{"id":206362,"date":"2016-06-01T07:00:55","date_gmt":"2016-06-01T05:00:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=206362"},"modified":"2016-06-01T10:45:57","modified_gmt":"2016-06-01T08:45:57","slug":"kraj-bliskog-istoka-kakvog-smo-poznavali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/06\/01\/kraj-bliskog-istoka-kakvog-smo-poznavali\/","title":{"rendered":"Kraj Bliskog istoka kakvog smo poznavali"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Zlatko Dizdarevi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"zlatko-dizdarevic\"Istorija se po ko zna koji put grubo poigrala s Bliskim istokom. Ovaj put i na vi\u0161e nego znakovit na\u010din: stogodi\u0161njica tog prostora, od Mediterana do Persijskog zaljeva, onakvog kakvog smo poznavali, poklapa se skoro sasvim precizno s nestankom \u00bbgeografije\u00ab Bliskog istoka u granicama koje su obilje\u017eile minulo stolje\u0107e i po\u010detak ovog. I zbog kojih je, velikim dijelom, do tog raspada dolazilo od samog po\u010detka, evo do kona\u010dne sahrane.<\/p>\n

Pri\u010da sa \u010derupanjem Otomanske imperije kao plijena prigrabljenog u Velikom ratu, usagla\u0161ena je 17. maja 1916. godine. U tajnom dogovaranju o podjeli interesnih sfera na Bliskom istoku, naravno izme\u0111u Britanaca i Francuza, operativci-diplomate bili su do tada ne ba\u0161 previ\u0161e poznati kao najve\u0107i specijalisti za Istok u njihovim ministarstvima vanjskih poslova, Britanac Sir Mark Sykes i Francuz Francois Georges-Picot. No, zadatak im je bio jednostavan, a finese nebitne. Ovo prvo se lako prepoznalo u \u010dinjenici da su Bliski istok poklopile samo te dvije imperije. Ono drugo, odsustvo finesa, jasno je bilo vidljivo i letimi\u010dnim pogledom na mapu podjele. Granice su ucrtane lenjirom, pravolinijski, skoro pa bez ikakve veze s istorijskom, geografskom, etni\u010dkom, civilizacijskom, vjerskom i ko zna kakvom drugom bitnom \u017eivotnom realno\u0161\u0107u. Naravno i bez znanja i pitanja onih koji su tako smje\u0161teni u \u00bbnjihove\u00ab nove dr\u017eave. Da bi se do toga do\u0161lo, naravno, morala su biti poga\u017eena prethodno data obe\u0107anja o \u00bbneovisnosti i suverenosti\u00ab onima koje je trebalo privu\u0107i na svoju stranu uo\u010di rata sa Turskom, koja je ve\u0107 bila ciljani neprijatelj \u0161to ga valja ru\u0161iti. Mnogi su \u00bbLorensi od Arabije\u00ab u tim godinama obe\u0107avanja odigrali svoju ulogu, ponekad \u010dak i vjeruju\u0107i da London i Pariz doista \u017eele istinske prijatelje na Bliskom istoku.<\/p>\n

Tako je u povijest u\u0161ao \u010duveni Sykes-Picotov sporazum, temeljem kojeg ni\u0161ta vi\u0161e tamo nije bilo kao nekad. Nacrtano je, me\u0111utim, ono \u0161to se evo opet raspada, \u0161to je posadilo sjeme zla, ba\u0161 onako kako je bilo i potrebno na po\u010detku da bi se ogromna riznica resursa mogla plja\u010dkati dok su \u00bblokalna plemena\u00ab zabavljena sobom i uzajamnim trvenjima. Linija razdvajanja i\u0161la je donjim rubom Otomanske imperije, od Mediterana do Perzije.<\/p>\n

Francuzima su pripali tzv. Velika Sirija uz Libanon i sjeverni dio Iraka do Perzije. Ju\u017eno od te linije Britanci dobivaju od Sinaja i stare Palestine, preko dana\u0161njeg Jordana i Iraka do Perzijskog zaljeva. Igre se potom nastavljaju unutar tih prostora. Valjalo je podmiriti neke stare dugove, uz manipulacije koje odgovaraju interesima kolonizatora. U Arabiji se podi\u017eu Sauditi i Vahabiti koji stvaraju dana\u0161nju Saudijsku Arabiju. Me\u0111u Hashemitima, porodicom \u0161to nastavlja lozu Poslanika Muhameda, izdvajaju se bra\u0107a Fejsal, kralj Velike Sirije i Abdulah, kralj \u00bbizmi\u0161ljene\u00ab Transjordanije potom transformirane u Jordan. Okus prevare u odnosu na velika obe\u0107anja o stvaranju velike neovisne kraljevine na tim prostorima osjetio je i \u0160erif Mekke Husein Ibn Ali kao i mnogi drugi.<\/p>\n

U vrijeme najve\u0107ih, a la\u017enih obe\u0107anja tamo\u0161njim narodima i vladarima, naravno ne slu\u010dajno, kao dio dugoro\u010dnog plana vladanja prebogatim resursima, Britanci samo godinu dana nakon Sykes-Picotove \u00bbpravolinijske\u00ab podjele prostora i interesa, Balfourovom deklaracijom 1917. uvode Izrael na mapu Bliskog istoka. Time je stvoren jo\u0161 jedan vje\u010diti upalja\u010d nestabilnosti koji sjajno funkcionira do dana\u0161njeg dana. Za tu traumu rje\u0161enja su bila formalno davno ponu\u0111ena, samo \u0161to je ve\u0107 i vrapcima na krovu jasno da se ta rje\u0161enja – ne smiju realizirati. Bar ne u okviru postoje\u0107eg koncepta me\u0111unarodnih odnosa kojim je, de facto, dovr\u0161eno postojanje stare imperijalne geostrategije za Bliski istok. U ime nove koja je, opet, u velikom skladu s aktualnim interesima. A \u0161to se nove realnosti ti\u010de, ona se stvara silom i terorizmom. Otud tako krvavo dovr\u0161avanje onoga \u0161to vi\u0161e ne funkcionira.<\/p>\n

Vi\u0161e je razloga za\u0161to na stoti ro\u0111endan Sykes \u2013 Picotovog sporazuma, ima mnogo razloga da se ka\u017ee kako taj sporazum, de facto, vi\u0161e ne egzistira. Da paradoks bude potpun, prvi koji su glasno i jasno to kazali u ljeto 2014. i podebljali konstataciju buldo\u017eerima \u0161to su nanijeli ogromne naslage pijeska tvore\u0107i novu granicu izme\u0111u Iraka i Sirije, bili su ciljano stvoreni kolja\u010di ISIL-a. I o svemu su lijepo i profesionalno snimili film, pa ga prikazali gdje su god mogli u svijetu. \u00bbKraj Sykes \u2013 Picota\u00ab bio je naziv uratka, jasan da jasniji ne mo\u017ee biti. Bradati komentator kazao je u kameru na odli\u010dnom engleskom jeziku: \u00bbInshallah, ovo nije jedina granica koju \u0107emo stvoriti…\u00ab<\/p>\n

Britansko- francuski sporazum od prije sto godina imao je u samoj osnovi vi\u0161e \u00bbkonstruktivnih gre\u0161aka\u00ab. Prva je bila da su njegovi tvorci u startu \u00bbzaboravili\u00ab dva naroda kao dvije notorne postoje\u0107e istorijske realnosti tih prostora, Kurde i Palestince. Prve kao vjerovatno najve\u0107i narod bez dr\u017eave na svijetu, druge kao jedan od najstarijih. Podjednako kao \u0161to se nije ulo\u017eilo ni minimum mudrosti da se shvati su\u0161tina povijesnih odnosa izme\u0111u sunita i \u0161iita na Bliskom istoku. Druga je gre\u0161ka, zapravo, kumovala i ovoj prvoj. Nije se vodilo ra\u010duna \u010dak i o notornim razlikama i specifi\u010dnostima naroda i prostora, pa ni onoliko koliko je to bilo va\u017eno za samu realizaciju njihovog, imperijalnog interesa. Osje\u0107aj izgubljenog digniteta i poni\u017eenja tinjao je od po\u010detka da bi se tokom decenija pretvarao u nepremostiv problem za ono \u0161to se globalno naziva imperijalnim interesom Zapada na Istoku.<\/p>\n

Tre\u0107i faktor koji je determinirao veliku promjenu \u2013 pored one da su Amerikanci i Rusi (tada Sovjeti), nakon Sueskog rata 1956. zapravo preuzeli od Britanaca i Francuza kontrolu nad obalama Mediterana i dalje po dubini, jeste redefiniranje mnogih eksploatatorskih interesa i geostrategije u regionu. Nafta polako ustupa mjesto drugim gorivima, prije svega plinu, jeftinijem i lak\u0161em za transport. Samim tim i klju\u010dni putevi energenata, ali i drugim strate\u0161kih roba od Istoka na Zapad, prema Evropi kao glavnom potro\u0161a\u010du, znakovito se mijenjaju.<\/p>\n

Megaprojektom novih transportnih koridora, morskih, cestovnih i \u017eeljezni\u010dkih, poznatim kao \u00bbSjever-Jug\u00ab, na pravcu od Rusije preko Irana, Azerbejd\u017eana, kraj Perzijskog mora do Indije zaobilaze\u0107i Mediteran, Suez, Gibraltar i cijelu obalu Zapadne Evrope, smanjuje se putovanje sa 40 na 14 dana. Ogromna investicija koja je ve\u0107 dogovorena a projekt dijelom i realiziran mo\u017ee da se isplati ve\u0107 u petoj godini eksploatacije. \u0160to je zanimljivo, ova trasa zaobilazi Tursku, a uz Rusiju, Iran, Azerbejd\u017ean i mnoge druge zemlje i Kina pokazuje ogroman interes za trasu. Zaigrana je igra koja mijenja dosada\u0161nju \u0161emu globalnih savezni\u0161tava na Istoku. Trag na aktuelnim zbivanjima na Bliskom istoku vidljiv je, i tek \u0107e dodatno biti. Ra\u0111aju se nova savezni\u0161tva i nestaje interes za nekim starim. Geostrategija energije i prostora sve diktira. Humana pri\u010da o demokraciji i ljudskim pravima, kao osnovnim razlozima za intervencije unaokolo, pri\u010da je za naivne, na\u017ealost. U vrijeme Sykes-Picota time se nisu obmanjivali.<\/p>\n

U svemu ovome, o\u010digledno sljepilo za dugoro\u010dna zbivanja i pomjeranje interesa, brutalna sebi\u010dnost velikih i zanemarivanje interesa \u00bbmalih\u00ab, uz nedostatak mudrosti i fleksibilnosti u prilago\u0111avanju stvarnosti, dovelo je do velikih lomova u kojima granice nacrtane prije sto godina zapravo vi\u0161e ne va\u017ee. Ma koliko ko na njima insistirao, politi\u010dki i vojno. Me\u0111unarodni poredak koji je insistirao na suverenitetu, nepovredivosti granica i nemije\u0161anju u unutra\u0161nje stvari dr\u017eava, polako je, ali vidljivo odumro. Volja da se brani nije postojala jer su mo\u0107ni zaklju\u010dili da je bolje dopustiti raspadanja onih \u0161to su postajali jaki u svojoj autoritarnosti. I pomo\u0107i u tome gdje zatreba.<\/p>\n

Tako se i navodno \u00bbArapsko prolje\u0107e\u00ab, ma \u0161ta ko htio njime, ispostavilo kao jedan od posljednjih eksera u mrtva\u010dki sanduk Bliskog istoka skrojenog ekskluzivno po mjeri imperijalnog interesa. Ni\u0161ta nije bilo slu\u010dajno. Zaboravilo se i na \u00bbVeliku \u0161ahovsku plo\u010du\u00ab Zbigniewa Brzezinskog kao i na ne tako davni intervju Petera Galbraitha \u00bbGlobusu\u00ab u kojem je sasvim jasno i hladno kazao kako ne vidi nikakav problem u tome \u0161to \u0107e se Irak raspasti na sunitsku, \u0161iitsku i kurdsku dr\u017eavu… Evo rat u Siriji nije ni gotov, a ve\u0107 se potura rje\u0161enje kao u Daytonu za BiH. Takva interesna logika. Na sjeveru Sirije ve\u0107 postoji kurdska Rojava koja je pro\u0161log mjeseca proglasila autonomiju. Mada im za sada ne pada na pamet da progla\u0161avaju neovisnost jer znaju koliko su im Turci blizu a Erdogan se kune svom svojom silom da to \u00bbni mrtav ne\u0107e dozvoliti\u00ab. Znaju u Rojavi da ni Assadu to, tek tako, ne\u0107e biti sno\u0161ljivo. Kurdi Rojave zaziru \u010dak i od Barzania iz Iraka, koji je obe\u0107avao referendum za osamostaljenje i to ovih dana, na stotu godi\u0161njicu Syks-Picotovog sporazuma. Sirijski Kurdi zato \u0161uruju i s Amerikancima i s Rusima kao sa zale\u0111em znaju\u0107i da ih ho\u0107e progutati sa mnogih strana. Sve mo\u017ee samo novi zaborav na njih kao prije sto godina, ne mo\u017ee.<\/p>\n

Te granice ne va\u017ee ni za Hezbollah koji ima i teritoriju, i vojsku, i institucije iako su parlamentarna \u010dinjenica u zajedni\u010dkom Libanonu i ne zaskakuju se ba\u0161 na dr\u017eavu u kojoj su \u2013 dr\u017eava. Nije li, u druga\u010dijim okolnostima i Gaza dr\u017eava u dr\u017eavi s Hamasom koji tamo vlada. Podjednako i daleka i ovisna i od Palestine na Zapadnoj obali i od Izraela. Palestina, opet, ima zastavu ispred zgrade UN-a u New Yorku, ali joj se na teritorij ne mo\u017ee mimo Izraela. Ipak, svi oni na svoj na\u010din pozivat \u0107e se na Quebec, Scotland ili Cataloniju. Veliko je pitanje koliko danas i Egipat kontrolira Sinaj, poluotok \u0161to ga je Morsi, predsjednik pod skutima tzv. arapskog prolje\u0107a \u00bbprodavao\u00ab Izraelu za 8 milijardi dolara da ovi tamo \u00bbrije\u0161e palestinsko pitanje\u00ab. A i Hamas iz zabravljenog susjedstva bio je spreman na taj deal. Morsija, naravno, vi\u0161e nema, a sjeverni dio poluotoka pod kontrolom je ISIL-a, kojeg svi ve\u0107 rutinski nazivaju \u00bbIslamskom dr\u017eavom\u00ab. Ba\u0161 onako kako oni sami sebe nazivaju, mimo bilo kakvog drugog osnova sem oru\u017eja doba\u010denog sa strane.<\/p>\n

Ukratko, ni granice nisu \u0161to su nekad bile. Uz izuzetak istine da ove ovakve na Bliskom istoku uglavnom nisu ni bile ni\u0161ta drugo, do rezultata sile, interesa i dogovora ja\u010dih. Uostalom, i mnoge evropske prije sto godina nisu bile ove dana\u0161nje. Znam ozbiljnog ambasadora iz velike evropske zemlje koji mi je rekao \u2013 ni dana\u0161nje, evropske granice nisu dovr\u0161ene. I njih \u0107e ure\u0111ivati \u00bb\u017eivot\u00ab.<\/p>\n

Temeljem svega \u0161to se na Bliskom istoku de\u0161avalo i de\u0161ava, razlika je velika prvenstveno u tome \u0161to je ove granice na Bliskom istoku, od Sayks-Picota do danas, mnogo vi\u0161e ure\u0111ivala smrt, nego \u017eivot. Pa i kad ih vi\u0161e nikako ne bude ovako ravnih i bez veze s realno\u0161\u0107u, ni\u0161ta ne\u0107e biti gotovo. Samo \u0107e se Amerika i Evropa i dalje \u010duditi, otkud opet to. Na Bliskom istoku odavno se \u010dude sve manje. Vjerujte mi na rije\u010d. O tome, odande, idu\u0107e subote.<\/p>\n

Novi list<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Samo \u0107e se Amerika i Evropa i dalje \u010duditi, otkud opet to<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-206362","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=206362"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206362\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=206362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=206362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=206362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}