magistarski rad. U Beogradu i Sarajevu objavila je dvije zbirke pri\u010da Godi\u0161njica maturei Jednosmjerno. Dobitnica nekolicine nagrada za knji\u017eevni rad, od kojih izdvaja nagradu Fondacije Farah Tahirbegovi\u0107, te Jean-Jacques Rousseau stipendiju za pisce i spisateljice. Radi na tre\u0107oj knjizi, svom prvom romanu. Aktivno pi\u0161e i za djecu, te je pokreta\u010dica i urednica magazina Kolibri\u0107. Pi\u0161e za \u0160kolegijum, Urban Magazin, Vox Feminae, lgbt.ba…\n<\/p><\/blockquote>\n

Vox Feminae<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sandra Zlotrg: U jeziku nema oaze oslobo\u0111ene seksizma, dok je same ne stvorimo!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-209020","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/209020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=209020"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/209020\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=209020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=209020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=209020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}