{"id":207603,"date":"2016-06-20T08:00:16","date_gmt":"2016-06-20T06:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=207603"},"modified":"2016-06-19T22:03:51","modified_gmt":"2016-06-19T20:03:51","slug":"francuske-noci-na-nogama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/06\/20\/francuske-noci-na-nogama\/","title":{"rendered":"Francuske \u2018no\u0107i na nogama\u2019"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: L\u00e9a Ducr\u00e9<\/strong><\/p>\n

\"L\u00e9aKao reakcija na nepopularne izmjene Zakona o radu, nazvane po ministrici rada Myriam El Khomri, nastao je prosvjedni pokret koji je okupljanja zapo\u010deo krajem o\u017eujka na pari\u0161kom Trgu Republike. Sli\u010dno prosvjedima koji su se odvijali u drugim zemljama (osobito SAD-u i \u0160panjolskoj) prije pet do \u0161est godina, pari\u0161ke No\u0107i na nogama (ili No\u0107i ustanka, Nuit debout), nemaju zajedni\u010dki zahtjev ni politi\u010dki program. Njihovo \u0161irenje i popularnost proizlazi iz inkluzivnog modela organiziranja koji je privukao pa\u017enju francuske javnosti, iako nije ponudio model za promjene<\/p>\n

\u201cDo\u0111ite! Ne znamo \u0161to \u0107e se dogoditi, ali ne\u0161to sigurno ho\u0107e.\u201d \u0160to bi moglo biti to \u201cne\u0161to\u201d? Poziv istodobno svjedo\u010di o neodlu\u010dnosti koja vlada na trgu Republike, o \u017eelji da nitko ne bude izostavljen, kao i o potrebi da se izgradi novi, zasad jo\u0161 bezimeni model.<\/p>\n

Prosvjedni pokret nije se formirao na temelju velikog plana dru\u0161tvenih promjena, ve\u0107 pod utjecajem filma Merci patron! (\u201cHvala \u0161efe!\u201d) autora Fran\u00e7oisa Ruffina.1 \u201cTo je dokumentarac koji istoga trena daje \u017eelju za djelovanjem,\u201d smatra Lo\u00efc, \u010dlan umjetni\u010dke trupe \u201cJolie M\u00f4me\u201d. On je 23. velja\u010de sudjelovao na raspravi uz projekciju filma, doga\u0111aju koji je u pari\u0161kom Radni\u010dkom domu organizirala redakcija \u010dasopisa Fakir kako bi odgovorila na potrebu za mobilizacijom koju je taj film izazvao u mnogima. Cilj je ponuditi odgovor sustavu \u201ckoji se predstavlja kao nepremostiv, a koji neki nazivaju neoliberalizmom, drugi kapitalizmom, tre\u0107i pak oligarhijom\u201d, nastavlja Lo\u00efc. Tijekom rasprave javlja se rje\u0161enje: nakon prosvjeda protiv reforme Zakona o radu 31. o\u017eujka \u201cne idemo ku\u0107i\u201d. Odluka je donesena. Dvanaestak osoba nalazi se u kafi\u0107u kako bi organizirale prvi doga\u0111aj.2<\/p>\n

Do\u0161ao je dan D i Arthur, sudionik prosvjeda, ne mo\u017ee vjerovati koliko je entuzijazma: \u201cU 18 sati pokrenuli smo No\u0107 na nogama. U 18 sati i 30 minuta vi\u0161e ni\u0161ta nismo kontrolirali\u201d, uzbu\u0111eno obja\u0161njava student sociologije na Pari\u0161kom institutu politi\u010dkih znanosti Science-Po. \u201cTo smo i \u017eeljeli. Tehni\u010dki gledano, nismo imali sredstva kojim bismo kontrolirali doga\u0111aje nakon 31. o\u017eujka. Politi\u010dki gledano, to nismo ni htjeli.\u201d Otada svake ve\u010deri, nakon \u0161to padne no\u0107, stotine ljudi govore, slu\u0161aju, glasaju i diskutiraju. Unato\u010d duljini rasprava, logisti\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama i lo\u0161em vremenu, mno\u0161tvo dolazi i sudjeluje. Svake se ve\u010deri formiraju deseci radnih grupa, a u istoj se no\u0107i prestrukturiraju.<\/p>\n

Prve rasprave u Parizu pratilo je na internetu vi\u0161e od 80.000 ljudi. Ubrzo su organizirane i u gradovima srednje veli\u010dine. Sljede\u0107eg dana, \u201c32. o\u017eujka\u201d (1. travnja), u Toulouseu je okupirano kazali\u0161te Th\u00e9\u00e2tre de Garonne. No\u0107 na nogama osvojila je \u010dak i uspavanu ljepoticu Bordeaux. Ustanci se ujedinjuju, gradovi uskla\u0111uju. Kao u Parizu, u isto vrijeme i na trgu istoga imena, stanovnici glavnog grada regije Gironde odr\u017eavaju plenum. Iste akcije, ista organizacija u radne grupe i vrlo sli\u010dne rasprave. \u201cSve No\u0107i na nogama imaju zajedni\u010dki cilj,\u201d isti\u010de Jean-Guillaume. \u201cOkupirati trg i promijeniti sustav.\u201d Taj student povijesti bio je prisutan na prvom sastanku 6. o\u017eujka u prostoru Ath\u00e9n\u00e9e Libertaire u Bordeauxu. Smatra da rasprave trebaju zavladati svim gradovima i selima u Francuskoj: \u201cRevalorizacija lokalnog sastavni je dio pokreta.\u201d Nada se svijetloj budu\u0107nosti. \u201cNo\u0107 na nogama treba postati svakodnevica. Da svatko ima mjesto na kojem \u0107e svake ve\u010deri raspravljati i razmjenjivati ideje sa svojim sugra\u0111anima.\u201d<\/p>\n

Zakon El Khomri bio je dobra polazi\u0161na to\u010dka jer je omogu\u0107io okupljanje ljudi svih struka, no vrlo je brzo po\u010deo djelovati kao izlika. Victor iz radne grupe za akcije to je priznao ve\u0107 nakon svoje tre\u0107e No\u0107i: \u201cVi\u0161e se ne radi o Zakonu o radu. Pre\u0161li smo na ne\u0161to drugo. On je bio kap koja je prelila \u010da\u0161u nakon produ\u017eavanja izvanrednog stanja, prijedloga oduzimanja dr\u017eavljanstva, nakon desetina i desetina zakona koji se nakupljaju ve\u0107 trideset godina.\u201d<\/p>\n

\u201cNa\u0161i snovi ne\u0107e natrag u njihove glasa\u010dke kutije\u201d stoji na plakatu. \u201cPogledaj na Rolex, vrijeme je za pobunu\u201d poziva obli\u017enji grafit. Na plakatima i u raspravama emocije prevladavaju nad zahtjevima. Ljudi su ondje najprije kako bi \u010duli druge i prepoznali se u njihovom govoru i kako bi izrazili svoje mi\u0161ljenje. Dvadeset \u010detverogodi\u0161nji Th\u00e9o, odgojitelj djece s posebnim potrebama, niti je protiv sustava niti je i\u010diji prista\u0161a. Nije navikao na prosvjedovanje. Do\u0161ao je jer \u201cvi\u0161e nije \u017eelio\u201d biti doma. \u201cOvdje ljudi mogu samo svratiti, razgovarati, slu\u0161ati argumente i iznijeti \u0161to imaju za re\u0107i. U ovoj dana\u0161njoj demokraciji glasamo, ali ni\u0161ta ne ka\u017eemo.\u201d<\/p>\n

\u0160estero ljudi u velikoj zdjeli priprema vo\u0107nu salatu koju dijele za donacije. Ruke im se tresu od hladno\u0107e dok im se mokre kabanice lijepe za obraze, no rasprave se odvijaju punom parom. Vrte se oko prava, ekonomije i te\u0161kih osobnih situacija, poput njegovateljice koja je napustila radno mjesto kako bi pobjegla od neprihvatljivih radnih uvjeta, umirovljenika koji vi\u0161e ne zna kako pokrpati kraj s krajem, tek diplomiranog mladi\u0107a koji radi u fast foodu ili srednjo\u0161kolke bez perspektive. Tako nastaje prava zbirka razo\u010daranja iz koje bi se, prema zajedni\u010dkim nadanjima, trebala roditi zajedni\u010dka te\u017enja.<\/p>\n

\u201c\u0160to raditi s grebatorima koji iskori\u0161tavaju to \u0161to se hrana dijeli za donacije?\u201d, \u201cTreba li razmjestiti kuhinju?\u201d \u2013 prve rasprave kojima se bavi plenum naizgled su trivijalne. \u201cPrije no \u0161to izumimo model demokracije na nacionalnoj razini, poku\u0161at \u0107emo organizirati 200, 300 ili 3000 ljudi na jednom trgu,\u201d obja\u0161njava student sa sveu\u010dili\u0161ta Paris VIII koji se predstavlja kao Camille (to su generi\u010dko ime i ranije upotrebljavali prosvjednici radi \u010duvanja anonimnosti u komunikaciji s medijima). Prvih je dana logistika doga\u0111anja, poput usvajanja zajedni\u010dkih pravila, usmjeravanja rasprave i organiziranja svakodnevice, progutala svu energiju trga. Trajno kampiranje ispostavilo se prete\u0161kim. Odlu\u010deno je da \u0107e od 5. travnja \u201cradno vrijeme\u201d na\u010delno biti od 17 sati do pono\u0107i.<\/p>\n

Plenumi i radne grupe naporno rade na konkretnim prijedlozima. No otkud po\u010deti? I kako prikupiti ideje onih koji ne mogu sudjelovati na raspravama? S tom je svrhom 11. travnja stvorena komisija za popisivanje pritu\u017ebi.[2] Cilj joj je \u201czabilje\u017eiti svaku ideju, prijedlog, nezadovoljstvo, u cilju povratka na jednostavan oblik demokracije.\u201d Novi ustav, legalizacija kanabisa, smje\u0161taj izbjeglica, pristup pitkoj vodi i sli\u010dni zahtjevi ispunjavaju \u010ditave stranice. Plan dru\u0161tvenih promjena jo\u0161 se ne iscrtava, no u glavnom je fokusu participacija u odlu\u010divanju o javnim poslovima i socijalna pravda. Iako mo\u017eda jo\u0161 ne zna \u010demu te\u017ei, pokret zna od \u010dega bje\u017ei. Prepoznaje tu\u0111e krive poteze koje ne \u017eeli ponoviti. Njegovi \u0161panjolski i ameri\u010dki prethodnici spominju se u svim raspravama i vrlo se \u010desto uzimaju kao lo\u0161 primjer.<\/p>\n

Prva lekcija koju su nau\u010dili od pokreta Occupy Wall Street jest ne \u201czaljubiti se sam u sebe\u201d.3 Poput filozofa i ekonomista Fr\u00e9d\u00e9rica Lordona, mnogi upozoravaju na opasnost \u201cpermanentnog plenuma\u201d. \u201cSada treba iznijeti sadr\u017eaj, konkretne stvari,\u201d tvrdi vidno neispavani Arthur. \u201cBilo bi bolje da se No\u0107 na nogama nikada nije ni dogodila nego da se toliko ljudi pokrenulo, a da ni\u0161ta konkretno iz toga ne nastane. Po\u010det \u0107e se govoriti da je na Trgu Republike bilo zabavno, da je demokracija simpati\u010dna, ali da se time ni\u0161ta ne posti\u017ee.\u201d Je li pokret svojim opsegom i ambicijom da preoblikuje demokraciju sam sebe osudio na to da vrlo brzo mora ponuditi konkretna rje\u0161enja?<\/p>\n

U\u010denje kroz razo\u010darenje<\/strong><\/p>\n

Ekonomist Fr\u00e9d\u00e9ric Lordon predla\u017ee usmjeravanje pokreta prema izradi novog ustava. U Grenobleu, Lyonu, Toulouseu i Nici niknule su ustavotvorne komisije. \u010cesto nastaju u okviru udruge koja jo\u0161 od 2005. godine poti\u010de gra\u0111ane da sami pi\u0161u \u010dlanke ustava. Komisija u Grenobleu sastaje se dvaput tjedno. Ovo je jedan od \u010dlanaka sastavljen upravo tijekom No\u0107i na nogama: \u201cSenat [gornji dom francuskog parlamenta, op.prev.] se raspu\u0161ta i zamjenjuje ga skup\u0161tina gra\u0111ana koji se nasumi\u010dno izvla\u010de iz uzorka A (\u2026) na godinu dana, bez mogu\u0107nosti ponovnog izabiranja. (uzorak A: svaki gra\u0111anin predla\u017ee 3 imena pouzdanih ljudi koje smatra kompetentnima.)\u201d<\/p>\n

U Parizu, Arthur preispituje razvoj pokreta: \u201cNije li ovo malo previ\u0161e zabava srednjoklasnih boema, studenata i prekarnih radnika? \u010cini mi se da je ta ideja s Ustavom dobro primljena, ali zato \u0161to populacija koja sudjeluje dijeli odre\u0111enu viziju svijeta. Za \u0161ljakera koji je u svojoj tvornici dobio nogu ili de\u010dka iz predgra\u0111a, socijalni ustav vjerojatno ne zna\u010di ama ba\u0161 ni\u0161ta.\u201d<\/p>\n

Pitanje je povezano s drugom opasno\u0161\u0107u: zatvaranjem pokreta u sebe. Sudionici su doista uglavnom studenti, sindikalni aktivisti, prekarni radnici i povremeno zaposleni\u2026 \u201cSa sociolo\u0161kog stanovi\u0161ta, nedostaje razli\u010ditosti,\u201d priznaje Arthur. \u201cPokretu bi se trebali pridru\u017eiti radnici. Mi smo ulo\u017eili svu svoju energiju da bismo okupirali Trg Republike, a sada je ula\u017eemo da bismo to premostili. Da se maknemo od te zatvorenosti.\u201d Radna grupa za generalni \u0161trajk zbli\u017eava se s radnicima, a stoga i sa sindikatima. Tradicionalne organizacije bolje su prihva\u0107ene na Trgu Republike nego na trgu Puerta del Sol u Madridu prije pet godina. Takozvani pokret \u201c15-M\u201d protiv \u0161tednje i korupcije u \u0160panjolskoj 2011. godine4 iskazivao je nepovjerenje prema sindikatima i drugim udru\u017eenjima. Ovdje je njihovo znanje bilo va\u017eno za dobivanje dozvola za prosvjede: sindikalci odr\u017eavaju redarsku slu\u017ebu, a udruga Pravo na stanovanje osmislila je okupaciju trga. \u201cZa razliku od \u0160panjolske, okupljanje se ne temelji na diskursu odbacivanja organizacija koje \u2018nas ne predstavljaju\u2019. Mi zagovaramo ujedinjenu borbu, pa kada se pojavi novi sudionik, pustimo ga da djeluje\u201d, tvrdi Arthur.<\/p>\n

Ho\u0107e li generalni \u0161trajk biti prilika za \u0161irenje pokreta? Na ve\u010deri rasprave o \u201cFazi nakon\u201d, 20. travnja u Radni\u010dkom domu, redakcija \u010dasopisa Fakir pozvala je na pridru\u017eivanje sindikatima za \u201c1. maj\u201d. Na trgovima koji su pretvoreni u agore svakakvi se prijedlozi \u010duju. No pametnije je ipak ne spominjati politi\u010dku stranku. Na Trgu Republike u Bordeauxu, student povijesti umjetnosti Vincent govorio je na plenumu u obranu ideje politi\u010dkog strukturiranja pokreta. Za\u010duo se urlik gomile. Vincent se ubrzo morao braniti od optu\u017ebi da \u017eeli stvoriti novi Podemos. Naime, stranka koju je uspostavio Pablo Iglesias samo je uz odricanje od horizontalnosti uspjela postati tre\u0107a politi\u010dka snaga u \u0160panjolskoj. \u010cini se da ve\u0107ina zazire od bilo kakve politi\u010dke strukture. Smatraju da bi osnivanje politi\u010dke stranke bilo istovjetno kapitulaciji demokracije i strahuju da bi pokret u izbornom nadmetanju mogao omek\u0161ati.<\/p>\n

\u201cPa \u0161to ako je No\u0107 na nogama samo to?\u201d pita se tridesetogodi\u0161njak Nycky koji \u017eivi na socijalnoj pomo\u0107i. \u201cTrenutak u kojem se ljudi nalaze, raspravljaju i otkrivaju gdje su problemi.\u201d Tijekom sitnih rasprava o zajedni\u010dkom \u017eivotu i velikih debata o budu\u0107nosti pokreta i demokracije, \u201cne\u0161to\u201d se doga\u0111a. U\u010di se ili ponavlja kako raspravljati, kako slu\u0161ati i uzeti rije\u010d. \u201cLjudi si napokon dopu\u0161taju da misle,\u201d primje\u0107uje psihologinja H\u00e9l\u00e8ne od \u0161ezdesetak godina. \u201cVe\u0107 to je od velike va\u017enosti.\u201d<\/p>\n

Za skvotere, kao i za Indignadose (pripadnike pokreta 15-M), okupiranje prostora predstavlja jednako va\u017ean politi\u010dki \u010din kao peticija ili generalni \u0161trajk. Trideset \u010detverogodi\u0161nja Emma jedna je od sudionica \u0161panjolskih doga\u0111anja koje i dalje nastavljaju prosvjedovati. Do\u0161la je podr\u017eati pari\u0161ki pokret jer smatra da se na taj na\u010din omogu\u0107avaju budu\u0107e promjene. \u201cEuropljani u ovom trenutku prolaze kroz razdoblje generacijskih promjena. Na druk\u010diji se na\u010din poima politika, borba, komunikacija, upotreba Interneta\u2026 Ne poistovje\u0107ujemo se s tradicionalnom ljevicom. Djelujemo preko dru\u0161tvenih mre\u017ea i na trgovima kako bismo probudili ljude, izgradili aktivno dru\u0161tvo i promijenili postoje\u0107e stanje. Aktivisti ne\u0107e sami promijeniti svijet, to mo\u017ee posti\u0107i samo dru\u0161tvo u cjelini.\u201d Upu\u0107en je i javni poziv na \u201cveliku me\u0111unarodnu akciju (\u2026) za masovno okupiranje javnih trgova posvuda u svijetu\u201d 15. svibnja.<\/p>\n

Mnogi vjeruju u performativnu snagu pokreta. Neki smatraju da se svake no\u0107i provedene na trgu ponovno osmi\u0161ljava politika. Svaki je okupirani trg poput kampa za treniranje demokracije. Za tridesetpetogodi\u0161njeg Quentina to se odnosi i na No\u0107 na nogama: \u201cShva\u0107amo koliko je slo\u017een zadatak organizirati se i u\u010diniti da se stvari dogode, no upravo je to zanimljivo\u201d. Prestao je vjerovati da se promjene mogu dogoditi preko izbora. \u201cOvaj petogodi\u0161nji mandat zapo\u010deo je s odre\u0111enim entuzijazmom. Vjerovali smo u ovog predsjednika, a danas smo u slijepoj ulici. Zbog toga sam iza\u0161ao na ulicu.\u201d U tome le\u017ei klju\u010dna posebnost ovog pokreta \u2013 sudionici vi\u0161e ni\u0161ta ne o\u010dekuju od smjene politi\u010dke garniture. \u201cJedina svrha izbora bila bi promjena izbornog modela,\u201d nadovezuje se Steve, student medicine. I \u0161to nakon toga? \u201cKre\u0107emo ispo\u010detka!\u201d, moli za malo strpljenja. \u201cStvaranje novog plana dru\u0161tvenih promjena zahtijeva poniznost, rad i vrijeme.\u201d Onima koji ih priti\u0161\u0107u i zahtijevaju politi\u010dki program, sudionici pokreta odgovaraju da nisu ograni\u010deni izbornim kalendarom. Steve ve\u0107 sanjari o tome da se No\u0107i na nogama nastave tijekom ljeta i preuzmu oblik trajnih plenuma za prikupljanje glasa naroda.<\/p>\n

\u010cak i da iz ove kakofonije ne nastane nikakva politi\u010dka struktura, iskustvo prosvjedovanja \u0107e svakako imati trajne posljedice po politi\u010dki \u017eivot. Toliko je glasova, rasprava i debata me\u0111u mladima koji se smatraju izgubljenom ili individualisti\u010dkom generacijom i za koju se ve\u0107 govorilo da je \u201c\u017ertvovana\u201d.5 Kada uklju\u010divanjem u pokret shvate koliko je te\u0161ko i slo\u017eeno izvojevati demokraciju, time su samo jo\u0161 vi\u0161e revoltirani. \u201cPotrebna je ekonomska promjena kako bi se mladima moglo dati vremena da se posvete politici\u201d \u2013 u tome je \u010ditav paradoks tog pokreta no\u0107nih ptica. Iako su sasvim nezainteresirani za politi\u010dku utakmicu, prisiljeni su je mijenjati da bi mogli sudjelovati i preuzeti kontrolu nad svojim \u017eivotima.<\/p>\n

S francuskog prevela: Dora Slakoper<\/p>\n

1 Vidi Fr\u00e9d\u00e9ric Lordon, \u201cUn film d\u2019action directe\u201d, Le Monde Diplomatique, velja\u010da 2016.
\n2 Navedeno u popisu zahtjeva plenuma 11. travnja 2016., odnosno 42. o\u017eujka prema kalendaru pokreta.
\n3 Vidi Thomas Frank, \u201cNeprijateljski blizanci: Okupiraj Wall Street i Tea Party\u201d, Le Monde Diplomatique, hrvatsko izdanje, sije\u010danj 2013.
\n4 Vidi \u201cAlchimistes de la Puerta del Sol\u201d, Le Monde Diplomatique, srpanj 2011.
\n5 \u201cLa g\u00e9n\u00e9ration Y est-elle une g\u00e9n\u00e9ration sacrifi\u00e9e?\u201d, Les Inrocks, 27.3.2016.<\/p><\/blockquote>\n

lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prosvjedni pokret nije se formirao na temelju velikog plana dru\u0161tvenih promjena, ve\u0107 pod utjecajem filma Merci patron!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":207604,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-207603","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207603","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=207603"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207603\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/207604"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=207603"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=207603"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=207603"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}