{"id":206504,"date":"2016-06-03T07:00:54","date_gmt":"2016-06-03T05:00:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=206504"},"modified":"2016-06-02T23:25:50","modified_gmt":"2016-06-02T21:25:50","slug":"desno-dva-tri-kuda-ide-europa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/06\/03\/desno-dva-tri-kuda-ide-europa\/","title":{"rendered":"Desno, dva tri \u2013 kuda ide Europa"},"content":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Melisa Skender<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/11\/desni_ekstremizam-300x168.jpg\" alt=\"desni_ekstremizam\" width=\"300\" height=\"168\" class=\"alignleft size-medium wp-image-99501\" \/>Prva projekcija ovogodi\u0161njeg izdanja Motovun film festivala uprili\u010dena je u zagreba\u010dkoj Laubi na Dan Europe, pod motom \u201eGdje si bio 2016.\u201c, a prikazan je prvi od dva vrlo razli\u010dita filma o bu\u0111enju nacizma. Prvi se odnosi upravo na aktualno bujanje ekstremne desnice u Europskoj uniji. Rije\u010d je o dokumentarcu \u201eDesno, dva tri \u2013 kuda ide Europa\u201c, a o kojem se, nakon nedavne premijere na programu televizije Arte moglo \u010ditati i u na\u0161im medijima.<\/p>\n<p>Naime, upravo je Hrvatska, ta pitoma turisti\u010dka zemlja srda\u010dnih doma\u0107ina odabrana poru\u010diti koje su mogu\u0107e posljedice ignoriranja ekstremnih nacionalisti\u010dkih politika. Ovdje je, naime, nedavno bio rat, a prema kadrovima koje gledamo s proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Kninu i \u010cavoglavama, koliko sutra mogao bi se ponoviti.<\/p>\n<p>Ovo je ujedno bilo i prvo javno prikazivanje filma nakon televizijske premijere, i nije prikazan cijeli film ve\u0107 samo posljednjih oko pola sata s pri\u010dom iz Hrvatske kao primjerom u kojoj mjeri ekstremni populizam mo\u017ee utjecati na javno mnijenje. Po\u010dinje u Kninu, proslavom Dana domovinske zahvalnosti, neradni je dan i \u0161irom Hrvatske se slavi. Sve je kao normalno, mladi ple\u0161u kolo na Thompsonovu uspje\u0161nicu \u201eLijepa li si\u201c, no kako vrijeme odmi\u010de sve je vi\u0161e vojnih uniformi. Slavi se i vojno redarstvena akcija Oluja. Me\u0111utim, Oluja ima i drugu stranu pri\u010de gdje se u dokumentarcu navode podaci o 200.000 Srba iseljenih u samo tjedan dana, tisu\u0107u poginulih, pet tisu\u0107a spaljenih ku\u0107a. Redaju se kadrovi iz 1995. godine, zakr\u010dene ceste \u0161to vode iz Knina, i pri\u010da se vra\u0107a u Knin, 20 godina kasnije.<\/p>\n<p>\u201eMi smo otjerali Srbe i ponovo osvojili svoj grad\u201c, govori razgaljena slavljenica u srednjim godinama. Slavlje je izmaklo kontroli, pjevaju se usta\u0161ke pjesme, nose amblemi Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, urla \u201eZa dom spremni\u201c, i usred svega toga tu je i predsjednica RH. Ekstremna desnica postala je legitimna politi\u010dka opcija i u Hrvatskoj ona je sada na vlasti. Dokumentarac se vra\u0107a vi\u0161e od 70 godina unazad i obja\u0161njava tko su usta\u0161e, \u0161to je NDH i koliko je Srba, \u017didova i Roma ubijeno tijekom kratke vladavine Ante Paveli\u0107a.<\/p>\n<p>Klaru upoznajemo na obali usred turisti\u010dke sezone. Nezaposlena je i radi sezonski. Obala, ka\u017ee, nije prava slika Hrvatske. Opisuje to kao Disneyland za turiste. Rodila se u Jasenovcu kamo odlazi i ekipa dokumentarca. Klara govori kako su kroz prozor u\u010dionice gledali Kameni cvijet, no o logoru u Jasenovcu nije se diskutiralo. Prvi put je o tome \u010dula u vicu o koncentracijskom logoru koji se pri\u010dao u razredu.<\/p>\n<p>\u201eMi idemo iz manipulacije u manipulaciju\u201c, govori u dokumentarcu knji\u017eevnica i novinarka Slavenka Drakuli\u0107. Kako se u vrijeme Jugoslavije manipuliralo brojem \u017ertava u Jasenovcu i pre\u0161u\u0107ivalo ratne zlo\u010dine Titove vojske, tako se danas, zaklju\u010duje Drakuli\u0107, poku\u0161avaju relativizirati zlo\u010dini po\u010dinjeni u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. Takva ideologizirana povijest izvor je frustracija za svaki novi nara\u0161taj.<\/p>\n<p>Predsjednika mlade\u017ei Hrvatske \u010diste stranke prava Franu \u010cirka snimali su kako pola\u017ee vijenac na grob Ante Star\u010devi\u0107a. \u010cirko je na toj je funkciji naslijedio osniva\u010da strana\u010dke mlade\u017ei i aktualnog ministra kulture Zlatka Hasanbegovi\u0107a i neodoljivo podsje\u0107a na glumca koji u filmu \u201eCabaret\u201c Boba Fossea predvodi pjesmu \u201eTommorow belongs to me\u201c, ili je to tek dojam jer ta je scena uo\u010di dokumentarca prikazana na istom velikom platnu.<\/p>\n<p>Mladom predsjedniku mlade\u017ei H\u010cSP, \u010dujemo, du\u017enost je boriti se za naciju, svoje ljude, susjede. Neku viziju nema, osim za\u0161tite hrvatskog nacionalnog integriteta. Ambicije su velike, jer njegovo je uvjerenje kako se zapadna demokracija raspada pod pritiskom izbjegli\u010dkog vala i ovo je pravo vrijeme da nacionalisti preuzmu vlast. Zato se intenzivno radi na umre\u017eavanju ekstremnih nacionalista pa bi, tragom inicijative za povezivanjem zemalja Baltika i Jadrana upravo na toj osovini i \u010cirko gradio mre\u017eu sa strankama poput ekstremno desni\u010darskog Pokreta za bolju Ma\u0111arsku (JOBBIK). Njegova strana\u010dka kolegica jo\u0161 je radikalnija. Ona smatra kako liberalne i multikulturalne vrijednosti koje zagovara EU nisu prave europske vrijednosti, jer Europa je utemeljena na katoli\u010dkoj vjeri. Oboje su obrazovani mladi ljudi.<\/p>\n<p>H\u010cSP nije parlamentarna stranka, no Hrvatska stranka prava dr. Ante Star\u010devi\u0107 jest. Ivan Tepe\u0161 je i potpredsjednik Sabora RH s kojim ekipa dokumentarca razgovara nakon obilje\u017eavanja godi\u0161njice smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tu\u0111mana.<\/p>\n<p>I njegova se stranka, obja\u0161njava se u dokumentarcu, zala\u017ee za o\u010duvanje nacionalnog integriteta i zagovara jaku vladu zbog mogu\u0107eg novog izbjegli\u010dkog vala na granici i kako bi se o\u010duvala katoli\u010dka tradicija na kojoj je Hrvatska utemeljena. Samo jo\u0161 u Poljskoj, navodi se, Katoli\u010dka crkva ima jednako sna\u017ean upliv na politi\u010dku desnicu, ili ju pak politi\u010dari koriste za mobilizaciju. Retorika je, me\u0111utim, posvuda ista. Dokumentarac po\u010dinje u Njema\u010dkoj uo\u010di izbora gdje \u0107e Alternativa za Njema\u010dku (AfD) osvojiti mandate u sva tri lokalna njema\u010dka parlamenta. Politi\u010dka retorika kojom se pri tom slu\u017ee nisu argumenti ve\u0107 emocije, preciznije strah od nepoznatog gdje se o izbjeglicama govori kao o velikom broju ljudi koji dolaze okupirati kulturu i obi\u010daje, promijeniti tradiciju, ukrasti poslove i oteti socijalnu pomo\u0107 njema\u010dkoj sirotinji.<\/p>\n<p>Istu mantru ponavlja i nacionalno-konzervativna stranka PiS na vlasti u Poljskoj. Njihov ministar kulture, govore\u0107i o javnim medijima, ponovio je navlas isto \u0161to je o HRT-u prije smjena na Prisavlju izgovarao prvi potpredsjednik Vlade i prvi HDZ-ovac Tomislav Karamarko. Gledanost prvog programa poljske javne televizije u samo par mjeseci drasti\u010dno je pala. Jaka vlada koja se postavlja kao nu\u017ena obrana od islamskih izbjeglica pod parolom za\u0161tite nacionalnog integriteta kr\u0161i temeljna ljudska prava gra\u0111ana od kojih ubire porez. Iz grupe na Facebooku u Poljskoj se razvio pokret otpora, Komitet za obranu demokracije (CODD) \u010diji prosvjedi okupljaju u prosjeku 10.000 od 50.000 \u010dlanova grupe.<\/p>\n<p>Nacionalni interesi ne \u0161tite se samo u odnosu na najezdu izbjeglica, ve\u0107 i u odnosu na Europsku uniju gdje su interesi manjih zemalja ugro\u017eeni, tvrdi desnica u Poljskoj i Ma\u0111arskoj, a rastu\u0107i euroskepticizam zabilje\u017een je i u Hrvatskoj. Slavenka Drakuli\u0107 smatra da Hrvatsku \u010deka gr\u010dki ili ma\u0111arski scenarij, potpuni bankrot i politi\u010dki kaos. Pri tom, iako su izbjeglice potencijalna opasnost, Hrvatska se politika radije okre\u0107e svojim starim \u201eneprijateljima\u201c \u2013 Srbima.<\/p>\n<p>\u201eDignite zastavicu tko je pripadnik neke od manjina\u201c, \u201eDignite zastavicu koji ste primili sve sakramente Katoli\u010dke crkve\u201c, \u201eDignite zastavicu svi kojima su preci bili \u010dlanovi komunisti\u010dke partije\u201c, tako su program u Laubi vodili direktor Motovun film festivala Igor Mirkovi\u0107 i TV kriti\u010darka Zrinka Pavli\u0107. Igor Mirkovi\u0107 tom je prigodom predstavljen kao \u201eorganizator jugoslavenskih nacionalista pod pla\u0161tem zvanim Motovun film festival\u201c, dok je Zrinka Pavli\u0107 bila \u201edebela komunisti\u010dka krava\u201c. &#8220;Hrvat izdajnik&#8221;, Ivica \u0110iki\u0107, glavni urednik \u201esrpskih Novosti\u201c potom je pro\u010ditao najpopularnije kvalifikacije ovog tjednika, a \u0161to su se zaredale nakon velja\u010de i objave fotografije iz mladosti ministra Zlatka Hasanbegovi\u0107a s usta\u0161kom kapom. Kadar je to, ina\u010de, koji se pojavljuje i u dokumentarcu, pod poglavljem Hrvatska, jedina zemlja \u010dlanica EU \u010dija desnica otvoreno glorificira fa\u0161izam.<\/p>\n<p>\u201ePuno je ljudi izga\u0111eno bez razloga i svakako bez potrebe. Na ovaj na\u010din mi im pru\u017eamo podr\u0161ku\u201c, rekao je Igor Mirkovi\u0107 najavljuju\u0107i redom Dunju Vejzovi\u0107 kao istaknutu predstavnicu Kulturnjaka 2016., zatim Danijelu Trbovi\u0107 koja je od popularne voditeljice preko no\u0107i postala \u201e\u010detniku\u0161a\u201c, a da nikome nije jasno kada se to i kako dogodilo, Sulju Seferovi\u0107a u \u010dije su dvori\u0161te naselja Kozari bok nedavno bacili bombu ka\u0161ikaru nakon \u010dega se roditelji boje ostavljati djecu u vrti\u0107u koji se nalazi u istoj ku\u0107i. Neki se me\u0111u pozvanima nisu odazvali iz razli\u010ditih razloga, no na tu temu Igor Mirkovi\u0107 zapravo nije \u017eelio razgovarati. Ljudi imaju svoje razloge, i on ih, ka\u017ee, razumije. Mo\u017ee li to biti strah, i kako se to na\u0161lo u seriji pitanja za publiku: \u201eDignite zastavicu vi koje je strah\u201c.<\/p>\n<p>\u201eMene je zanimao odgovor, i pokazalo se da jako puno ljudi razmi\u0161lja o tome da ode iz zemlje, ali je vrlo mali broj njih strah\u201c, ka\u017ee Igor Mirkovi\u0107 koji vjeruje kako komentari na internetu prikazuju hrvatsku stvarnost gorom nego \u0161to ona zapravo jest.<\/p>\n<p>\u201eTa koli\u010dina galame, ogor\u010denosti i ru\u017enih rije\u010di ne vodi zapravo nikuda jer \u010dvrsto sam uvjeren da nisu u pitanju tako nepomirljivi stavovi kako se \u010dini, nego je te\u0161ko vrijeme koje svi pro\u017eivljavamo na svoj na\u010din. Ljudi su frustrirani, ali dijalog bi sigurno dao rezultate\u201c, optimisti\u010dno \u0107e zaklju\u010diti direktor Motovun film festivala koji se odr\u017eava u posljednjem tjednu srpnja.<\/p>\n<p>\u201eLjudi su frustrirani i kao \u0161to su nekad vikali po birtijama, danas vi\u010du na internetu, jeftinije je\u201c, rekla je Zrinka Pavli\u0107. Dodala je i kako je internet uvijek bio brutalan jer su komentari anonimni i ljudi si dozvoljavaju puno vi\u0161e nego \u0161to bi si dozvolili pod imenom i prezimenom, iskustva su Tportalove TV kriti\u010darke. Ne bi odbacila ideju kako dio \u201eposla\u201c odra\u0111uju i pla\u0107eni trolovi, tim prije \u0161to je \u010dula glasine o posebnim agencijama koje navodno ve\u0107 nude takve usluge.<\/p>\n<p>Program uo\u010di prikazivanja filma uklju\u010divao je i nastup Le Zbora s obradom Thompsonove \u201eLijepa li si\u201c gdje se u refrenu njihove verzije pjeva o banani. Operna diva Dunja Vejzovi\u0107 tako\u0111er nije govorila nego pjevala, a za publiku je bio pripremljen i kviz antifa\u0161isti\u010dke budnosti. Polagali su ga i novinari Studentske televizije, \u010detvero\u010dlana ekipa koja je prije i nakon projekcije hvatala sugovornike za izjave.<\/p>\n<p>\u201eMaturirala sam prije \u0161est godina ali koliko se sje\u0107am samo smo projurili kroz to gradivo, nismo imali vremena\u201c, ka\u017ee Matea Petrovi\u0107. Ipak, nitko me\u0111u njima nema nikakve dvojbe o zlo\u010dina\u010dkom karakteru NDH, a izjedna\u010davanje komunizma i fa\u0161izma kao dva jednaka totalitarizma kod njih ne prolazi.<\/p>\n<p>\u201eMislim da je tu sve prili\u010dno jasno, jedni su tamanili ljude, a drugi su se borili protiv toga. Sad to \u0161to su oni kasnije imali svoje radne logore i zatvore, to je drugi period i mo\u017eemo pri\u010dati o tome, ali ako govorimo o razdoblju Drugog svjetskog rata onda se zna tko je kriv, a tko prav\u201c, govori Ivan Gundi\u0107. Ipak, smatraju kako u dokumentarcu koji su gledali situacija u Hrvatskoj nije realno prikazana. To misli i ve\u0107ina sugovornika kojima su nakon prikazivanja postavili to pitanje.<\/p>\n<p>\u201eVe\u0107ina se slo\u017eila kako to nije cijela istina i nisam siguran koliko se izvana mo\u017ee dobiti uvid u pravu situaciju. S druge strane, mo\u017eda smo mi previ\u0161e uklju\u010deni u sve to pa vi\u0161e niti ne opa\u017eamo neke stvari jer nam je sve to postalo normalno. Mo\u017eda je to na\u0161 problem\u201c, rekao je Luka Miha\u010di\u0107, reporter Studentske televizije.<\/p>\n<p>Europska unija okre\u0107e glavu od opasnih trendova koji se \u0161ire Balkanom, izjavljuje u dokumentarcu BBC-ev novinar Allan Little, ratni izvjestitelj s podru\u010dja biv\u0161e Jugoslavije, i smatra to opasnim. Slijede snimke usta\u0161kog derneka u \u010cavoglavima. Vidimo obitelji s djecom, \u010dasne sestre i od alkohola oduzete ljude koji salutiraju \u201eZa dom spremni\u201c, otvorenu trgovinu usta\u0161kim amblemima.<\/p>\n<p>Gledamo ru\u0161evine u Jasenovcu, harmonika\u0161a na zagreba\u010dkoj Ilici; 19 posto stanovnika Hrvatske \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva, po stopi nezaposlenosti Hrvatska je na tre\u0107em mjestu u EU nakon \u0160panjolske i Gr\u010dke, \u010dak 44 posto mladih je nezaposleno. Mnogi su napustili Hrvatsku. Oni koji su ostali skloni su prihvatiti proklamiranog krivca jer tako se osje\u0107aju manje usamljeni i otpadnici od dru\u0161tva.<\/p>\n<p>Iako u Hrvatskoj postoji otpor, konkretno prema politici ministra kulture Zlatka Hasanbegovi\u0107a, desnica i ovdje, kao i u brojnim zemljama EU, pobje\u0111uje zahvaljuju\u0107i osje\u0107aju straha kojim manipulira. Povijest 20. stolje\u0107a svjedo\u010di o mogu\u0107im posljedicama takve politike.<\/p>\n<p>\u201eNije li namjera projekta Europa bila u\u010diti iz tih iskustava?\u201c, pitaju se autori dokumentarnog filma koji zavr\u0161ava zlokobnim citatom BBC-evog novinara Littlea o tome kako smo, nakon 70 godina mira, po\u010deli to uzimati kao standard dok europska povijest ukazuje na bitno druga\u010diji trend. Ovdje se ratovi ponavljaju svakih nekoliko generacija. Cijeli film s engleskim titlovima mo\u017eete pogledati ovdje.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/lupiga.com\/vijesti\/desno-dva-tri-kuda-ide-europa-dokumentarac-koji-je-sablaznio-europu-javno-prikazan-i-u-hrvatskoj\" target=\"_blank\">Lupiga.com<\/a><\/p>\n<p>https:\/\/youtube.com\/watch?v=zBYcQXE8cBE<\/p>\n<p>https:\/\/youtube.com\/watch?v=Mb1DcEt5WEY<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p> Dokumentarac koji je sablaznio Europu javno prikazan i u Hrvatskoj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-206504","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206504","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=206504"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206504\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=206504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=206504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=206504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}