{"id":207516,"date":"2016-06-18T07:39:58","date_gmt":"2016-06-18T05:39:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=207516"},"modified":"2016-06-18T07:39:58","modified_gmt":"2016-06-18T05:39:58","slug":"voce-i-povrce-koje-nikada-ne-treba-ljustiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/06\/18\/voce-i-povrce-koje-nikada-ne-treba-ljustiti\/","title":{"rendered":"Vo\u0107e i povr\u0107e koje nikada ne treba lju\u0161titi"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/08\/povrce-300x181.jpg\" alt=\"povrce\" width=\"300\" height=\"181\" class=\"alignleft size-medium wp-image-154987\" \/>Tokom pripremanja, \u010desto se odlu\u010dujemo da ogulimo vo\u0107e i povr\u0107e, pogotovo kada nismo sigurni da li se radi o tretiranoj namirnici pa smatramo da se na kori nalazi najve\u0107i dio pesticida i sli\u010dnih materija. Me\u0111utim, te kore \u010desto su izvor hranljivih materija koje su potrebne na\u0161em organizmu i koje zapravo na kraju samo bacimo u kantu za sme\u0107e.<\/p>\n<p>Umiesto guljenja, bolje se odlu\u010dite za dobro pranje vo\u0107a i povr\u0107a toplom vodom kako biste organizmu dali sve \u0161to mu treba.<\/p>\n<p>1. Jabuke<\/p>\n<p>U kori jabuka nalaze se nerastvoriva vlakna poznata pod imenom pektin, a dio njih se nalazi u kori. Ako pojedete jednu jabuku srednje veli\u010dine dnevno unosite 3 grama prehrambenih vlakana, \u0161to je 10 posto preporu\u010denog dnevnog unosa. Ova vlakna uti\u010du na sni\u017eavanje lo\u0161eg, LDL, holesterola, kao i \u0161e\u0107era u krvi. Osim toga, pektin \u0107e tako\u0111e smanjiti \u017eudnju za hranom.<\/p>\n<p>Uz to, u kori jabuke se najvi\u0161e nalazi antocijanin, bioflavonoid i antikosidans koji uti\u010de na boju ploda, a koji je poznat po tome \u0161to \u0161titi sistem od upala i o\u0161te\u0107enja. Uz njega, u kori jabuka mo\u017ee se prona\u0107i i flavonoid kvercetin, tako\u0111e antioksidans koji poma\u017ee kod problema disajnog sistema, odnosno pobolj\u0161ava sam rad plu\u0107a.<\/p>\n<p>2. \u0160argarepa<\/p>\n<p>S obzirom na to da je &#8220;kora&#8221; \u0161argarepe identi\u010dna njenom mesu, zna\u010di da se jednake hranljive materija nalaze u oba dijela ovog povr\u0107a. Me\u0111utim, razlog za\u0161to bi trebalo \u0161argarepu samo da dobro operete, ako znate da nije bila pretjerano kontaminirana, je to \u0161to se na prvim slojevima, kao i tek ispod njega, nalazi najve\u0107i izvor hranljivih materija.<\/p>\n<p>\u0160argarepa je najbogatiji izvor beta-karotena, koji se mo\u017ee prona\u0107i i u drugim narand\u017eastim i tamno zelenim namirnicama, a radi se provitaminu A, a koji je nu\u017ean za normalnu funkciju ko\u017ee i sluznice i smatra se da djeluje antikancoregeno, kao i \u0161to ja\u010da imunitet. Osim beta-karotena, u \u0161argarepama se nalaze dijetalna vlakna, kalcijum, fosfor, gvo\u017e\u0111e, kao i natrijum i kalijum.<\/p>\n<p>3. Krompiri<\/p>\n<p>Krompir je namirnica koja je jedan od bogatih izvora vlakana, a u 100 grama ima tek 58 kalorija, a tu se nalazi \u010dak 2,50 grama vlakna. Osim vlakana, krompir je bogat izvor i vitamina C, pa se u 100 grama mo\u017ee prona\u0107i \u010dak 11,40 mg. Ono \u0161to je najva\u017enije kako bi se sa\u010duvale sve hranljive materije krompira je na\u010din na koji ga pripremamo.<\/p>\n<p>Ako ga pripremamo bez njegove kore, gubimo veliki udio vitamina C, dok se kuvanjem ili pe\u010denjem s korom mo\u017ee sa\u010duvati i do tre\u0107ine vitamina C. U narodnoj medicini razli\u010ditih kultura krompir se koristio kao lijek, a smatra se da kora kuvanog krompira sni\u017eava povi\u0161eni krvni pritisak. Unazad nekoliko godina, istra\u017euje se i uticaj kore krompira, za koju se smatra da ima antioksidativna svojstva, na neutralizovanje slobodnih radikala, a time i njihov uticaj na razne zdravstvene tegobe.<\/p>\n<p>4. Krastavci<\/p>\n<p>Ovo prolje\u0107no i ljetnje povr\u0107e, osvje\u017eenje je za svaki obrok. Mnogi izbjegavaju da jedu neoguljene krastavce jer \u010desto kora ostavi gorkast ukus u ustima. Krastavci se sastoje najvi\u0161e od vode, odnosno oko 96% krastavca \u010dini voda.<\/p>\n<p>U kori se zapravo nalazi najvi\u0161e hranljivih materija, pa je tako kora svje\u017eeg krastavca bogat izvor vitamina A, a u ne\u0161to manjoj se koli\u010dini mo\u017ee prona\u0107i vitamini B kompleksa. Veliki udio vitamina A, zna\u010di da se u kori krastavca nalazi ve\u0107 spomenuti beta-karoten, antioksidans koji ima mnoge zdravstvene blagodeti.<\/p>\n<p>Osim \u0161to \u0107e vas ovo povr\u0107e osvje\u017eiti tokom toplih ljetnih dana, tako\u0111e ne morate niti previ\u0161e brinuti koliko \u0107ete ga pojesti jer 100 grama krastavca, ima tek 12 kalorija.<\/p>\n<p>5. Patlid\u017ean<\/p>\n<p>Osim \u0161to patlid\u017ean treba izabrati prema izgledu kore, koja treba biti sjajna i \u010dvrsta, tako\u0111e je treba ostaviti i pri pripremi ovog povr\u0107a. U kori se nalazi antocijanin nasunin, na kojem je sprovedeno niz istra\u017eivanja, a koji ve\u017ee gvo\u017e\u0111e za sebe i \u0161titi \u0107elije od o\u0161te\u0107enja.<\/p>\n<p>Zbog toga se smatra da ovaj antocijanin ima antikancerogeno svojstvo. Osim toga, smatra se da je ovaj antocijanin odli\u010dan u borbi protiv holesterola. Patlid\u017ean je tako\u0111e bogat izvor vitamina iz grupe B, pa se zbog toga preporu\u010duje kao sastavni dio ishrane.<\/p>\n<p>B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tokom pripremanja, \u010desto se odlu\u010dujemo da ogulimo vo\u0107e i povr\u0107e, pogotovo kada nismo sigurni da li se radi o tretiranoj namirnici pa smatramo da se na kori nalazi najve\u0107i dio pesticida i sli\u010dnih materija. Me\u0111utim, te kore \u010desto su izvor hranljivih materija koje su potrebne na\u0161em organizmu i koje zapravo na kraju samo bacimo u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-207516","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=207516"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207516\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=207516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=207516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=207516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}