{"id":208451,"date":"2016-07-02T18:30:26","date_gmt":"2016-07-02T16:30:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=208451"},"modified":"2016-07-02T21:32:46","modified_gmt":"2016-07-02T19:32:46","slug":"pronadeni-djelovi-budine-lobanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/07\/02\/pronadeni-djelovi-budine-lobanje\/","title":{"rendered":"Prona\u0111eni djelovi Budine lobanje?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/buda.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/buda-300x226.jpg\" alt=\"buda\" width=\"300\" height=\"226\" class=\"alignleft size-medium wp-image-208452\" \/><\/a>Arheolozi, koje je anga\u017eovala kineska vlada, tvrde da su na\u0161li ljudske ostatke koji pripadaju indijskom asketi i mudracu Sidarti Gautami, poznatijem kao Buda, \u010dije u\u010denje je temelj svjetske religije budizma.<\/p>\n<p>Ostaci, za koje se pretpostavlja da su djelovi tijela osniva\u010da budizma, sastoje se od kosti lobanje koja je prona\u0111ena pored ostataka ostalih monaha u Nan\u0111ingu u Kini, saop\u0161tio je kineski \u010cajniz kultural relik d\u017eurnal.<\/p>\n<p>Ostaci su otkriveni tokom iskopavanja kripte u periodu od 2007. do 2010, ispod anti\u010dkog hrama Grand Vao'en.<\/p>\n<p>Kineski \u010dasopis navodi da je kost lobanje na\u0111ena unutar zlatnog kov\u010dega koji se nalazio u srebrnom kov\u010degu. Sanduci su bili smje\u0161teni u vec\u0301oj kutiji oblika stupe (kru\u017eni svod budisti\u010dkog hrama), gra\u0111evini koja obi\u010dno slu\u017ei kao odaja za meditaciju.<\/p>\n<p>Kutija od sandalovog drveta veli\u010dine oko 1,2 sa 1,3 metra oblika stupe, kao i srebrni i zlatni kov\u010dezi, navodno su ukra\u0161eni graviranim slikama ptica i dragim kamenjem, me\u0111u kojima su ahat i lapis lazuli.<\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di navode da je kutija oblika stupe bila stavljena u metalnu kutiju sakrivenu u kamenom sanduku.<\/p>\n<p>Oni su saop\u0161tili da je natpise na sanducima navodno starim hiljadu godina izgravirao Deming, a na njime se detaljno opisuje kako je Budina lobanja dospjela u Kinu, prenosi sputniknews.com.<\/p>\n<p>Predstavljajuc\u0301i se kao \u201cmaster savr\u0161enog prosvetljenja, vo\u0111a manastira \u010cengtijan i nosilac ljubi\u010daste odore\u201c Deming, napisao je da je indijski imperator A\u0161oka (286-232 pne) naredio da se nakon odlazak u parinirvanu (smrt) ostaci Budinog tijela o\u010duvaju.<\/p>\n<p>Ostaci kremiranog Budinog tijela podijeljeni su na ukupno 84 hiljade djelova, od kojih je 19 poslato u Kinu, dodaje Deming.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Arheolozi, koje je anga\u017eovala kineska vlada, tvrde da su na\u0161li ljudske ostatke koji pripadaju indijskom asketi i mudracu Sidarti Gautami, poznatijem kao Buda, \u010dije u\u010denje je temelj svjetske religije budizma. Ostaci, za koje se pretpostavlja da su djelovi tijela osniva\u010da budizma, sastoje se od kosti lobanje koja je prona\u0111ena pored ostataka ostalih monaha u Nan\u0111ingu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-208451","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208451","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=208451"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208451\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=208451"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=208451"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=208451"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}