{"id":207729,"date":"2016-06-22T07:00:00","date_gmt":"2016-06-22T05:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=207729"},"modified":"2016-06-22T07:16:16","modified_gmt":"2016-06-22T05:16:16","slug":"europa-zastita-ili-zatvor-britanske-ljevice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/06\/22\/europa-zastita-ili-zatvor-britanske-ljevice\/","title":{"rendered":"Europa – za\u0161tita ili zatvor britanske ljevice?"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e:Renaud Lambert<\/strong><\/p>\n

\"Renaud-Lambert\"<\/a>U lipnju 2015. godine, tri mjeseca prije nego \u0161to je stao na \u010delo Laburisti\u010dke stranke, Jeremy Corbyn je izjavio kako \u201clihvarska Europa koja male nacije pretvara u kolonije podjarmljene teretom duga nema nikakvu budu\u0107nost\u201d.1 Optu\u017eba uop\u0107e ne iznena\u0111uje: Corbyn je jo\u0161 na referendumu 1975. godine glasao za izlazak Velike Britanije iz onoga \u0161to se tada zvalo Europskom ekonomskom zajednicom, a 1993. odbio je Mastri\u0161ki sporazum, obja\u0161njavaju\u0107i da \u0107e on zabraniti nacionalnim parlamentima \u201cda definiraju vlastitu ekonomsku politiku, od \u010dega \u0107e koristi imati samo \u0161a\u010dica bankara koje nitko nije izabrao\u201d.2 I onda 2016. neo\u010dekivani preokret: na referendumu koji \u0107e se odr\u017eati 23. lipnja, Corbyn \u0107e zaokru\u017eiti \u201cRemain\u201d (\u201costanak\u201d).<\/p>\n

Nasuprot njemu, David Cameron se uvijek izja\u0161njavao kao prista\u0161a Europske unije. Dobri rezultati Stranke za neovisnost Velike Britanije (UKIP) i bu\u0111enje euroskepti\u010dke struje unutar konzervativne stranke naveli su ga da ipak modificira stajali\u0161te. Na tom tragu, 23. sije\u010dnja 2013. godine o\u0161tro je prigovorio Uniji koju ne smatra dovoljno liberalnom: zbog \u201codve\u0107 kompliciranih pravila koja sputavaju tr\u017ei\u0161te rada\u201d, zbog \u201cpretjeranog ograni\u010davanja\u201d poslovnih aktivnosti, njezine nesposobnosti da deregulira \u201ctr\u017ei\u0161te usluga, energije i digitalnih dobara\u201d, kao i zbog nedostatka entuzijazma za pregovore o \u201csporazumima o slobodnoj trgovini\u201d. Obe\u0107avaju\u0107i referendum u slu\u010daju pobjede svoje stranke na parlamentarnim izborima 2015. godine, najavio je da \u0107e njegov glas ovisiti o pregovorima s Bruxellesom u kojima \u0107e poku\u0161ati korigirati disfunkcionalnosti Unije.3 Kada se 23. velja\u010de ove godine kona\u010dno u Donjem domu uklju\u010dio u kampanju protiv \u201cBrexita\u201d, nai\u0161ao je na odobravanje \u2013 ali iz laburisti\u010dkih klupa.<\/p>\n

Poku\u0161avaju li Britanci spojiti nespojivo? Sve navodi na tu pomisao. Dok Corbyn u govoru od 14. travnja 2016. godine, u kojem je najavio da \u0107e se zalagati za ostanak u EU-u, svoj strate\u0161ki izbor stavlja u perspektivu \u201cizgradnje socijalizma\u201d, identitet drugih aktera iz tabora \u201cRemain\u201d sugerira sasvim razli\u010dit program. Kampanju protiv Brexita jo\u0161 podr\u017eavaju MMF, Engleska banka, ve\u0107ina kompanija s burzovnog indeksa FTSE 100, 80 posto \u010dlanova glavne organizacije poslodavaca (Confederation of British Industry, CBI), kao i banke JP Morgan, Goldman Sachs i HSBC. Glavna preokupacija potonjih je londonski \u201cCity\u201d, golemi financijski sektor koji profitira od pristupa europskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

Dodu\u0161e, Bruxelles je bio dovoljno indiskretan da (neznatno) ograni\u010di bonuse koji se ispla\u0107uju bankarima. No najgori su gafovi opro\u0161teni kad se radi o pitanjima \u017eivota ili smrti. \u201cBrexit bi bio katastrofa za City\u201d, tvrdi Gina Miller, suosniva\u010dica investicijske tvrtke SCM Private, u raspravi koju je organizirao Financial Times (23. velja\u010de). Nije lako iscrtati kartografiju pozicija po pitanju glasanja, jer njen \u201cprotivnik\u201d iz iste bran\u0161e opravdava svoj zagovor Brexita istim razlozima: \u017eeli izbje\u0107i katastrofu za City. Prema Howardu Shoreu, osniva\u010du investicijske tvrtke Shore Capital, treba napustiti EU kako bi se za\u0161titile banke. Tim vi\u0161e \u0161to bi taj potez dodatno \u201cubrzao liberalizaciju ekonomije\u201d. Dakle, bilo da su eurofili ili prista\u0161e izlaska, konzervativci se razlikuju samo po sredstvima kojima \u017eele posti\u0107i isti cilj: sa\u010duvati City i jo\u0161 vi\u0161e deregulirati tr\u017ei\u0161te. Britanskoj ljevici koja je izborom Corbyna na \u010delo Laburisti\u010dke stranke izrazila svoj otklon od liberalizma, takav cilj ote\u017eava identifikaciju \u201cprirodnog\u201d saveznika. Zato su se neki bacili u potragu za drugim kriterijima kako bi odabrali stranu. Za tu svrhu naro\u010dito je pogodno pitanje imigracije.<\/p>\n

Europa i radna mjesta<\/strong><\/p>\n

Konzervativna kampanja za izlazak iz EU ja\u0161e na valu koji je lako instrumentalizirati: napadi u Parizu i Bruxellesu, izbjegli\u010dka kriza i iznad svega, napastovanja u K\u00f6lnu\u2026 Posljednjih mjeseci svjedo\u010dimo porastu ksenofobije: \u201cNi\u0161ta ne spre\u010dava seksualne prijestupnike da do\u0111u u Veliku Britaniju, sad kad su dobili njema\u010dko dr\u017eavljanstvo\u201d, insinuirao je primjerice Dominic Cummings, direktor kampanje \u201cVote Leave\u201d (\u201cglas za izlazak\u201d) na Twitteru. \u201cDio ljevice glasat \u0107e da se suprotstavi rasizmu\u201d, zaklju\u010dio je Adam Klug, koji podr\u017eava Corbyna.<\/p>\n

No analize konzervativnih euroskeptika ne ograni\u010davaju se na etni\u010dke i kulturne kriterije. Boris Johnson, medijski vrlo eksponiran kandidat za vodstvo Konzervativne stranke, \u017eeli zadobiti kontrolu nad britanskim granicama kako bi sprije\u010dio migrante da \u201csni\u017eavaju pla\u0107e i da vr\u0161e pritisak na zdravstveni sustav\u201d.4 Argument rezonira \u010dak i na ljevici. Dok vlada smanjuje financiranje britanskog javnog zdravstvenog sustava (National Health Service, NHS) i minira pregovara\u010dku poziciju zaposlenih, imigranti ulaze u arenu u kojoj su predstavljeni kao konkurencija lokalnim radnicima. No, kako je pomalo posramljeno primijetio Financial Times, od dolaska migrantske radne snage profitiraju kompanije, ali on \u201cne doprinosi nu\u017eno prosperitetu britanskog stanovni\u0161tva\u201d (24 velja\u010de 2016.).<\/p>\n

\u201cNe\u0107e migranti smanjiti pla\u0107e, nego poslodavci\u201d,5 odvra\u0107aju trockisti\u010dki aktivisti iz Socijalisti\u010dke radni\u010dke partije (Socialist Workers Party, SWP), koji me\u0111utim nemaju kapaciteta da nametnu vlastitu analiti\u010dku vizuru. U tom kontekstu, \u201coko tre\u0107ina lijevo orijentiranog izbornog tijela glasat \u0107e za Brexit\u201d, smatra novinar Owen Jones. \u201cA to ne\u0107e biti zbog kriti\u010dnog odnosa spram Bruxellesa ili neoliberalne Europe: bit \u0107e to zbog imigracije\u2026\u201d Nakon \u0161to se, skoro prije godinu dana, izjasnio za \u201cLexit\u201d (\u201clijevi izlazak\u201d),6 Jones se sada zala\u017ee za ostanak Velike Britanije u Europskoj uniji: budu\u0107i da se utjecaj antiimigracijskog argumenta pro\u0161irio, pobjeda Brexita i\u0161la bi na ruku ksenofobnim analizama.<\/p>\n

Te\u0161ko je me\u0111utim tvrditi da bi se pobjeda druge opcije \u2013 \u201cRemain\u201d \u2013 mogla protuma\u010diti kao znak dobre volje prema strancima. Jedna od glavnih Cameronovih ambicija u pregovorima s Bruxellesom bila je sprje\u010davanje \u201cmno\u0161tva migranata koji prelaze Mediteran (\u2026) da do\u0111u u Veliku Britaniju\u201d.7 Zadatak je izvr\u0161en, smatra on: \u201cko\u010dnica za hitne slu\u010dajeve\u201d ovla\u0161\u0107uje svaku dr\u017eavu \u010dlanicu da obustavi isplatu obiteljskih potpora imigrantima u prve \u010detiri godine. Unato\u010d beskorisnosti ove mjere \u2013 jer ve\u0107ina novoprido\u0161lih tra\u017ee posao, a ne socijalne naknade \u2013 ona naru\u0161ava jedan od temeljnih principa europskih integracija: slobodu kretanja. Ne\u0161to recentnije, britanska vlada usvojila je zakon koji omogu\u0107uje da se izgnaju svi neeuropski imigranti koji nakon 5 godina boravka na Otoku zara\u0111uju manje od 44.000 eura godi\u0161nje. Iako Cameron nije Johnson, borba protiv ksenofobije imala je i odlu\u010dnije borce\u2026<\/p>\n

Tra\u017eenje politi\u010dkog kompasa na temelju konzervativnih argumenata nije se pokazalo odve\u0107 uspje\u0161nim za britansku ljevicu. Bolje bi joj bilo, bez sumnje, pozabaviti se vlastitim prioritetima. Poput Unite the Union, najve\u0107eg sindikata u zemlji s 1,42 milijuna \u010dlanova, ve\u0107ina radni\u010dkih organizacija postrojila se u tabor \u201cRemain\u201d. \u201cEuropska unija zna\u010di radna mjesta i socijalna prava\u201d, rezimira Simon Dubbins, zadu\u017een za me\u0111unarodne odnose u ovoj organizaciji.<\/p>\n

Govore\u0107i o radnim mjestima, neke prista\u0161e ostanka tvrde da je barem tri milijuna poslova izravno povezano s pristupom Velike Britanije europskom tr\u017ei\u0161tu. CBI smatra da veze s kontinentom stimuliraju britanski BDP s 4 do 5 posto godi\u0161nje. The Economist, koji se protivi Brexitu, ove brojke ipak dovodi u pitanje: analiziraju\u0107i procjene, liberalne novine zaklju\u010duju kako se \u201cnedvojbeno mo\u017ee tvrditi da bi Brexit imao negativan utjecaj na ekonomiju, ali ne prevelikog zna\u010daja\u201d (17. listopada 2015.).<\/p>\n

\u0160to sa socijalnim pravima u tom slu\u010daju? Unite the Union obja\u0161njava: \u201cPostoje dva tipa ekonomskih modela: deregulirani, ameri\u010dki model; i regulirani europski\u201d. Ovom prvom, koji se opisuje kao \u201cagresivan\u201d, \u201cneoliberalan\u201d, \u201cantisindikalan\u201d, suprotstavlja se intervencionizam i regulacija Europske unije, njezino priznavanje sindikalnih organizacija kao i Povelja o temeljnim pravima. Direktive Unije jam\u010dile bi, dakle, britanskim radnicima pravo na porodiljni dopust, reguliranje rada na pola radnog vremena ili pla\u0107eni godi\u0161nji odmor\u2026 \u201cEuropska unija predstavlja za\u0161titu od konzervativnih neoliberalnih politika\u201d, smatra zastupnik George Kerevan iz \u0160kotske nacionalne stranke (SNP) i kampanje \u201cRemain\u201d.<\/p>\n

Za\u0161tita? Termin je ve\u0107 kori\u0161ten za vrijeme referenduma 1975. godine, ali \u2013 od strane konzervativaca. Oni su u to vrijeme, s Margaret Thatcher na \u010delu, smatrali da je Europska zajednica za\u0161tita od sindikata koji su odlu\u010dni ko\u010dni\u010dari \u201creformi\u201d. Nasuprot njima, laburisti i sindikalisti bili su nepovjerljivi spram europskog \u201ckluba kapitalista\u201d koji prije\u010di put u socijalizam. Kroz sljede\u0107ih \u010detrdeset godina, \u010deli\u010dna lady i njezini nasljednici su transformirali zemlju, pa se ono \u0161to je ljevica smatrala prijetnjom prometnulo u manje zlo.
\n
\nNemogu\u0107i izbori<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, manje zlo u relativnom smislu: Europska unija nije sprije\u010dila uvo\u0111enje \u201cugovora o radu na nula radnih sati\u201d,8 niti je sprije\u010dila London da odbije direktivu koja ograni\u010dava broj radnih sati u tjednu na \u010detrdeset i osam. \u201cTako\u0111er\u201d, \u017eesti se Hannah Sell iz SWP-a, \u201cako bi Jeremy Corbyn do\u0161ao na vlast, njegov bi program Bruxelles smatrao nezakonitim\u201d. Dr\u017eavna intervencija za poticanje britanske industrije? Nezakonita. Nacionalizacija po\u0161te? Ilegalna. Nacionalizacija \u017eeljeznica? Tako\u0111er ilegalna, \u0161to je razlog zbog kojeg dva glavna \u017eeljezni\u010dka sindikata zagovaraju Brexit. \u0160tovi\u0161e, konzervativni eurofili nadaju se da \u0107e pobjeda olak\u0161ati potpis na sporazum o velikom transatlantskom tr\u017ei\u0161tu (TAFTA), a koji sindikati ne \u017eele jer bio zna\u010dio smrt za NHS. \u201cZa\u0161titni bedem\u201d Europe katkad izgleda vi\u0161e kao opasnost: zamislimo da konzervativci jednog dana izgube vlast i na\u0111emo se zato\u010deni iza njega\u2026<\/p>\n

\u201cNitko na ljevici nije odu\u0161evljen Unijom takvom kakva jest\u201d, rezimira John Hilary, iz organizacije War on Want. \u201cPitanje je mo\u017ee li se ona reformirati ili ne. Po mojem mi\u0161ljenju \u2013 ne mo\u017ee\u201d. Tvrdnja biv\u0161eg gr\u010dkog ministra ekonomije Janisa Varufakisa zapravo ne odstupa pretjerano od ovog stajali\u0161ta: \u201cNe radi se o tom da se demokratski deficit pojavio u Europi\u201d; obja\u0161njava. \u201cEuropske institucije (\u2026) i jesu zami\u0161ljene kao izvandemokratske zone\u201d.9 Ipak, Varufakis se bori za promjenu \u201ciznutra\u201d i zadobiva podr\u0161ku jednog dijela britanske ljevice.<\/p>\n

Je li uvjerio i Corbyna? Osnovano je sumnjati u to. U svojem govoru 14. travnja 2016. laburisti\u010dki vo\u0111a svakako je izrazio sli\u010dnu strate\u0161ku liniju: \u201cRemain and reform\u201d, ostati u Uniji kako bi ju reformirali. S jedne strane, \u201cvjerujemo da je Europska unija donijela investicije, radna mjesta, neku vrstu za\u0161tite za radnike\u201d; s druge: \u201cuvijek sam bio kriti\u010dan spram mnogih odluka Unije\u201d. S jedne strane: \u201coni [\u010dlanovi stranke i zastupnici] su velikom ve\u0107inom uvjereni da mo\u017eemo promijeniti stvari ostankom u Uniji\u201d, s druge: \u201costajem kriti\u010dan spram manjka transparentnosti [Unije] i pritiska koji vr\u0161i za deregulaciju i privatizaciju javnih slu\u017ebi\u201d.<\/p>\n

\u201cCorbyn se kao vo\u0111a Laburista nalazi na neprijateljskom teritoriju\u201d, ponavljaju njegovi biv\u0161i drugovi, koji se ve\u0107inom zala\u017eu za \u201clijevi izlazak\u201d. Njegovo okru\u017eenje sugerira da pledoaje laburisti\u010dkih parlamentaraca u korist Unije manje sli\u010di na poziv za njenu obranu, a vi\u0161e na ucjenu. Po sirijskom pitanju, Corbyn se nije oklijevao sukobiti s desnim krilom svoje stranke, koje se izjasnilo za napad, jer je znao da mo\u017ee jasno ra\u010dunati na odre\u0111enu bazu. No Europa nije Sirija: \u201cNa\u0161i aktivisti, \u010desto tek odnedavno politizirani, nisu promislili europsko pitanje\u201d, povjerava nam izvor blizak Corbynu. \u201cVrijeme da ih se uvjeri bilo je ograni\u010deno, a rizik da se prenagli znatan\u201d.<\/p>\n

\u201cNitko ne smatra da bi izlazak iz Europske unije rije\u0161io sve na\u0161e probleme\u201d, nagla\u0161ava Hilary. \u201cTo je tek po\u010detak borbe\u201d, s nadom da na razini zemlje \u201csocijalna transformacija ostaje u najmanju ruku mogu\u0107a\u201d. Povesti ovu bitku protiv britanske elite i desnog krila Laburisti\u010dke stranke u razdoblju ekonomskih previranja i bez osigurane masovne potpore baze zna\u010dilo bi bez sumnje po\u010diniti politi\u010dko samoubojstvo. Corbyn to zna. Stoga mu se nude dvije opcije: braniti svoja uvjerenja u nepovoljnom kontekstu ili pustiti da se Konzervativna stranka podijeli po europskom pitanju, istovremeno odbijaju\u0107i zajedni\u010dku kampanju. Odabrao je. Makar je te\u0161ko zamisliti da bi oplakivao poraz svojih novih saveznika.<\/p>\n

S francuskoga prevela: Milena Ostoji\u0107<\/p>\n

\n1 Huffingtonpost.co.uk, 29. lipanj 2015.
\n2 Rasprava u Donjem domu, 20. svibnja 1993.
\n3 Vidi Bernard Cassen, Rizi\u010dni britanski referendum, Le Monde diplomatique, hrvatsko izdanje, velja\u010da 2016.
\n4The Independent, London, 23. o\u017eujak 2016.
\n5 Socialistworker.co.uk, 6. listopada 2015.
\n6 The Guardian, London, 14. srpanj 2015.
\n7 ITV News, 30. srpnja 2015.
\n8 Ugovor omogu\u0107ava poslodavcima da ne jam\u010de nikakve radne sate svojim zaposlenicima, a njih obvezuje da nepla\u0107eno \u010dekaju kod ku\u0107e da ih pozovu na posao.
\n9 Red Pepper, London, travanj-svibanj 2016.<\/p><\/blockquote>\n

Lemondediplomatique.hr<\/a>
\n<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160to povezuje vo\u0111u Laburista, Jeremyja Corbyna, koji dolazi s lijevog krila te stranke, i konzervativnog premijera <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":207730,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-207729","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207729","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=207729"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207729\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/207730"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=207729"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=207729"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=207729"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}