{"id":207858,"date":"2016-06-24T07:21:55","date_gmt":"2016-06-24T05:21:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=207858"},"modified":"2016-06-24T08:33:33","modified_gmt":"2016-06-24T06:33:33","slug":"izgubljeni-smo-ako-izgubimo-humor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/06\/24\/izgubljeni-smo-ako-izgubimo-humor\/","title":{"rendered":"Izgubljeni smo ako izgubimo humor"},"content":{"rendered":"

Autor: Davor Konjiku\u0161i\u0107<\/strong><\/p>\n

\"eric<\/a>Eric Jarosinski, profesor germanistike na Sveu\u010dili\u0161tu u Pensilvaniji napustio je prije \u010detiri godine svoju akademsku karijeru i stvorio novi fikcijski karakter propalog intelektualca pod imenom Nein.Qarterly, \u010dije aforizme danas na Tweeteru prati preko 135.000 ljudi. Njegovo pisanje kratkih formi, ne duljih od 140 znakova, prije dvije godine prepoznao je i ameri\u010dki New Yorker \u0161to mu je donijelo planetarnu popularnost. \u2018Mrzim Twitter i mislim da bi ga trebalo zabraniti \u2013 ali Nein od Jarosinskog je jedini izuzetak, jedini razlog koji opravdava njegovo postojanje! On je kao radikalni Norman Bates iz filma \u2018Psycho\u2019 koji reagira svojim tweetovima kao brzim potezima no\u017eem\u2019, izjavio je svojevremeno Slavoj \u017di\u017eek.<\/p>\n

Ne voli razgovore i intervjue, a najkomfornije se osje\u0107a na mre\u017ei skriven iza slike Theodora Adorna, \u010diji rad smatra osnovom za svoje pisanje. Jarosinski na lucidan na\u010din govori o filozofiji, jeziku, knji\u017eevnosti i uvjetima u kojima ljudi danas \u017eive opisuju\u0107i sebe kao mizantropa, istovremeno romanti\u010dara, autoritarca i ridikula, ali i prinicipijelnog \u010dovjeka koji je mra\u010dno nihilisti\u010dan. Za svoje pisanje danas koristi pametni telefon koji smatra napravom stvorenom za rad do kasno u no\u0107, ali i ure\u0111ajem za brzo umiranje. Redovno objavljuje u njema\u010dkom tjedniku Die Zeit i nizozemskom Der Handelsblatt, a nedavno je ponovno gostovao u zagreba\u010dkom klubu MaMa.<\/p>\n

Ne jednostavnim odgovorima<\/strong><\/p>\n

\nPo\u010deli ste koristiti Twitter kako biste pobjegli od svakodnevnog akademskog posla koji ste sve te\u017ee i te\u017ee radili. Koliko smatrate da je lijenost va\u017ena da bi \u010dovjek bio kreativan u svakodnevnom \u017eivotu?<\/p><\/blockquote>\n

Ne znam da li je lijenost nu\u017eno nova ili va\u017ena, ali dosada stvarno mo\u017ee biti sjajna motivacija da se uradi ne\u0161to novo. \u0160to se mene ti\u010de, mislim da su moje pote\u0161ko\u0107e vi\u0161e povezane s ozbiljnom depresijom i anksiozno\u0161\u0107u, ali mi je Twitter pomogao da to pretvorim u ne\u0161to novo i kreativno.<\/p>\n

Za\u0161to preferirate Tweeter u odnosu na neke druge platforme kao \u0161to je recimo Facebook? \u0160to je za vas uspje\u0161na platforma za komuniciranje s publikom?<\/p><\/blockquote>\n

Definitivno mislim da druge platforme imaju ogroman potencijal, ali sam na Tweeteru zbog njegove jednostavnosti su\u010delja i zahtjevnosti da se u kratkoj formi bude produktivan. Za sve Twitter korisnike striktni broj znakova je oduvijek predstavljao poticaj za kreativnost. \u010cak i ako to ograni\u010denje jednom nestane u budu\u0107nosti mislim da \u0107e njegovi korisnici i dalje biti sa\u017eeti.<\/p>\n

Za svoj Twitter lik Nein.Quarterly tvrdite da je \u2018sa\u017eeti pregled utopijskih negacija\u2019.<\/p>\n

Generalno to zna\u010di \u2018ne\u2019 kao negacija svih unaprijed pripremljenih utopija koje su nam svakodnevno prezentirane prvenstveno kroz marketing, ogla\u0161avanje i sve ono \u0161to veoma \u010desto vidimo kao jednostavna politi\u010dka rje\u0161enja za kompleksne probleme. Veoma je va\u017eno naglasiti da \u2018ne\u2019 od nein nije nikakav vid rje\u0161enja problema. To je jednostavno odbijanje prihva\u0107anja privla\u010dne iluzije koje daju jednostavni odgovori.<\/p>\n

\nVa\u0161a popularnost na Twitteru svakodnevno raste i postajete medij. Mislite li da je razlog tome da ste teorijske koncepte pojednostavili i pribli\u017eili \u0161iroj publici koja veoma \u010desto prezire pretenciozne intelektualne razgovore?<\/p><\/blockquote>\n

Na odre\u0111eni na\u010din da, iako ne vidim svoj rad kao popularizaciju ili obja\u0161njavanje kompleksnih filozofskih ideja. Vi\u0161e sam zainteresiran za njihovu demistifikaciju, odnosno ra\u0161\u010dlanjivanje njihove zastra\u0161uju\u0107e prirode kako bi ohrabrio ljude da se bave kompliciranim idejama, a da ih ne razvodne. Ako sam jednu stvar nau\u010dio od Twittera to je da nikada ne treba podcjenjivati inteligenciju publike. I mo\u017eda je jo\u0161 va\u017enije \u0161to sam shvatio da ljudi u\u017eivaju razmi\u0161ljati onda kada se ne osje\u0107aju kao da ih se testira ili prosu\u0111uje.<\/p>\n

Da, ali razlika izme\u0111u teorijskih rje\u0161enja i svakodnevnog \u017eivota vidljivija je iz dana u dan. Mislite li da je mogu\u0107e premostiti takvu razliku?<\/p><\/blockquote>\n

Ne mislim da \u0107e jaz izme\u0111u teorijskih rje\u0161enja i svakodnevnog \u017eivota ikada biti premo\u0161ten, ali zapravo ne znam ni bi li se to trebalo desiti. I teorija i svakodnevna praksa imaju svoje mjesto. Va\u017ena stvar je da se nikada ne pojednostavljuju zna\u010dajne pote\u0161ko\u0107e u prevo\u0111enju teorije u praksu i, pretpostavljam, obrnuto.<\/p>\n

Misaone slike<\/strong><\/p>\n

Ka\u017eete da ste uvijek voljeli Theodora Adorna zato \u0161to je kao \u2018najgori elitist bio najbolji humanitarac\u2019. Mogu li te dvije stvari uop\u0107e funkcionirati skupa?<\/p><\/blockquote>\n

Ono \u0161to Adorno prezire kod masovne kulture je to da nas ona vara kada govori o na\u0161em punom potencijalu. Mo\u017ee nam se \u010diniti da nas zadovoljava, dodao bi on, ali nas istovremeno \u010dini puno manje humanijim limitiraju\u0107i na\u0161 opseg mi\u0161ljenja i iskustva u predvidljive susrete sa lako izvodljivim i visoko profitabilnim formulama.<\/p>\n

\u017divimo u vremenu kada ve\u0107ina ljudi jednostavno ne \u010dita duga\u010dke tekstove, pa me zanima za\u0161to mislite da su povr\u0161ni tekstovi od 140 znakova uop\u0107e dobar na\u010din komunikacije? Treba li neoliberalni svijet filozofe danas, kada veliki broj ljudi uop\u0107e ne zna tko je Walter Benjamin, niti im je to va\u017ena tema?<\/p><\/blockquote>\n

Da mislim da su tweetovi, uklju\u010duju\u0107i i ove moje, poprili\u010dno povr\u0161ni. Naravno da ih je mogu\u0107e pisati tako da i sami privuku pa\u017enju zbog svoje povr\u0161nosti i pozovu \u010ditatelja da i sam promisli koje su sve implikacije komunikacije preko dru\u0161tvenih mre\u017ea. A da li trebamo znati tko je Walter Benjamin danas? Pa i ne ba\u0161. Puno je va\u017enije da njegovi kriti\u010dki uvidi koji se odnose na interakciju tehnologije, percepcije i politike ostanu dio na\u0161e generalne svijesti u nekoj formi. Mislim da se to i desilo na puno na\u010dina.<\/p>\n

Smatrate li da bi Benjamin koji se kao vrhunski intelektualac nikada nije pla\u0161io takmi\u010denja s masovnom kulturom danas pisao tweetove?<\/p><\/blockquote>\n

Volio bih misliti da je to tako. Benjamin je bio pravi majstor aforizma ili \u2018misaonih slika\u2019, da iskoristim termin koji je on volio koristiti. Definitivno bismo trebali koristiti njegove kriti\u010dke talente danas.<\/p>\n

Vremenom ste i sami po\u010deli koristiti slike, odnosno fotografije, koje povezujete s tekstom kako biste dobili mo\u0107nu kombinaciju. Interesantno je tako\u0111er da ljudi polako po\u010dinju sve vi\u0161e koristiti slike za suvremenu komunikaciju.<\/p>\n

Da, mislim da je to ve\u0107 slu\u010daj. To je mo\u017eda novi razvoj doga\u0111aja na nekoliko razina, ali istovremeno tako\u0111er podsje\u0107a da su se filozofi poput Siegfrieda Kracauera oslanjali na slike tijekom cijelog pro\u0161log stolje\u0107a. Najvi\u0161e sam zainteresiran da koristim tekst za rekonstrukciju slika kako bih stvorio moment iznena\u0111enja, \u0161to u mom slu\u010daju prelazi u \u0161alu.<\/p>\n

Nestanak istra\u017eiva\u010dkog novinarstva<\/strong><\/p>\n

U jednom od svojih razgovora izjavili ste da novinarstvo mo\u017ee biti pokreta\u010d novih na\u010dina izra\u017eavanja, usprkos \u010dinjenici da kritike upravo predvi\u0111aju njegovu smrt u dana\u0161njem obliku?<\/p><\/blockquote>\n

Posve je jasno da novinarstvo umire, ali je tako\u0111er i prihvatilo nove forme komunikacije i tako pokazalo puno puno vitalnosti. Kao i dosta drugih ljudi brine me nestanak pravog dugotrajnog istra\u017eiva\u010dkog novinarstva \u010dija je produkcija izuzetno skupa. Na odre\u0111eni na\u010din ono i dalje postoji, ali nikada nije bilo u ve\u0107oj opasnosti.<\/p>\n

Trenutno ste na turneji, gotovo poput muzi\u010dara imate gostovanja i predavanja iz dana u dan. Je li neophodno da se i intelektualci po\u010dnu pona\u0161ati kao zvijezde popularne kulture?<\/p><\/blockquote>\n

Nadam se da ne. Ovo \u0161to trenutno radim vidim kao nekakvu formu teatra i zato volim govoriti u barovima i kulturnim centrima. Ali se nadam da to nije ono \u0161to profesori danas rade na svojim predavanjima. Svoj rad na turneji vidim kao mje\u0161avinu ne\u010deg pametnog, donekle politi\u010dkog i umjetni\u010dki zabavnog. To nije zamjena za istinski zahtjevni rad dobrog profesora. Predavao sam studentima godinama i zasigurno znam koja je razlika i zato vjerujem da moje kolege na univerzitetima svoj posao obavljaju dobro.<\/p>\n

Kako pronalazite na\u010din da pogodite tu tanku crtu izme\u0111u ironije i cinizma, koja je \u010desto karakteristika ogor\u010denih ljudi? Kada ste po\u010deli pisati tweetove smatrali ste da smo sve izgubili i da vi\u0161e nemamo \u0161to izgubiti. Je li nam ipak ne\u0161to ostalo?<\/p><\/blockquote>\n

Mislim da nikada nisam ni znao gdje se nalazi ta linija izme\u0111u ironije i cinizma. Ali to nije ni toliko lo\u0161e jer mi se \u010dini da se ona kod mene \u010desto prebacuje s jedne na drugu stranu. A ostao nam je na\u0161 smisao za humor. Znam da je rije\u010d o velikom kli\u0161eju, ali ako ikada izgubimo humor, onda smo zaista izgubljeni.<\/p>\n

Budimo iskreni, sve je politika<\/strong>
\n– Budimo iskreni: sve je politika. Ostatak je estetika. Koja je tako\u0111er politika. #svateorijajelokalna<\/p>\n

– Magritte u\u0111e u bar. Pu\u0161e\u0107i lulu. Sjedne pored Freuda. Pu\u0161e\u0107i falus. #ovonije\u0161ala<\/p>\n

– Marx, marksist i postmarksist u\u0111u u bar. Marx mrzi cijene. Marksist mrzi gu\u017evu. Postmarksist mrzi Marxa. #love\u0107iEuropu<\/p>\n

– Pro\u010ditaj \u0161to je napisano. Pitaj kako. Pro\u010ditaj ono \u0161to nije napisano. Pitaj se za\u0161to. #kako\u010ditatiknjigu<\/p>\n

– Moj Bog: mrtav. Moja disertacija: obranjena. Moja diploma: zagarantirana. Moji dugovi: neopro\u0161teni. #statusupdate<\/p>\n

– Za dobre vijesti pritisnite 1. Za lo\u0161e vijesti pritisnite 2. Za veoma lo\u0161e vijesti probajte nas nazvati sutra. I pritisnite 1. #vi\u0161estrukiizbor<\/p>\n

– Da, re\u0107i \u0107emo mi. Dru\u0161tvene mre\u017ee. Trenutak kada su prijatelji napustili na\u0161e \u017eivote. I preselili se u telefone. #kaoija<\/p>\n

– U lokalnim vijestima: sve ono \u0161to ve\u0107 zna\u0161. U vijestima iz svijeta: ono \u0161to ne \u017eeli\u0161 znati. Poslovne vijesti: ono \u0161to ne razumije\u0161. Ali \u0161to ve\u0107 zna\u0161. #va\u017eno
\nPortalnovosti<\/a>\n<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Eric Jarosinski, nekada\u0161nji profesor filozofije danas je zvijezda Twittera i pop-kulturni intelektualni fenomen<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":207860,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-207858","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207858","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=207858"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207858\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/207860"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=207858"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=207858"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=207858"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}