{"id":208596,"date":"2016-07-06T07:00:55","date_gmt":"2016-07-06T05:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=208596"},"modified":"2016-07-05T07:30:38","modified_gmt":"2016-07-05T05:30:38","slug":"trump-je-morbidni-simbol-amerike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/07\/06\/trump-je-morbidni-simbol-amerike\/","title":{"rendered":"Trump je morbidni simbol Amerike"},"content":{"rendered":"

\"chris_hedges\"<\/a>Chris Hedges, biv\u0161i ratni reporter \u2018New York Timesa\u2019, dobitnik Pulitzerove nagrade i jedan od najpoznatijih aktivista na ameri\u010dkoj ljevici: Pobuna je, ironi\u010dno, zasad kanalizirana kroz pri\u010du milijardera Trumpa. Gra\u0111ani koji ga preferiraju su bijesni na elite. Porast neokonfederativizma pritom podsje\u0107a na zadnje dane Jugoslavije: zbog ekonomskog pada zemlje svi \u017eele postati \u010detnici ili usta\u0161e<\/p>\n

Od devedesetih godina, kad je s ovih i drugih prostora izvje\u0161tavao kao ratni reporter \u2018The New York Timesa\u2019, dobitnik Pulitzerove nagrade Chris Hedges do danas se prometnuo u jednog od najpoznatijih novinara, pisaca i politi\u010dkih aktivista na ameri\u010dkoj ljevici. Autor je niza zapa\u017eenih knjiga koje se bave mra\u010dnim posljedicama ameri\u010dkog kapitalizma i redovni sudionik masovnih prosvjeda koji su se posljednjih godina pro\u0161irili SAD-om. U intervjuu za \u2018Novosti\u2019 Hedges obja\u0161njava za\u0161to smatra da su pred SAD-om i ostatkom svijetom velike promjene.<\/p>\n

\u0160to \u0107e se desiti u slu\u010daju pobjede Donalda Trumpa na predsjedni\u010dkim izborima?<\/strong><\/p>\n

Ne\u0107e biti neke zna\u010dajnije promjene, jer prava mo\u0107 ne le\u017ei u rukama izvr\u0161ne vlasti. Korporativna sila je u potpunosti preuzela kontrolu kroz industriju oru\u017eja, fosilnih goriva, imperijalnih ratova, bankarskog sektora\u2026 Trumpa dr\u017eim nepodno\u0161ljivim i zastra\u0161uju\u0107im likom, ali on je grublja verzija prijevare od Hillary Clinton. Nitko od njih zapravo ne\u0107e ozbiljno poremetiti trenutni sustav.<\/p>\n

Sumanuta kultura oru\u017eja<\/p><\/blockquote>\n

Kolike veze ima Trumpova popularnost sa \u2018smr\u0107u liberalne klase\u2019, koju analizirate u istoimenoj knjizi?<\/strong><\/p>\n

On je rezultat te smrti. Liberalni se establishment prodao korporacijama za vrijeme Billa Clintona. Dao nam je sporazume poput NAFTA-e i uni\u0161tenje socijalnog sustava koji je dominantno pomagao djeci. Doneseni su zakoni koji su nekim korporacijama omogu\u0107ili preuzimanje medija i enormno pove\u0107anje broja siroma\u0161nih pripadnika afroameri\u010dke zajednice u zatvorima. Uni\u0161tio je 70 godina star zakon koji je dijelio komercijalne i investicijske banke, pove\u0107avaju\u0107i usput globalno zatopljivanje. Za\u0161to? Devedesetih godina 20. stolje\u0107a Demokratska stranka pridru\u017eila se republikancima u prikupljanju korporativnih dolara. Demokrati su izdali svoju bazu, radni\u010dku i srednju klasu, tjeraju\u0107i te ljude za vrijeme Baracka Obame da kao \u017ertve putem mjera \u0161tednje financiraju posrnule po\u010dinitelje \u2013 bankarski sektor. Trump dakle nije fenomen sam po sebi koliko reakcija na trend.<\/p>\n

O kakvom fenomenu je rije\u010d?<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d je prvenstveno o pobuni protiv neoliberalnih elita koje su pohlepno izvla\u010dile bogatstvo na ra\u010dun \u0161ire populacije. Neki dijelovi SAD-a danas izgledaju poput Tre\u0107eg svijeta. Sve je vi\u0161e gradova koji su u potpunosti uni\u0161teni, a stopa nezaposlenosti je puno ve\u0107a od slu\u017ebenog postotka. S druge strane imamo liberalne institucije, me\u0111u njima i medije, nad kojima je korporativni sektor po\u010dinio coup d\u2019etat, pa su kao takve prestale racionalno reagirati na istinske potrebe svojih gra\u0111ana, \u0161to se vidi i po trendu u\u010destalih policijskih ubojstava siroma\u0161nih gra\u0111ana. Idemo u smjeru stvaranja neofeudalnog sustava, predvo\u0111enog globalnim oligarhijskim elitama. Potrebno je stoga stvoriti alternativu na ljevici koja \u0107e se boriti za interes radnih ljudi i siroma\u0161nih. U protivnom, za o\u010dekivati je pove\u0107anje broja protofa\u0161ista na desnici.<\/p>\n

U zadnjoj knjizi tvrdite da je svijet u fazi kakvu dosad nismo vidjeli te da se nazire revolucija protiv politi\u010dkog i ekonomskog statusa quo.<\/strong><\/p>\n

Bankrotirana ideologija neoliberalizma je razotkrivena. Nalazimo se u onome \u0161to Antonio Gramsci naziva interregnumom, razdobljem kad je legitimitet starih re\u017eima uni\u0161ten, ali se ne zna \u0161to i kad slijedi. Brojni indikatori sugeriraju da smo u revolucionarnom procesu. Morbidni simptomi dana\u0161nje Amerike su Trump, kr\u0161\u0107anska desnica koja je u korelaciji s vjerom i ideologijom na razini usta\u0161a, kao i sumanuta kultura oru\u017eja. Povr\u0161inski, institucije mo\u0107i mo\u017eda izgledaju netaknuto, ali kod revoltiranih gra\u0111ana imaju sve manje povjerenja. Nemamo samo krizu kapitalizma, ve\u0107 i ekolo\u0161ku krizu na koju nema pravih reakcija. Posljedice su katastrofi\u010dne za \u010dovje\u010danstvo. Ta kombinacija faktora, ekonomska i ekolo\u0161ka dislokacija, uvjetuje pobunu.<\/p>\n

U jednom od scenarija tvrdite da bi moglo do\u0107i do uspona jo\u0161 ekstremnijeg aspekta kapitalizma?<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eemo samo pretpostavljati posljedice, ali na strani desnih reaktivnih snaga je postoje\u0107i masivni nadzorni i sigurnosni sustav. Ukoliko se osjeti ugro\u017eenim, sigurno je da \u0107e establishment protiv vlastite populacije koristiti oru\u017eje poput dronova. S druge strane, ljevica je rasturena, prvenstveno na valu antikomunisti\u010dkog diskursa. Ne propituje narav kapitalizma, niti se bavi podu\u010davanjem revolucionarnih teorija. Mlade generacije koje se hrabro bore u masovnim pokretima moraju biti osvije\u0161tene. Bez intelektualne dubine lak\u0161a je podlo\u017enost manipulaciji ili se doga\u0111aju sporadi\u010dne reakcije, poput onih u Baltimoreu. Bez jasne politi\u010dke vizije, oni su u svojoj biti reaktivni.<\/p>\n

Put je gra\u0111anski neposluh<\/p><\/blockquote>\n

\u0160to mislite o Sandersu?<\/strong><\/p>\n

Klju\u010dni problem sa Sandersom je \u0161to ne dovodi u pitanje ameri\u010dki imperijalizam. Ne mo\u017eete biti socijalist bez da ste antiimperijalist. Enormni resursi se koriste za pla\u0107anje ratne ma\u0161inerije, \u0161to, izme\u0111u ostalog, uni\u0161tava ekonomiju ove zemlje. Slu\u017ebeno je rije\u010d o 54 posto federalne potro\u0161nje, ali je prava brojka znatno ve\u0107a. Pusto\u0161enje dijelova SAD-a direktno je povezano s na\u0161om odlukom da postanemo zemlja Tre\u0107eg svijeta s nuklearnim oru\u017ejem. Sanders to ne preispituje jer kad bi se time bavio, bio bi politi\u010dki mrtvac. Pored toga, Sanders je devedesetih podr\u017eao Billa Clintona, \u010dak i nakon \u0161to je potpisao NAFTA-u i usvojio zakone usmjerene protiv najsiroma\u0161nijeg dijela stanovni\u0161tva. Po mnogo\u010demu pripada demokratima.<\/p>\n

Koji je razlog njegove popularnosti?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je stekao popularnost kod bira\u010da jer je obznanio istinu o ekonomskoj nejednakosti, \u0161to ve\u0107ina politi\u010dara izbjegava u\u010diniti. Odbio se, me\u0111utim, kandidirati izvan okvira Demokratske stranke, iako smo ga poticali na to. Zahvaljuju\u0107i korporativnom in\u017eenjeringu, na kraju je nepravedno, ali o\u010dekivano izgubio od Hillary Clinton. S druge strane, dr\u017eim da su teze o njegovom pokretanju politi\u010dke revolucije ili pokreta zapravo zavodljivi slogani, kao \u0161to je Obama govorio o nadi i promjeni. Takva retorika je podigla svijest gra\u0111ana do odre\u0111ene razine, ali rije\u010d je o kampanji, ne o pokretu, jer Sanders nema takve ambicije.<\/p>\n

Kako onda restaurirati demokratski sustav? Na ulici?<\/strong><\/p>\n

Upravo tako. Ne znam ho\u0107emo li uspjeti, ali jedini je put sustavni i masovni gra\u0111anski neposluh. To je borba koju moramo voditi. Sva moja energija ide u smjeru podr\u017eavanja takvih inicijativa, bilo da je rije\u010d o udru\u017eenju za bojkot i sankcije protiv Izraela, pokretima protiv frackinga, bankara, delo\u017eacija\u2026 Institucije su pritom sve svjesnije razmjera nezadovoljstva gra\u0111ana i njihove zabrinutosti, \u0161to je razvidno kroz sve prisutniju militarizaciju policije, barikadirane gradove za vrijeme izbornih konvencija i infiltracije u nenasilne prosvjedne grupacije.<\/p>\n

\u0160to radnici i ni\u017ee dru\u0161tvene klase misle o ekonomskoj i politi\u010dkoj situaciji? Vidite li me\u0111u njima potencijale za \u0161iru pobunu?<\/strong><\/p>\n

Njihova pobuna je, ironi\u010dno, zasad kanalizirana kroz pri\u010du milijardera Donalda Trumpa. Gra\u0111ani koji ga preferiraju su bijesni na elite. Porast neokonfederativizma pritom me podsje\u0107a na zadnje dane Jugoslavije: imate ekonomski pad zemlje, usred \u010dega svi \u017eele postati \u010detnici ili usta\u0161e. Kad je Tito radnicima davao jeftine kredite, dva mjeseca godi\u0161njeg odmora i pla\u0107u od nekoliko stotina maraka, nitko nije \u017eelio biti usta\u0161a ili \u010detnik. Na jugu SAD-a sve vi\u0161e mo\u017eete vidjeti bijele mu\u0161karce koji se obla\u010de u konfederalne odore. Uzeli su im sve, pa su se vratili u mitolo\u0161ku pro\u0161lost, \u0161to je opasno jer izuzima prostor dijaloga. Na takvim sentimentima porasla je Trumpova popularnost, na sli\u010dan na\u010din na koji je to po\u0161lo za rukom Milo\u0161evi\u0107u, Tu\u0111manu i, do odre\u0111ene mjere, Izetbegovi\u0107u.<\/p>\n

Ve\u0107 godinama odr\u017eavate predavanja zatvorenicima u New Jerseyju. \u0160to ste tamo nau\u010dili o ameri\u010dkoj \u2018ka\u017enjeni\u010dkoj\u2019 dr\u017eavi?<\/strong><\/p>\n

Tu si kriminaliziran ako si siroma\u0161an. Oko 94 posto zatvorenika ne vidi su\u0111enje. Ne mogu si priu\u0161titi tro\u0161kove parni\u010denja, pa pristaju na nagodbene zatvorske kazne. Deindustrijalizirali smo zemlju i imamo radnu snagu koja je suvi\u0161na, jer ne doprinosi korporativnoj dr\u017eavi, osim u kavezima, gdje proizvede 50.000 dolara godi\u0161nje. Sustav masovnog utamni\u010denja postoji jer je isplativ. Ne samo za privatne zatvore, nego i za telekomunikacijske ili nov\u010darske tvrtke.<\/p>\n

Kao novinar \u2018The New York Timesa\u2019 svjedo\u010dili ste po\u010detku rata u Iraku, zbog \u010dega ste prestali raditi u mainstreamu. Kakva je bila uloga medija u ameri\u010dkim pohodima nakon 11. rujna 2001. godine?<\/strong><\/p>\n

Svaka zemlja koja ide u rat ima medije koji navijaju za njega. To vide kao patriotsku du\u017enost. To je bilo razvidno i nakon raspada Jugoslavije, uz nekoliko iznimki, poput \u2018Feral Tribunea\u2019. SAD je oti\u0161ao u rat, a mediji su navijali i lagali, \u0161to je tako\u0111er standard u tim okolnostima. Svatko tko preispituje slu\u017ebene narative postaje izdajica. To se i meni desilo kad sam kritizirao okupaciju Iraka. Od prijetnji smr\u0107u pa do opre\u010dnih stavova vlastite medijske ku\u0107e, nakon \u010dega sam oti\u0161ao iz \u2018NY Timesa\u2019. U ratnim vremenima postoji taj osje\u0107aj jedinstva, slavljenja militarizma i hipermaskulinizma. Ako to preispitujete, ne dovodite u pitanje samo slu\u017ebenu politiku, nego i na\u010din na koji ljudi poimaju sebe i svoju zajednicu.<\/p>\n

O\u010dekujem nemire<\/p><\/blockquote>\n

Jesu li ameri\u010dke intervencije bile izravni rezultat korporativnih interesa?<\/strong><\/p>\n

Stvar je kompleksnija. Postojala je grupa oko Busha, predvo\u0111ena Dickom Cheneyjem, koja je doista vjerovala da \u0107e ih do\u010dekati kao osloboditelje i donositelje demokracije. U isto su vrijeme vjerovali da su interesi korporacija ujedno i interesi Amerike. Kad je nakon obavje\u0161tajnih manipulacija po\u010deo rat, privatnici su do\u0161li na svoje, pa se zbog njih, 15 godina nakon svega, ratovi i dalje vode. Izgubili smo u Afganistanu, Irak je doslovno rasturen, stvorili smo dr\u017eave poput IS-a, Libija je iznjedrila u\u017easne grupacije\u2026 Ali ako proizvodi\u0161 krstare\u0107e rakete od 1,5 milijuna dolara, koje u roku od nekoliko dana padnu na Libiju u 500 primjeraka, zaradio si velike koli\u010dine novca.<\/p>\n

Koliko je to uzrokovalo porast desnice na Zapadu?<\/strong><\/p>\n

Militarizam i antiimigrantski sentimenti direktna su posljedica vo\u0111enja ratova na Bliskom istoku. Pored izravnih uzroka, \u010dinjenica je da se novac za ratove izvla\u010dio iz socijalnih programa, zbog \u010dega imamo sve vi\u0161e deprivilegiranih i siroma\u0161nih koji odgovaraju na zov desnice. Milijuni migranata bje\u017ee iz Sirije i Iraka u Europu, \u0161to poti\u010de rast protofa\u0161isti\u010dkih pokreta.<\/p>\n

Koja je najbolja mogu\u0107a budu\u0107nost koju vidite za SAD?<\/strong><\/p>\n

Ja sam socijalist i antiimperijalist, ali ne o\u010dekujem takav rasplet doga\u0111aja. Mislim da se ve\u0107ina ljudi \u010desto ne konfrontira s vlastitom realno\u0161\u0107u dok nije kasno. Financijski i ekolo\u0161ki slom, koji je neminovan, uzrokovat \u0107e nemire. Nemiri li\u0161eni pravih vizija lako bi mogli biti ugu\u0161eni zahvaljuju\u0107i, izme\u0111u ostalog, drakonskim oblicima kontrole u ovoj zemlji. Najnadziranija smo populacija u povijesti, u razmjerima o kakvima je Stasi mogao samo sanjati. Zasad ne vidim svijetlu budu\u0107nost.<\/p>\n

Jednom ste izjavili da vam je rat u biv\u0161oj Jugoslaviji promijenio poimanje sukoba. Na koji na\u010din?<\/strong><\/p>\n

Nije samo taj rat, naravno. Ali ako sam ne\u0161to nau\u010dio od tog sukoba, onda je to njegova bratoubila\u010dka narav, onaj frojdovski narcizam malih razlika. Svaki rat je sulud, ali da nije bilo toliko ljudskih \u017ertava, rat u biv\u0161oj Jugoslaviji bio bi farsa. \u0160to su gra\u0111ani na koncu dobili od njega? Uni\u0161tena je dobra zemlja, a obogatili su se predvodnici i zagovornici rata nau\u0161trb obi\u010dnog naroda. To je za mene tragedija Jugoslavije, zemlje koja je od svih drugih u tom dijelu Europe bila najopremljenija da se integrira u \u2018Europu\u2019.<\/p>\n

Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Chris Hedges, biv\u0161i ratni reporter \u2018New York Timesa\u2019, dobitnik Pulitzerove nagrade i jedan od najpoznatijih aktivista na ameri\u010dkoj ljevici: Pobuna je, ironi\u010dno, zasad kanalizirana kroz pri\u010du milijardera Trumpa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-208596","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=208596"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208596\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=208596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=208596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=208596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}