{"id":208319,"date":"2016-07-01T07:00:18","date_gmt":"2016-07-01T05:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=208319"},"modified":"2016-06-30T21:48:42","modified_gmt":"2016-06-30T19:48:42","slug":"cementiranje-nacionalisticke-paradigme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/07\/01\/cementiranje-nacionalisticke-paradigme\/","title":{"rendered":"Cementiranje nacionalisti\u010dke paradigme?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/franjo-sarcevic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/franjo-sarcevic-300x220.jpg\" alt=\"franjo-sarcevic\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignleft size-medium wp-image-208320\" \/><\/a><strong>Pi\u0161e: Franjo \u0160ar\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n<p>Ono \u0161to je na\u017ealost najva\u017enije i najinteresantnije bosansko-hercegova\u010dkom puku i \u2013 imaju\u0107i u vidu ustrojstvo i na\u010din funkcioniranja na\u0161e zemlje \u2013 najva\u017enija \u010dinjenica s politi\u010dkog aspekta, jest etni\u010dka struktura BiH i njezinih entiteta. BiH ne bi bila to \u0161to jest da popis stanovni\u0161tva u zemlji nije manje pitanje za demografe i statisti\u010dare, a vi\u0161e prvorazredna politi\u010dka \u010dinjenica. Sli\u010dno kao u Libanonu, dr\u017eavi koja je tako\u0111er ustrojena po konfesionalnom modelu, gdje popis stanovni\u0161tva nije odr\u017ean od 1932.<\/p>\n<p>Prema popisu, ve\u0107inu stanovni\u0161tva u BiH (50+ posto) \u010dine Bo\u0161njaci, drugu polovinu Srbi i Hrvati uz zanemariv broj Ostalih. Bo\u0161nja\u010dkim identitolozima i politi\u010dko-vjerskim elitama to je najva\u017enija \u010dinjenica i razlog za slavlje i osje\u0107aj trijumfa. O tome ne govore samo dru\u0161tvene mre\u017ee kao autenti\u010dki glas narodne i glasa\u010dke ve\u0107ine, nego i istupi pojedinih politi\u010dkih i vjerskih predstavnika (primjerice reisa Huseina Kavazovi\u0107a koji je proljetos u \u0160vicarskoj trijumfalno nagovijestio da \u0107e Bo\u0161njaka uskoro biti i 60 posto).<\/p>\n<p>\u0160to \u0107e ovo zna\u010diti za BiH i koliko \u0107e dalje doprinijeti s jedne strane ja\u010danju nemogu\u0107ih ali opasnih tendencija kod Bo\u0161njaka da se BiH gleda kao jednonacionalna dr\u017eava Bo\u0161njaka u kojoj su ostali manjine, a s druge strane napredovanju osje\u0107aja kod Srba i Hrvata da to ne mo\u017ee biti njihova dr\u017eava? Novinar Tvrtko Milovi\u0107 na ovo pitanje nam odgovara:<\/p>\n<p>\u201eKao prvo, te\u017enja Bo\u0161njaka da BiH bude jednonacionalna dr\u017eava Bo\u0161njaka potpuno je normalna nacionalna (ili nacionalisti\u010dka ako \u017eelite) \u017eelja tako da je s tog aspekta potpuno logi\u010dno decenijsko nastojanje bo\u0161nja\u010dkih elita da na svaki na\u010din \u201enatjeraju\u201c procenat Bo\u0161njaka iznad 50%. Ako se sje\u0107ate, popis je prvobitno trebao biti napravljen 2001. ali je tada upravo bo\u0161nja\u010dka elita to sprije\u010dila obrazlo\u017eenjem da \u0107e popis \u201elegalizirati etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje\u201c. Koliko god je ovaj argument bio besmislen, on je usvojen i popis je odgo\u0111en do daljnjeg. \u0160to se povratka ti\u010de, nije se ne\u0161to posebno promijenilo izme\u0111u 2001. i 2013. ali je argument \u201elegalizacije etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja\u201c zaboravljen. Popis se poku\u0161alo opstruirati na drugi na\u010din: izostavljanjem pitanja o etni\u010dkoj pripadnost, \u0161to su onemogu\u0107ile srpske elite smatraju\u0107i ga metodolo\u0161ki neizostavnim. I onda kada je popisa ve\u0107 moralo biti, slijedi nevi\u0111en poku\u0161aj manipulacije popisom: sustavno su popisivani ljudi koji 20 godina ne \u017eive u BiH, i koji vjerojatno nikada ne\u0107e \u017eivjeti tu. A sve u cilju prelaska famoznih 50%. Da je BiH pravna dr\u017eava, kao \u0161to na\u017ealost nije, tih 50% bi zna\u010dilo isto kao i 99% &#8211; apsolutno ni\u0161ta. Me\u0111utim, u na\u0161em politi\u010dkom diskursu, a posebice bo\u0161nja\u010dkom, o\u017eivjet \u0107e ambicije o \u201eBosni kao bo\u0161nja\u010dkoj nacionalnoj dr\u017eavi\u201c. To o\u017eivljavanje \u0107e zna\u010diti uvo\u0111enje argumenta \u201eNas je vi\u0161e od 50%\u201c u svakodnevni politi\u010dki \u017eivot, a onda i u ostale politi\u010dke procese koji slijede. Radi se o\u017eivljavanju opasnog etni\u010dkog principa uvedenog jo\u0161 u Lisabonu 1992. kada su nam stranci, Britanci prije svih, odredili da \u201eteritorija pripada onom kojeg je 50% + 1\u201c. To je dovelo do famoznog crtanja karata i podjela.\u201c<\/p>\n<blockquote><p>\n    Strah od diskriminacije<\/p>\n<p>    Na svom facebook profilu, re\u017eiser i scenarist Sr\u0111an Vuleti\u0107 napisao je da su rezultati popisa neprihvatljivi &#8220;naprosto jer je popis obavljen u atmosferi straha, i to ne bilo kakvog straha ve\u0107 institucionalnog straha, kad ljudi znaju da ih nigdje ne\u0107e biti ako nisu Bo\u0161njaci, Srbi ili Hrvati: zna\u010di ne\u0107e na\u0107i posao, ne\u0107e mo\u0107i obavljati va\u017ene funkcije, postat \u0107e privjesak Sejdi\u0107-Finci problema&#8230; Problem ustavne diskriminacije ulazi u sve dru\u0161tvene procese, pa tako i u popis&#8221;<\/p><\/blockquote>\n<p><strong>Crtanje etni\u010dkih karata<\/strong><\/p>\n<p>Milovi\u0107 isti\u010de da \u0107e direktna posljedica ovoga na\u010dela \u201evladavine dru\u0161tvom\u201c biti nametanje osje\u0107aja svim Srbima i Hrvatima (i ostalima) da su manjina, da su gosti, a na posljetku mogu\u0107e i da su nepo\u017eeljni ukoliko se ne \u201epokore\u201c, tvrde\u0107i kako je u bo\u0161nja\u010dkoj eliti opstao \u201eahdnama\u0161ki\u201c mentalitet: \u201eMi \u0107emo vama dopustiti da \u017eivite, samo se pokorite.\u201c<\/p>\n<p>\u201eSrednjevjekovni feudalizam\u201c, isti\u010de Milovi\u0107, \u201ezamijenjen je novovjekovnim nacionalizmom u kojem se nacionalni, ili ispravnije re\u0107i, etni\u010dki korpusi, bore za kontrolu nad teritorijem i resursima. Svaki korpus \u017eeli apsolutnu kontrolu nad onim prostorom koji smatra svojim. Kako se kod nas ti prostori preklapaju, onda i dolazi do konflikata i nedefiniranih dru\u0161tvenih odnosa.\u201c<\/p>\n<p>Kako je ranije napisao u uvodu u Analizu dostupnih rezultata popisa stanovni\u0161tva 2013. godine, \u201eod samog po\u010detka provo\u0111enja, popisi stanovni\u0161tva u Bosni i Hercegovini nose politi\u010dku te\u017einu netipi\u010dnu za ve\u0107inu europskih zemalja. U etni\u010dki visoko pluralnoj dr\u017eavi, u kojoj politi\u010dka, pa i druga prava pojedinaca i dru\u0161tvenih skupina, uklju\u010duju\u0107i i etni\u010dke, nikada nisu bila institucionalno za\u0161ti\u0107ena sukladno demokratskim standardima, kao \u010dinjenica od \u017eivotnog zna\u010daja name\u0107e se odgovor na pitanje \u201ekoliko je koga?\u201c. Izvo\u0111enje politi\u010dke snage i \u201ekoli\u010dine\u201c prava iz brojnosti kolektiva nije karakteristika samo novije BH povijesti, ve\u0107 je prisutno jo\u0161 od uspostave vlasti Austro-Ugarske. Bez obzira na kompleksnost \u201eMuslimanskog\u201c pitanja u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji, \u010dinjenica je da je popis iz 1990. godine zloupotrijebljen u politi\u010dkoj propagandi, pa \u010dak i u mobilizaciji za ratne aktivnosti, ne samo u BiH. Demografski trendovi su, naime, kori\u0161teni kao sredstvo nacionalne mobilizacije od Kosova do Hrvatske. Negativni etni\u010dko-demografski trendovi unutar svoje, te \u201esuvi\u0161e\u201c pozitivni unutar drugih nacija, bili su razlog za uzbunu nacionalnim elitama, a tzv. etni\u010dke karte postale su temeljno \u0161tivo za iscrtavanje ratnih ciljeva, \u0161to nije bila karakteristika isklju\u010divo doma\u0107ih elita, ve\u0107 i me\u0111unarodnih. Gotovo svi mirovni planovi predlagani neposredno pred po\u010detak rata u BiH podrazumijevali su i nove teritorijalne ustroje BiH bazirane na etni\u010dkim kartama.\u201c    <\/p>\n<blockquote><p>Koliko je ostalo Hrvata u BiH?<\/p>\n<p>    Prema ovome popisu, iz postotka od preko 15 posto i ukupnog broja stanovnika od preko 3,5 milijuna, ra\u010dunamo da je broj Hrvata i katolika oko 550,000. Prema crkvenim statistikama, pak, koje su sigurno po tom pitanju relevantnije od ovoga popisa, sa zavr\u0161etkom 2015. u BiH je \u017eivjelo oko 405,000 katolika (izvor: Demografsko stanje i procesi katolika u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2015. godine prema izvorima Katoli\u010dke crkve, Katoli\u010dka tiskovna agencija)<\/p><\/blockquote>\n<p>Sva doga\u0111anja oko dogovaranja, provedbe i metodologije obrade rezultata popisa pokazala su koliko je popis i danas bitna politi\u010dka \u010dinjenica i koliko \u0107e njegovi rezultati doprinijeti daljnjem naru\u0161avanju \u017eivota i zdravog tkiva BiH. Izuzimaju\u0107i relevantnost rezultata popisa u simboli\u010dkom smislu i na politi\u010dkom polju, novinar Edin Red\u017ei\u0107 tvrdi da popis uveliko nije relevantan i samim tim ne odra\u017eava realno stanje stvari. \u201eU protekle tri godine znatno se izmijenila struktura stanovni\u0161tva. Podsjetimo da je iz BiH u zadnjih nekoliko godina trajno oti\u0161lo preko 80 hiljada ljudi \u0161to zna\u010dajno mijenja demografske i svake druge karakteristike jednog dru\u0161tva. Statistika mo\u017ee tolerisati odre\u0111ena istupanja, ali ne i ovako krupna emigracijska kretanja. Na\u010din popisivanja je, u najmanju ruku, tako\u0111er upitan jer su mnogi anketari bili nekompetentni i nestru\u010dni za takav zadatak \u0161to, opet, dovoljno govori da su nadle\u017ene institucije anga\u017eovale osobe bez ikakvih jasnih kriterija. Drugim rije\u010dima, uzalud su milioni ba\u010deni za popis\u201c, ka\u017ee Red\u017ei\u0107, te dodaje:<\/p>\n<p>\u201eOvoliko se \u010dekalo na popis stanovni\u0161tva i njegove rezultate isklju\u010divo jer se nije moglo do\u0107i zbog op\u0107eg politi\u010dkog koncenzusa u BiH. A to je stra\u0161no i naprosto neprihvatljivo jer se politi\u010dki interes vladaju\u0107ih elita nikako nije smio mije\u0161ati u pitanja znanosti. To je genocid vlasti na znano\u0161\u0107u.\u201c    <\/p>\n<blockquote><p>Vi\u0161e od 98 % vjernika<\/p>\n<p>    \u201eTa brojka nije stvarni odraz stanja jer na na\u0161im prostorima izja\u0161njavanje o vjeri je postalo stvar iskazivanja identiteta. Ve\u0107ina tih ljudi ne ispunjavaju vjerske obaveze, mnogi od njih ne vjeruju u Boga uop\u0107e ili ga psuju svakodnevno, ali \u0107e slu\u017ebeno odgovoriti da su &#8220;muslimani\/pravoslavci\/katolici&#8221; tako da mogu upasti u \u0161ablon svog naroda i ne &#8220;izdati&#8221; ga, s obzirom da je u ovoj dr\u017eavi skoro nepojmljivo da postoji Bo\u0161njak ateista, Srbin agnostik ili Hrvat budista\u201c, ka\u017ee Emir Dervi\u0161evi\u0107<\/p><\/blockquote>\n<p><strong>Argument 50 posto<\/strong><\/p>\n<p>Me\u0111utim, kako smo ve\u0107 rekli i \u0161to je bjelodano, \u010dinjenica znanstvene nerelevatnosti popisa ne\u0107e zna\u010diti da on ne\u0107e imati utjecaj na produbljivanje politi\u010dke krize. Tretiranje rezultata popisa kao nacionalne \u201epobjede\u201c ili \u201eporaza\u201c sigurno \u0107e utjecati na daljnju nacionalnu homogenizaciju i pomo\u0107i politi\u010dkim elitama sva tri naroda da jo\u0161 vi\u0161e u\u010dvrste dosad utvr\u0111ene paradigme politi\u010dkog djelovanja. U svemu tome valja re\u0107i da nisu samo Bo\u0161njaci prihvatili \u201eapsolutnu ve\u0107inu\u201c kao ultimativni argument. O tome Tvrtko Milovi\u0107 ka\u017ee sljede\u0107e:<\/p>\n<p>\u201e\u0160to se ti\u010de utjecaja \u201eargumenta 50%\u201c, on se ne\u0107e osjetiti odmah. Ali, ovdje trebamo biti svjesni i nacionalisti\u010dkog mentaliteta kod Hrvata i Srba, koji i sami smatraju da trebaju vladati onim prostorom gdje ih vi\u0161e od 50%. Pa onda u skladu s tim, pre\u0161utno priznaju Bo\u0161njacima da i oni trebaju vladati tamo gdje su oni ve\u0107ina. U ovom slu\u010daju, radi se o cijeloj BiH.<\/p>\n<p>Ako to Hrvati i Srbi prihvate, a ve\u0107 vidim da ho\u0107e, onda Bo\u0161njacima vi\u0161e ne\u0107e trebati lojalni i po\u0161teni Srbi i Hrvati. Ne treba im vi\u0161e nekakav Ivo ili \u017deljko Kom\u0161i\u0107. Vremenom \u0107e im dosaditi glumiti multietni\u010dare, jer prestaje potreba za tim. Sad ih je vi\u0161e od 50% i mogu \u010diniti \u0161to ho\u0107e. Na drugima je samo da se ne opiru previ\u0161e. Haris Silajd\u017ei\u0107 svojevremeno je rekao: \u201eAko vam se ne svi\u0111a \u2013 idite.\u201c To je ra\u0161ireno u bo\u0161nja\u010dkom javnom diskursu. A sada \u0107emo to slu\u0161ati ne\u0161to \u010de\u0161\u0107e.\u201c<\/p>\n<p>A koliko \u0107e se ispostaviti bitnima drugi pokazatelji ovoga popisa, poput obrazovanosti i \u017eivotnog standarda, i koliko \u0107e se poraditi na njihovom popravljanju, na\u017ealost je pitanje kojim se na\u0161e vlasti i nositelji politi\u010dkog \u017eivota ne\u0107e puno baviti. Postpopisnim \u201epobjedama\u201c i \u201eporazima\u201c oni su osigurali jo\u0161 nekoliko sigurnih mandata.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.prometej.ba\/clanak\/drustvo-i-znanost\/reakcije-na-objavu-rezultata-popisa-stanovnistva-u-bih-cementiranje-nacionalisticke-paradigme-2557\" target=\"_blank\">Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Reakcije na objavu rezultata popisa stanovni\u0161tva u BiH<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-208319","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208319","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=208319"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208319\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=208319"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=208319"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=208319"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}