![\"pazl](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/03\/pazl-mozak.jpg\")
Prema posljednjim istra\u017eivanjima, trenutno olak\u0161anje koje dobijemo od jadikovanja ne nadma\u0161uje negativne u\u010dinke koje ono ima na na\u0161e zdravlje. Pre\u010desto prepu\u0161tanje negativnosti, u stvari, mo\u017ee biti toksi\u010dno za ljude oko nas i stvara lo\u0161e navike vezano za vlastiti svjetonazor.<\/p>\n
Za\u010dudo, jadanje i negativnost mo\u017ee uzrokovati propadanje na\u0161eg fizi\u010dkog zdravlja. U nastavku pro\u010ditajte kako jadikovanje mijenja va\u0161 mozak, \u0161teti va\u0161em tijelu i utje\u010de na dobrobit onih oko vas.<\/p>\n
Negativni neuroni<\/p>\n
U va\u0161em mozgu postoji skup sinapsi izme\u0111u kojih postoji prazan prostor koji se naziva sinapti\u010dka pukotina, a kada imate misao, jedna sinapsa u mozgu gradi most do druge sinapse kojim prenosi informacije. Kada se to dogodi, te sinapse se zbli\u017eavaju, \u010dine\u0107i most br\u017eim sa svakom ponovljenom misli.<\/p>\n
Iz tog razloga, svaki put kada promislite da je nogometna igra koju igra va\u0161 brat dosadna, mozak postaje spremniji na takvu reakciju ve\u0107 kada pogledate nogometni teren, dok na kraju ne postanete nemirni na sam spomen nogometa.<\/p>\n
S druge strane, namjeran osje\u0107aj zahvalnosti mo\u017ee imati suprotan u\u010dinak. Ako nabrajate stvari oko nogometnog igrali\u0161ta koje vas \u010dine sretnima \u2013 svje\u017e zrak, zelena trava, grickalice i sunce \u2013 va\u0161 mozak \u0107e izazivati radost u tom okru\u017eenju.<\/p>\n
Navijanje, kada on postigne pogodak, mo\u017ee vas u\u010diniti s vremenom uzbu\u0111enijim zbog njegovog uspjeha, na isti na\u010din na koji osmijeh mo\u017ee dovesti mozak do toga da misli sretne misli.<\/p>\n
Steven Parton obja\u0161njava kako te zbli\u017eene sinapse dovode do op\u0107enito pesimisti\u010dnijeg pogleda:<\/p>\n
\u201cKroz ponavljanje misli, vi ste doveli par sinapsi koje predstavljaju va\u0161e [negativne] sklonosti jako blizu, a kada dolazi do trenutka u kojem se formira misao \u2026 pobje\u0111uje ona misao koja ima manju udaljenost za prije\u0107i, ona koja \u0107e najbr\u017ee stvoriti most izme\u0111u sinapsi.\u201c<\/p>\n
Jadanje i kortizol<\/p>\n
Iako se mo\u017eete osje\u0107ati dobro u trenutku kada se jadate, ono uzrokuje da va\u0161e tijelo osloba\u0111a hormon stresa koji se zove kortizol. Negativni u\u010dinci tog hormona su zapanjuju\u0107i \u2013 ometa u\u010denje i pam\u0107enje, smanjuje imunolo\u0161ku funkciju i gusto\u0107u kostiju, uzrokuje debljanje, visoki krvni tlak, visoku razinu kolesterola i bolesti srca.<\/p>\n
Jedna studija, objavljena u \u201eArchives of General Psychiatry\u201c, otkrila je da optimisti, kao grupa, imaju tendenciju \u017eivjeti du\u017ee od pesimista, s 55 posto ni\u017eim rizikom od smrti od svih uzroka i s 23 posto manjim rizikom od smrti od zatajenja srca.<\/p>\n
To upu\u0107uje na zaklju\u010dak da pozitivan pogled na svijet mo\u017ee pove\u0107ati ne samo na kvalitetu va\u0161eg \u017eivota, ve\u0107 i njegovu duljinu.
\n\u2003
\natma.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prema posljednjim istra\u017eivanjima, trenutno olak\u0161anje koje dobijemo od jadikovanja ne nadma\u0161uje negativne u\u010dinke koje ono ima na na\u0161e zdravlje. Pre\u010desto prepu\u0161tanje negativnosti, u stvari, mo\u017ee biti toksi\u010dno za ljude oko nas i stvara lo\u0161e navike vezano za vlastiti svjetonazor. Za\u010dudo, jadanje i negativnost mo\u017ee uzrokovati propadanje na\u0161eg fizi\u010dkog zdravlja. U nastavku pro\u010ditajte kako jadikovanje mijenja […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-206516","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206516","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=206516"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206516\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=206516"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=206516"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=206516"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}