{"id":206144,"date":"2016-05-29T08:19:18","date_gmt":"2016-05-29T06:19:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=206144"},"modified":"2016-05-29T08:20:19","modified_gmt":"2016-05-29T06:20:19","slug":"i-sekunda-se-moze-mijenjati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/05\/29\/i-sekunda-se-moze-mijenjati\/","title":{"rendered":"I sekunda se mo\u017ee mijenjati"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/sat-300x220.jpg\" alt=\"sat\" width=\"300\" height=\"220\" class=\"alignright size-medium wp-image-206145\" \/>Istra\u017eiva\u010di u Njema\u010dkoj smatraju da su otkrili na\u010din da naprave najta\u010dniji sat ikada i to redefinisanjem trajanja osnovne jedinice vremena. Da je takav sat po\u010deo da mjeri vreme od trenutka tzv. Velikog praska, do sada bi &#8220;docnio&#8221; samo 100 sekundi, procjenjuju oni.<\/p>\n<p>Od 1967, Me\u0111unarodni sistem jedinica mjere (SI) defini\u0161e sekundu kao 9.192.631,770 ciklusa radijacije koja odgovara razmjeni izme\u0111u dva nivoa energije atoma cezijuma 133. Me\u0111utim, cezijumovi atomi uspore ili ubrzaju kretanje za nanosekundu svakih 30 dana.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje objavljeno u \u017eurnalu &#8220;Optica&#8221; (prenosi Blic) opisuje \u010dasovnik koji za mjerenje koristi atom stroncijuma koji &#8220;otkucava&#8221; mnogo br\u017ee nego cezijumov i to \u010dini u opti\u010dkom dijelu spektra, a ne u mikrotalasnom. U tom slu\u010daju bi sekunda bila definisana kao 429 biliona (hiljadu milijardi) ciklusa radijacije koja odgovara razmjeni izme\u0111u dva nivoa energije atoma stroncijuma. Ovakav metod ra\u010dunanja trajanja sekunde bi smanjio mogu\u0107nost gre\u0161ke na manje od 0,2 nanosekunde za 25 dana, ka\u017eu nau\u010dnici.<\/p>\n<p>Takav \u010dasovnik bi imao malo izmijenjene du\u017eine trajanja sekundi, minuta i sati.<\/p>\n<p>Iako promjenu u preciznosti ljudi ne bi primijetili, ona bi mogla da bude va\u017ena za GPS navigaciju, dalekovode i kompjuterizovane finansijske mre\u017ee. Nau\u010dnici ka\u017eu da je istra\u017eivanje va\u017eno za pravljenje takozvanih opti\u010dkih satova.<\/p>\n<p>Do promjene du\u017eine trajanja sekunde moglo bi da do\u0111e kroz nekih desetak godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eiva\u010di smatraju da su otkrili na\u010din da naprave najta\u010dniji sat ikada<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-206144","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206144","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=206144"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/206144\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=206144"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=206144"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=206144"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}