{"id":206668,"date":"2016-06-05T06:48:37","date_gmt":"2016-06-05T04:48:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=206668"},"modified":"2016-06-05T06:48:37","modified_gmt":"2016-06-05T04:48:37","slug":"bogatas-i-siromah","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/06\/05\/bogatas-i-siromah\/","title":{"rendered":"Bogata\u0161 i siromah"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autorka: Jadranka Brn\u010di\u0107<\/strong>Pakao postoji da se u njega ne bi do\u0161lo<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/08\/Jadranka-Brncic-300x224.jpg\" alt=\"Jadranka Brncic\" width=\"300\" height=\"224\" class=\"alignleft size-medium wp-image-187656\" \/>Nau\u010dili smo parabole iz evan\u0111elja tuma\u010diti paradigmatski: njihove poruke shematiziramo, poop\u0107avamo, a likove polariziramo kao pravedne i nepravedne, dobre i zle. A onda se naj\u010de\u0161\u0107e i poistovje\u0107ujemo s pravednima i dobrima. Ako ih i ne povezujemo s nama osobno, onda s kr\u0161\u0107anima op\u0107enito, suprotstavljaju\u0107i im \u017didove iz paraboli\u010dke naracije, \u0161to je kroz povijest bilo, me\u0111u ostalim, i jedan od uzroka nastanka antisemitizma.<\/p>\n<p>Zaboravljamo ili zanemarujemo \u010dinjenicu da u vrijeme Isusova pripovijedanja parabola kr\u0161\u0107ana nije ni bilo. On je pripovijedao \u017didovima. To\u010dnije: ljudima svojega vremena. A onda, dakako, i svakog vremena.<\/p>\n<p>A njegovi sunarodnjaci ih nisu razumijevali kao \u0161to to mi uglavnom \u010dinimo niti ih je Isus pripovijedao kao moralne ili vjerske pouke. Pripovijedao ih je da slu\u0161atelje potakne na razmi\u0161ljanje i djelovanje, ne na tuma\u010denje.<\/p>\n<p>I bogata\u0161a i siromaha iz Parabole o bogata\u0161u i Lazaru (Lk 16,19-31) naj\u010de\u0161\u0107e tuma\u010dimo iz unaprijed uspostavljenih stereotipa, ovoga puta o bogata\u0161ima i siromasima: bogata\u0161i su sami po sebi vrijedni osude, a siromasi hvale. Bahatost bogata\u0161a bit \u0107e ka\u017enjena, a viktimizacija siromaha nagra\u0111ena. Ako li ne u ovom, a ono u drugom svijetu.<\/p>\n<p>No, pogledamo li izbli\u017ee ono \u0161to se doga\u0111a u paraboli, tomu i nije posve tako, odnosno perspektiva je unekoliko druk\u010dija.<\/p>\n<p>Uvode\u0107i bogata\u0161a u pri\u010du, Isus ne aludira na konkretne bogate ljude svojega vremena. Njegov bogata\u0161, \u0161tovi\u0161e, nadilazi stvarnost: njegova grimizna odje\u0107a me\u0111u najskupljom je odje\u0107om jedva mogu\u0107om me\u0111u \u017didovima, lan kojim se zaogrnuo tkanina je kakvu si je mogao priu\u0161titi samo veliki sve\u0107enik u Hramu. Bogata\u0161 je u pri\u010di karikatura.<\/p>\n<p>Bogata\u0161 nije ni naprosto \u010dovjek koji posjeduje golemo materijalno bogatstvo. Premda je Isus vrlo skepti\u010dan prema bogatim ljudima (znamo to iz niza evan\u0111eljskih situacija i izreka), njegova nepravednost nije u \u010dinjenici da je bogat, nego u \u010dinjenici \u0161to \u010dini sa svojim bogatstvom. (A zacijelo bi valjalo ispri\u010dati drugu parabolu o tomu kako ga je stekao.)<\/p>\n<p>Bogata\u0161ev grijeh grijeh je propusta: \u017eive\u0107i hedonisti\u010dki, samodostatan \u017eivot, ne po\u0161tuje Zakon (Pnz 15,11) koji mu nala\u017ee da poma\u017ee siroma\u0161nima. Za \u017didove biblijskih vremena, kao i onog Isusovog i svih vremena, prvo podru\u010dje o\u010ditovanja Saveza s Bogom jest ekonomija, ne osobne vrline. Savez s Bogom o\u010dituje se kroz savez me\u0111u ljudima pozvanima da brinu jedni za druge. Ni siromasi ne zaslu\u017euju pravednost bogatih zbog vlastitih vrlina, nego zbog svojih potreba.<\/p>\n<p>Lazar je jedini lik u Isusovim parabolama kojemu je pridano ime. Ime koje, zapravo, definira njegovo siroma\u0161tvo. Naime, hebrejsko ime Eliezer zna\u010di: \u201dBog poma\u017ee\u201c i Isus ga u paraboli koristi ironi\u010dno: jedina pomo\u0107 koju \u0107e Lazar dobiti jest Bo\u017eja pomo\u0107 jer bogata\u0161 ne \u010dini ono \u0161to je Bog zapovjedio. Siromah je, dakle, \u010dovjek koji potpuno ovisi samo o Bo\u017ejoj pomo\u0107i jer ljudske ne dobiva. To je i smisao nespretno prevedene sintagme iz Bla\u017eenstava: \u201dsiroma\u0161ni u duhu\u201c (gr\u010d. ptoh\u00f3s).<\/p>\n<p>Lazar je imenovan i stoga da se upozori kako ga je bogata\u0161 iz parabole zacijelo poznavao. Siromasi nisu pripadnici odre\u0111ene skupine ljudi koji se nisu sna\u0161li u \u017eivotu, nego osobe. Zato su ga \u2013 osim \u0161to je bio siroma\u0161an, bio je i bolestan te nije mogao hodati \u2013 susjedi i sumje\u0161tani i stavili pred bogata\u0161eva vrata.<\/p>\n<p>Sam Lazar ne progovara ni rije\u010di. Zato da mu mi damo svoj glas. Davati glas siromasima prizivanje je Saveza s Bogom \u0161to se o\u010dituje u savezu me\u0111u ljudima. Stoga Evan\u0111elje i jest u svojoj biti \u2013 politi\u010dko.<\/p>\n<p>Parabola jest i pri\u010da o zagrobnom \u017eivotu, ali ne zato da bismo se bavili time kako je ondje, nego kako jest \u2013 ovdje. Jer kako je ovdje, tako jest i ondje. Samo \u0161to ovdje uvijek imamo priliku otvarati vrata, a tamo vrata ni nema, nego ih na\u0161e neotvaranje pretvara u provaliju.<\/p>\n<p>Po smrti bogata\u0161, koji je zakopao Savez s Bogom ne o\u010dituju\u0107i ga u svom \u017eivotu, i sam bi pokopan, a Lazar, \u010dije potrebe nisu bile zadovoljene kako to Savez nala\u017ee, na\u0111e se u krilu Abrahamovu. Spominjanje Abrahama, dakle, evocira Savez. Lazar nije bio nagra\u0111en Abrahamovim gostoprimstvom zato jer je bio siroma\u0161an, nego zato jer je ostaviti ga za \u017eivota u siroma\u0161tvu bilo nepravedan \u010din. A bogata\u0161 se jo\u0161 za \u017eivota sam stavio izvan Saveza.<\/p>\n<p>Abrahamovo krilo sintagma je s eshatolo\u0161kom i soteriolo\u0161kom perspektivom. Zbog soteriolo\u0161ke slu\u0161atelji Isusove parabole o\u010dekivali bi da \u0107e se Abraham, kao \u0161to se zalo\u017eio za Sodomu i Gomoru, zalo\u017eiti i za bogata\u0161a, koji mu se zato i obra\u0107a. Isus iznevjerava njihova o\u010dekivanja i u tome je provokacija parabole. Pukotina ovdje, postaje provalijom ondje \u2013 o\u010dituje svoju politi\u010dku narav za koju smo odgovorni i pred ljudima i pred Bogom.<\/p>\n<p>Bogata\u0161 priziva Abrahama iz straha, ne iz pokajanja. Znanje ni\u010demu ne slu\u017ei, nego djelovanje. Uvjerenje je bezvrijedno ukoliko ga ne prati \u010din, jednako kao \u0161to se \u010din mo\u017ee dogoditi i bez uvjerenja. Stoga ne bi bilo \u010dudno da se mnogi vjernici na\u0111u s bogata\u0161em pokopani u zemlju, a mnogi ateisti s Lazarom u krilu Abrahamovu\u2026 Dakle, djelovanje je ono koje trajno odvaja bogata\u0161a i Lazara.<\/p>\n<p>Pakao postoji da se u njega ne bi do\u0161lo. Parabola nije ispri\u010dana da bismo se pitali o zagrobnom \u017eivotu, nego da preispitujemo na\u0161e vi\u0111enje pravde, ekonomije i soteriologije. Da se ne bi pitali kako \u201dzaslu\u017eiti\u201c nebo, nego kako \u017eivjeti na\u0161 savez s Bogom. Ono \u0161to bogata\u0161 moli Lazara \u2013 da upozori bra\u0107u mu i sestre \u2013 parabola \u010dini za nas.<\/p>\n<p>Iako su likovi Isusovih parabola pojedinci s odre\u0111enim ulogama u dru\u0161tvenom \u017eivotu, bezimeni, pa prema tomu, na odre\u0111en na\u010din predstavnici svih drugih koji se na\u0111u u tim ulogama, njegovo poop\u0107avanje usmjereno je na osobu i njegovu odgovornost, a ne na stereotipe o razli\u010ditim ulogama.<\/p>\n<p>Njegove hiperbolizacije ne slu\u017ee tomu da polariziraju likove u crno-bijelom svijetu niti da tuma\u010de kako jest u realnom svijetu, nego da poja\u010daju dojam u slu\u0161atelja, pa prema tomu ih izazovu na djelovanje. U realnom svijetu jest \u2013 posreduju nam parabole \u2013 onako kakva je na\u0161a odgovornost za vlastite postupke.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.autograf.hr\/bogatas-i-siromah-pakao-postoji-da-se-u-njega-ne-bi-doslo\/\" target=\"_blank\">Autograf<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pakao postoji da se u njega ne bi do\u0161lo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-206668","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206668","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=206668"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206668\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=206668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=206668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=206668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}