{"id":208561,"date":"2016-07-05T07:00:52","date_gmt":"2016-07-05T05:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=208561"},"modified":"2016-07-04T14:55:18","modified_gmt":"2016-07-04T12:55:18","slug":"glavni-pristase-brexita-bili-su-radnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/07\/05\/glavni-pristase-brexita-bili-su-radnici\/","title":{"rendered":"Glavni prista\u0161e Brexita bili su – radnici"},"content":{"rendered":"

Autor: Branko Podgornik\t<\/strong><\/p>\n

\"branko<\/a>Izlazak Velike Britanije iz EU (Brexit) zaista je potres, ali \u0107e ekonomske \u0161tete za tu zemlju biti manje od najavljivanih. Brexit je izazvao ponajprije psiholo\u0161ki \u0161ok na Europu i svijet. Naime, od slobodnog tr\u017ei\u0161ta \u2013 od njegovih pravila kao \u0161to su sloboda kretanja kapitala, roba i radne snage, koje je i Europska unija proglasila svojim temeljnim \u201cvrijednostima\u201d \u2013 odlu\u010dio se na referendumu za\u0161tititi narod u zemlji koja ga je posljednja tri desetlje\u0107a najvi\u0161e propagirala, jo\u0161 od Margaret Thatcher i Ronalda Reagana. Neki to ocjenjuju kao po\u010detak kraja neoliberalizma, ideologije koja zagovara uklanjanje dr\u017eavne kontrole nad kapitalom i tr\u017ei\u0161tem, a koja je i oblikovala svijet nakon pada komunizma.<\/p>\n

Katastrofi\u010dari predvi\u0111aju da \u0107e upravo Britanija do\u017eivjeti najve\u0107u gospodarsku \u0161tetu zbog izlaska iz EU, a neki su je procijenili na 300 milijardi eura u sljede\u0107a dva desetlje\u0107a. Mnogi vjeruju da \u0107e to potaknuti novu ekonomsku krizu u svijetu. Me\u0111utim, burze u Britaniji i SAD-u oporavile su se od prvotnog \u0161oka, nadoknadile izgubljene vrijednosti, a u petak su stajale bolje nego prije referenduma.<\/p>\n

Sve se vi\u0161e javljaju objektivniji promatra\u010di, koji smatraju da \u0107e Brexit uz negativne imati i pozitivne posljedice. Britanski mediji uo\u010davaju da \u0107e devalvacija funte, koja je nakon Brexita pala vi\u0161e od 10 posto, potaknuti ja\u010danje britanskih proizvo\u0111a\u010da i izvoza, jer su britanski proizvodi i usluge preko no\u0107i pojeftinili, a uvoz je poskupio. Tisu\u0107e turista nagrnule su u London kako bi kupovali po ni\u017eim cijenama. Britanska sredi\u0161nja banka ovih dana namjerno sprje\u010dava ponovno ja\u010danje funte te priprema masovno tiskanje novca, kako bi pomogla gospodarstvu.<\/p>\n

\u0160ok umjerenih razmjera<\/strong><\/p>\n

\u2013 Sam Brexit ne\u0107e biti katastrofa. Odlazak Ujedinjenje Kraljevine iz EU je ekonomski \u0161ok umjerenih razmjera, tvrdi Jeffrey Sachs, profesor na ameri\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu Columbia. Britanija, naime, \u010dini samo 0,9 posto svjetskog stanovni\u0161tva i 2,4 posto BDP-a, dok funta \u010dini samo 4 posto svjetskih deviznih rezervi. Ekonomija \u0107e biti pogo\u0111ena i svjetske rezerve u funtama \u0107e se smanjiti. No, negativne posljedice za Britaniju bit \u0107e vjerojatno male, osim ako politika ne napravi ozbiljne pogre\u0161ke, smatra Sachs.<\/p>\n

Ta\u010derizam nije otvorio radna mjesta<\/strong><\/p>\n

Britanski sociolog Will Davies daje do znanja da je sve po\u010delo prije tri desetlje\u0107a, s premijerkom Margaret Thatcher.
\n\u2013 Ta\u010derizam je radnike ozlovoljio zatvaranjem rudnika i monetarizmom, ali u zamjenu za to nije im stvorio radna mjesta u privatnom sektoru. Poduzetni\u010dka ulaganja, za koja neoliberali uvijek vjeruju da \u010dekaju iza ugla, nikad se nisu ostvarila, upozorava Davies.<\/p>\n

I komentator Financial Timesa Wolfgang M\u00fcnchau tvrdi da \u0107e posljedice za Britaniju biti \u201cneutralne ili umjereno negativne\u201d, ali vjeruje da \u0107e posljedice za EU biti \u201crazorne\u201d. M\u00fcnchau o\u010dekuje da \u0107e mnoge \u010dlanice EU slijediti korake Britanije, a ponajprije Italija, \u0161to mo\u017ee dovesti u pitanje opstanak Unije. \u010cak i da je Britanija ostala u EU \u2013 smatra \u0161vedska ministrica za EU Ann Linde \u2013 ostale \u010dlanice po\u010dele bi tra\u017eiti poseban status unutar Unije, kakav je prije Brexita tra\u017eio London.<\/p>\n

No, puno manje komentatora i medija bavi se pitanjem za\u0161to su se obi\u010dni Britanci, ponajprije Englezi, odlu\u010dili na Brexit. Mediji u zboru tvrde da su to u\u010dinili zbog straha od sve ve\u0107eg broja useljenika. Me\u0111utim, sociolozi tvrde da razloge Brexita valja tra\u017eiti u pogor\u0161avanju \u017eivota obi\u010dnih ljudi, koji su obuzeti neizvjesno\u0161\u0107u i strahom za radna mjesta, socijalnu sigurnost te za budu\u0107nost sebe i svoje djece. Motivi obi\u010dnih ljudi ukazuju da nije problem (samo) u Europskoj uniji, ve\u0107 u globalnom neoliberalnom trendu u kojem principi slobodnog tr\u017ei\u0161ta uru\u0161avaju nacionalne dr\u017eave, a time i za\u0161titu stanovni\u0161tva na svom prostoru.
\n
\n\u201cSvi su oni isti\u201d<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dari sve vi\u0161e rade u interesu banaka i kompanija, a sve manje u korist onih koji su ih izabrali na izborima.
\nNe mo\u017ee nam biti gore<\/p>\n

\u2013 Dajte Brexitu \u0161ansu. Ne mo\u017ee nam biti gore nego \u0161to je sada, rekla je za New York Times cvje\u0107arica Maria Taylor iz Sunderlanda, iz sjeverne Engleske koju je zahvatila deindustrijalizacija, siroma\u0161enje i iseljavanje ljudi.<\/p>\n

Britanska sociologinja Lisa McKenzie, koja godinama prou\u010dava \u017eivot radnika, tvrdi da su upravo radnici bili glavni prista\u0161e Brexita. Radi se o ljudima koji vi\u0161e ne vide razlike me\u0111u vode\u0107im strankama, laburistima i konzervativcima. \u201cSvi su oni isti\u201d, ka\u017eu radnici kojima se \u017eivot u posljednjih 30 godina sustavno pogor\u0161ava, dok socijalne nejednakosti rastu. U isto\u010dnom Londonu oni se pitaju kako \u0107e pla\u0107ati sve skuplje stanarine, dok su njihova radna mjesta sve nesigurnija i sve slabije pla\u0107ena. Prema McKenzie, radnici su masovno razo\u010darani jer se njihova opravdana pitanja, koja se ti\u010du sve nesigurnije egzistencije, ne uzimaju ozbiljno. Naprotiv, politi\u010dari i mediji gledaju ih s visoka i etiketiraju kao \u201crasiste\u201d i \u201cglupane\u201d, koji ne razumiju navodne blagodati jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta. Glavni problem nisu useljenici u Britaniju, ka\u017eu analiti\u010dari, nego to \u0161to je mno\u0161tvu britanskih gra\u0111ana sve gore, a propada i srednja klasa.<\/p>\n

\u2013 U posljednjih 30 godina, slu\u017ebena politika i mediji oko nje ustrajno su napadali radnike, njihove identitete, njihov rad i kulturu. Posljedica toga jest da su oni prestali slu\u0161ati politi\u010dare i da sada rade ono \u010dega se svaki politi\u010dar boji: koriste se vlastitim iskustvima u prosu\u0111ivanju onoga \u0161to je za njih dobro, a \u0161to lo\u0161e, tvrdi McKenzie u \u010dlanku pod naslovom \u201cBrexit je jedini na\u010din da radni\u010dka klasa ne\u0161to promijeni\u201d, objavljenom osam dana prije referenduma. Glavna parola zagovornika Brexita glasila je \u201cVratite nam na\u0161u zemlju\u201d, odnosno \u201cVratite dr\u017eavu njezinom narodu\u201d.<\/p>\n

McKenzie sugerira da je Brexit zapravo pobuna obi\u010dnih ljudi protiv establi\u0161menta, protiv ustaljenog poretka i stranaka.<\/p>\n

Socijalna reakcija<\/strong><\/p>\n

To je socijalna reakcija protiv poretka koji o njima ne vodi ra\u010duna. S time se na svoj na\u010din sla\u017ee i Jeffrey Sachs.<\/p>\n

\u2013 Brexit je dio dubokog trenda u Sjedinjenim dr\u017eavama i Europi. Otprilike polovina njihova stanovni\u0161tva odupire se globalizaciji kakva se danas provodi. Gotovo sve zemlje u Europi imaju rastu\u0107e populisti\u010dke, protuuseljeni\u010dke stranke, dok SAD ima Donalda Trumpa, ka\u017ee Sachs. Ti pobunjenici vjeruju da je useljavanje pobjeglo izvan kontrole, da je kulturalno destabiliziraju\u0107e i protivno njihovih ekonomskim interesima. Oni vjeruju da su politi\u010dke i financijske elite udru\u017eile snage kako bi zloupotrijebile vlast, izbjegle poreze i kako bi globalizaciju namjestile prema potrebama uskog kruga ljudi, ka\u017ee Sachs. Takvi stavovi nisu rasisti\u010dki, ksenofobi\u010dni ili fa\u0161isti\u010dki \u2013 usprkos onima koji tvrde druk\u010dije i usprkos tome \u0161to rasista i ksenofoba me\u0111u nama ima dovoljno. Ti su stavovi utemeljeni na \u010dinjenicama, upozorava Sachs.<\/p>\n

Britanski mediji javljaju kako mnoge velike kompanije i banke, poput Vodafonea ili Goldman Sachsa, razmi\u0161ljaju o tome da svoje sjedi\u0161te iz Britanije premjeste u neku drugu zemlju, gdje im je poslovanje sigurnije. \u010cini se da takve kompanije ne vide da Britanija nije izuzetak, jer zaraza Brexita prijeti pro\u0161irenjem i u ostale zemlje.<\/p>\n

Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Brexit je zapravo pobuna obi\u010dnih ljudi protiv establi\u0161menta, protiv ustaljenog poretka i stranaka. To je socijalna reakcija protiv poretka koji o njima ne vodi ra\u010duna, ka\u017ee sociologinja Lisa McKenzie, a ekonomista Jeffrey Sachs dodaje: Brexit je dio dubokog trenda u Sjedinjenim dr\u017eavama i Europi<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-208561","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208561","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=208561"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208561\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=208561"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=208561"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=208561"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}