{"id":207111,"date":"2016-06-11T08:05:38","date_gmt":"2016-06-11T06:05:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=207111"},"modified":"2016-06-11T08:05:38","modified_gmt":"2016-06-11T06:05:38","slug":"bolest-kasnjenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/06\/11\/bolest-kasnjenja\/","title":{"rendered":"Bolest ka\u0161njenja"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-300x128.jpg\" alt=\"kasnjenje\" width=\"300\" height=\"128\" class=\"alignleft size-medium wp-image-207112\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-300x128.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-580x248.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-900x384.jpg 900w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-768x328.jpg 768w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-450x192.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-480x205.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-235x100.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-75x32.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-350x149.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje-220x94.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/kasnjenje.jpg 960w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/>Nau\u010dna istra\u017eivanja su pokazala da \u010dak 17 posto globalnog stanovni\u0161tva kasni nesvjesno jer boluje od sindroma hroni\u010dnog ka\u0161njenja koji je neizlje\u010div. <\/p>\n<p>Psiholo\u0161ke faze kroz koje prolaze osobe koje nesvjesno kasne mogu biti veoma opasne po zdravlje, s obzirom da ka\u0161njenje mo\u017ee stvariti probleme u svakodnevnom \u017eivotu, naru\u0161iti li\u010dne i poslovne odnose, a zatim uzrokovati konstantni stres i o\u010daj kada se stvari ne mogu popraviti, tvrde psiholozi, jer kada vrijeme istekn,e kajanje, stid, pravdanje i izvinjavanje obi\u010dno ne vrijede.<\/p>\n<p>Na fiziolo\u0161kom nivou ka\u0161njenje ima veze sa razlikama u funkcionisanju ljudskog mozga, tvrde psiholozi, a dokazano je i da ljudi koji uvijek kasne druga\u010dije shvataju prolaznost vremena. <\/p>\n<p>\u201c\u2018Jo\u0161 samo pet minuta\u2019 je re\u010denica koju stalno upotrebljavaju oni koji kasne, \u0161to se naro\u010dito odnosi na jutarnje bu\u0111enje, kada alarm stalno pomeramo za pet minuta i na kraju obi\u010dno zakasnimo. Lo\u0161a procena vremena i lo\u0161a organizacija su naj\u010de\u0161\u0107i uzroci ka\u0161njenja, jer ljudi koji kasne obi\u010dno rade sve u poslednjem momentu, a raspored aktivnosti koje treba da zavr\u0161e im je prenatrpan, pa na kraju ni\u0161ta ne zavr\u0161e na vreme. Jedan od razloga je tako\u0111e i rasejanost. \u010cini se da, pri polasku od ku\u0107e, kad \u017eurite nema ni\u010deg goreg od nervoznog tra\u017eenja klju\u010deva, nov\u010danika, mobilnog telefona, za \u0161ta se kasnije neretko morate vratiti i eto opet razloga za ka\u0161njenje\u201d, <a href=\"http:\/\/www.psihologijaonline.com\/component\/content\/article\/218-kanjenje-nije-samo-ruzna-navika\" target=\"_blank\">ka\u017ee Dragana Stankovi\u0107<\/a>, psiholo\u0161kinja i urednica web portala Psihologija online.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dna istra\u017eivanja su pokazala da \u010dak 17 posto globalnog stanovni\u0161tva kasni nesvjesno jer boluje od sindroma hroni\u010dnog ka\u0161njenja koji je neizlje\u010div. Psiholo\u0161ke faze kroz koje prolaze osobe koje nesvjesno kasne mogu biti veoma opasne po zdravlje, s obzirom da ka\u0161njenje mo\u017ee stvariti probleme u svakodnevnom \u017eivotu, naru\u0161iti li\u010dne i poslovne odnose, a zatim uzrokovati konstantni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":207112,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-207111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=207111"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/207111\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/207112"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=207111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=207111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=207111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}