{"id":208065,"date":"2016-06-27T08:58:44","date_gmt":"2016-06-27T06:58:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=208065"},"modified":"2016-06-27T08:58:44","modified_gmt":"2016-06-27T06:58:44","slug":"kratka-i-deprimirajuca-povijest-zakona-o-silovanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/06\/27\/kratka-i-deprimirajuca-povijest-zakona-o-silovanju\/","title":{"rendered":"Kratka i deprimiraju\u0107a povijest zakona o silovanju"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Allie Conti<\/strong><\/p>\n

\"Allie<\/a>Odjednom, Brock Turner je postao najpoznatiji silovatelj u Americi. Dvadesetogodi\u0161nji biv\u0161i pliva\u010d sa Stanforda ka\u017enjen je sa samo \u0161est mjeseci zatvora zbog seksualnog napada na onesvije\u0161tenu \u017eenu. Blaga kazna je proizvela bijes, kao i pismo Turnerovog oca koji ka\u017ee da je uni\u0161teni \u017eivot njegovog sina previsoka cijena za “20 minuta akcije” te pismo Turnerovog prijatelja iz djetinjstva u kojemu za cijelu pompu optu\u017euje politi\u010dku korektnost. <\/p>\n

Tjedan dana nakon izricanja presude, mediji i javnost jo\u0161 uvijek se bave ovim slu\u010dajem. Iskaz anonimne \u017ertve koji je bio pro\u010ditan u sudnici, nakon \u0161to je objavljen na BuzzFeedu po\u010deo se \u0161iriti dru\u0161tvenim mre\u017eama, pojavila se i online peticija kojom se zahtijeva ostavka popustljivog suca, komentatori su slu\u010daj prozvali o\u010ditim primjerom bijele privilegiranosti, a sam Turner se jo\u0161 uvijek opravdava, okrivljuju\u0107i studentsku “kulturu tulumarenja” za svoj zlo\u010din.<\/p>\n

U sredi\u0161tu kontroverze je slo\u017een i ponekad o\u010dito nepravedan na\u010din na koji se zakonski procesuira seksualni napad. Primjerice, u travnju je jedan sudac u Oklahomi zaklju\u010dio kako je prema dr\u017eavnim zakonima oralni seks po\u010dinjen na osobi bez svijesti tehni\u010dki legalan. No, danas barem silovanje smatramo nasilnim zlo\u010dinom. Povijesno, u dru\u0161tvima u kojima je silovanje uop\u0107e bilo smatrano zlo\u010dinom, \u010desto se radilo o zlo\u010dinu nad vlasni\u0161tvom, a ne o zlo\u010dinu nad osobom. Evo nekoliko primjera kako su se kulture nosile s ljudima kao \u0161to je Brock Turner:<\/p>\n

Drevni Bliski istok<\/strong><\/p>\n

\u017divot u biblijskim vremenima nije bio zabavan ni za koga, no \u017eene su o\u010dekivano konstantno “izvla\u010dile deblji kraj”. Robert Kawashima, profesor biblijskog prava na Sveu\u010dili\u0161tu Florida, referira se na Knjigu izlaska 20:17 kao dokaz da su \u017eene zakonski bile smatrane objektima\/stvarima, budu\u0107i da su navedene na popisu stvari koje ljudi ne bi smjeli pri\u017eeljkivati pored doma i sluga. “Prema mom vi\u0111enju, osnovni princip je bio da su \u017eene smatrane nekom vrstom vlasni\u0161tva”, rekao je Kawashima za VICE. “Zna\u010di, drevni Bliski istok, uklju\u010duju\u0107i podru\u010dje Izraela, nije poznavao prikladan pojam za ‘silovanje’ \u2013 poznavali su samo preljub sa \u017eenom drugog mu\u0161karca i blud s nevinom k\u0107eri drugog mu\u0161karca. U oba slu\u010daja, \u017ertva zlo\u010dina bio je taj drugi mu\u0161karac”.<\/p>\n

U Babilonu, primjerice, ukoliko je \u017eena kojoj je dogovorena udaja bila silovana, a bila je djevica, silovatelj bi bio ubijen. No, ako je \u017eena bila udana, i ona bi bila ubijena. U Asiriji je otac \u017ertve silovanja imao pravo za kaznu silovati \u017eenu silovatelja.<\/p>\n

Mo\u017eda je naj\u010dudniji zakon iz ovog podru\u010dja onaj koji su upra\u017enjavali Izraeliti koji su razlikovali ono \u0161to se dogodilo u gradu od onoga \u0161to se dogodila “u polju”. U osnovi, ukoliko je \u017eena bila silovana unutar gradskih zidina, pretpostavljalo se da je mogla zvati u pomo\u0107 ukoliko nije postojao njezin pristanak. Tada bi ona i njezin napada\u010d bili kamenovani do smrti. Me\u0111utim, ukoliko je silovanje bilo po\u010dinjeno izvan gradskih zidina, \u017eenu se nije smatralo krivom, budu\u0107i da joj nitko nije mogao pomo\u0107i. Umjesto da bude kamenovana do smrti, ukoliko ve\u0107 nije imala dogovoreni brak, bila bi prisiljena udati se za mu\u0161karca koji ju je silovao (a koji je morao platiti njezinom ocu) . Ako je bila zaru\u010dena, dogovor bi se otkazao jer je bila smatrana o\u0161te\u0107enom robom, te bi je vratili na “tr\u017ei\u0161te” po ni\u017eoj cijeni.<\/p>\n

Amerika prije Kolumba<\/strong><\/p>\n

Prema Amy Casselman, profesorici studija starosjedila\u010dkih ameri\u010dkih zajednica na Sveu\u010dili\u0161tu San Francisco State, \u017eene su u predkolumbovskoj Americi bile sigurnije od svojih biblijskih sestara. Za VICE je izjavila kako seksualni napad u osnovi nije postojao do dolaska Europljana. “\u017dene su imale sredi\u0161nju ulogu u svim aspektima starosjedila\u010dke kulture, nasilje nad njima bilo je fundamentalno nespojivo s njihovim konceptom samopoimanja (self) i dru\u0161tva”, rekla mi je. “A u rijetkim slu\u010dajevima kada bi se dogodilo nasilje nad \u017eenama, starosjedila\u010dki narodi koristili su vlastiti potpuno funkcionalan sustav zakona i reda kako bi brzo prozvali nasilnika i uspostavili ravnote\u017eu u zajednici”.<\/p>\n

Starosjedila\u010dki ameri\u010dki narodi imali su vlastite plemenske sudove, a Casselman ka\u017ee da su dana\u0161nji ameri\u010dki sudovi manje orijentirani na \u017ertvu budu\u0107i da se oslanjaju na maksimalne\/minimalne kazne i pretpostavljaju navodnu nevinost napada\u010da. Plemenski sudovi bi odluku o kazni prepu\u0161tali \u017ertvi \u2013 primjerice, \u017eeli li da se napada\u010d ispri\u010da, manju zatvorsku kaznu od one koju bi dana\u0161nji sud donio ili neki oblik javnog posramljivanja. “Danas su \u017eene koje prijave seksualni napad regularno i same podvrgnute sudskom procesu i rijetko imaju utjecaj na presudu”, ka\u017ee Casselman. “Tipi\u010dan primjer za to je stanfordski silovatelj Brock Turner.”<\/p>\n

Rimsko Carstvo <\/strong><\/p>\n

Silovanje kao koncept nije postojalo ni u anti\u010dkoj Gr\u010dkom ili Rimu \u2013 nije postojala rije\u010d za to premda se \u010dini da svaka mitolo\u0161ka pri\u010da uklju\u010duje ono \u0161to bismo nazvali seksualnim napadom. “Ako je netko bio dovoljno bogat i\/ili mo\u0107an, postojala je mogu\u0107nost osobne osvete”, ka\u017ee Michael Peachin, profesor klasi\u010dnih studija na Sveu\u010dili\u0161tu New York. “Me\u0111utim, seksualni napad bilo koje vrste jednostavno nije bio smatran ne\u010dim u \u0161to bi se trebala uplesti dr\u017eava”.<\/p>\n

Ka\u017ee da za razliku od Bliskog istoka, silovanje nije smatrano zlo\u010dinom nad vlasni\u0161tvom. Zapravo, na neki na\u010din bilo je jo\u0161 gore: ukoliko je \u017eena bila udana, mogla je biti optu\u017eena za preljub. Rim je bio mjesto u kojemu nisu postojali ni zakoni koji bi \u0161titili djecu. “Doista, ako netko nije \u017eelio dijete mogao je, bez ikakvih zakonskih posljedica, doslovno ga baciti u sme\u0107e”, ka\u017ee Peachin.<\/p>\n

Srednjovjekovna Engleska<\/strong><\/p>\n

U Engleskoj je 1285. silovanje postalo zlo\u010din za koji se ka\u017enjavalo smrtnom kaznom, no suci su uvijek nerado osu\u0111ivali ljude za taj zlo\u010din zato \u0161to su \u017eene bile smatrane zavodnicama koje su tra\u017eile ili zaslu\u017eile napad, tvrdi povjesni\u010dar Sean McGlynn. U \u010dlanku za History Today, pisao je o tome kako je postojala vrlo mala vjerojatnost da \u0107e porota, koja se sastojala isklju\u010divo od mu\u0161karaca, proglasiti krivim drugog mu\u0161karca za ono \u0161to bismo danas nazvali seksualnim napadom. “U regiji Midlands (sredi\u0161nja Engleska) izme\u0111u 1400. i 1430. od 280 slu\u010dajeva silovanja niti jedan nije zavr\u0161io osudom po\u010dinitelja”.<\/p>\n

Premda primje\u0107uje kako su \u017eene imale malo nade za obe\u0161te\u0107enje ako su bile silovane, dodaje i jednu iznimku. 1438. engleska porota oslobodila je Joan Chapelyn optu\u017eenu za ubojstvo mu\u0161karca u samoobrani. Pro\u0161lost je prili\u010dno usrana.<\/p>\n

Kolonijalna Amerika<\/strong><\/p>\n

U Americi se rije\u010d “silovatelj” ne spominje sve do kasnog 19. stolje\u0107a, a spominje se u vezi s lin\u010dom. The Oxford English Dictionary bilje\u017ei prvu upotrebu te rije\u010di koja se odnosila na “crnca silovatelja” (“nigger rapist”). Za zlo\u010dine je bilo mnogo lak\u0161e okriviti crne mu\u0161karce nego bijelce, budu\u0107i da im je bilo su\u0111eno na sudovima za robove gdje nije bila potrebna jednoglasna presuda porote. Sharon Block, autorica knjige Rape and Sexual Power in Early America, za VICE je rekla kako su bijelim mu\u0161karcima koji su bili optu\u017eeni za silovanje \u010desto umanjivane optu\u017ebe.<\/p>\n

Navela je primjer \u017eene koja se zvala Sylvia Patterson, koju je silovao kapetan James Dunn u New Yorku po\u010detkom 19. stolje\u0107a. Dunn je bio optu\u017een samo za “napad s namjerom zavo\u0111enja”, \u0161to je bilo uobi\u010dajeno kada bi mo\u0107ni bijeli mu\u0161karci bili optu\u017eeni za silovanje \u017eene iz radni\u010dke klase \u2013 posebno ako \u017eena nije bila bjelkinja. Tijekom su\u0111enja, Patterson je bila nazvana promiskuitetnom i re\u010deno je kako je imala spolno prenosive bolesti.<\/p>\n

“Na kraju, sud je Dunna proglasio krivim, no kazna je iznosila samo jedan dolar \u2013 \u010dime su pokazali \u0161to su stvarno mislili koliko ‘vrijedi’ njezin seksualni integritet”, rekla je Block. “Ono \u0161to vidimo u stanfordskom slu\u010daju u velikoj mjeri podsje\u0107a na kolonijalnu Ameriku. Mu\u0161karcima koji imaju dru\u0161tvenu mo\u0107, za seksualne napade doslovno se ‘gleda kroz prste’ \u2013 dru\u0161tvena mo\u0107 pre\u0161la je u seksualnu mo\u0107”.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U dru\u0161tvima u kojima je silovanje uop\u0107e bilo smatrano zlo\u010dinom, \u010desto se radilo o zlo\u010dinu nad vlasni\u0161tvom, a ne o zlo\u010dinu nad osobom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":208066,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-208065","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208065","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=208065"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/208065\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/208066"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=208065"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=208065"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=208065"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}