![\"Mrtve](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/08\/Mrtve-ribe-300x268.jpg\")
Porast bolesti koje se prenose sa \u017eivotinja na ljude, akumulacija toksi\u010dnih materija u usjevima zbog su\u0161e i visokih temperatura, neke su od najve\u0107ih prijetnji za \u017eivotnu sredinu, objavila je danas Agencija UN za za\u0161titu \u017eivotne sredine.<\/p>\n
U izvje\u0161taju UN se navodi da je velika prijetnja po ljudsko zdravlje alarmantna koli\u010dina plasti\u010dnog otpada u okeanima.<\/p>\n
Nau\u010dne analize pokazuju da su posljedice klimatskih promena, koje ostavljaju duboke posljedice na ekosistem, ljude, imovinu i ekonomiju, neizbje\u017ene.<\/p>\n
Izvje\u0161taj ukazuje na “kriti\u010dnu vezu izme\u0111u zdrave \u017eivotne sredine i zdravih ljudi” i poziva na aktivniju borbu protiv globalnog zagrijavanja, prenosi Beta.<\/p>\n
UN upozoravaju da je tokom 20. vijeka do\u0161lo do drasti\u010dnog smanjenja ekosistema i biodiverziteta, ali i podjednako znatno pove\u0107anje broja ljudi i doma\u0107ih \u017eivotinja na Zemlji.<\/p>\n
Navedeni fakori pogoduju stvaranju virusa, bakterija i drugih patogenih agenasa koji se mogu prenijeti sa divljih na doma\u0107e \u017eivotinje, pa potom i na ljude, navodi se u izvje\u0161taju UN.<\/p>\n
Me\u0111u takozvane “zonotske” bolesti spadaju ebola, pti\u010diji grip, respiratorni sindrom sa bliskog istoka (MERS), iznenadni akutni respiratorni sindrom (SARS), virus zapadnog Nila, zika virus i drugi.<\/p>\n
Ova oboljenja su u posljednjih 20 godina uzrokovale \u0161tetu od preko 100 milijardi dolara, a u slu\u010daju pandemije kod ljudi mogle bi da izazovu \u0161tetu od nekoliko hiljada milijardi dolara.<\/p>\n
Prema podacima iz izvje\u0161taja, vi\u0161e od 60 odsto svih zaraznih bolesti kod ljudi su “zonotskog” porijekla, kao i 75 odsto svih zaraznih bolesti u nastajanju.<\/p>\n
UN upozoravaju da se po jedna nova zarazna bolest kod ljudi pojavi u svaka \u010detiri mjeseca.<\/p>\n
Mnoge zarazne bolesti poti\u010du od divljih \u017eivotinja ili su one samo prenosioci virusa, kao u slu\u010daju pri\u010dijeg gripa.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de toksi\u010dnih materija u usjevima, u izvje\u0161taju se nagla\u0161ava da biljke normalno pretvaraju nitrat u aminokiseline i proteine, ali su\u0161a usporava konverziju i dovodi do akumuliranja nitrata koji postaje toksi\u010dan za \u017eivotinje.<\/p>\n
Preko 80 biljnih vrsta mo\u017ee da izazove trovanje zbog prevelike koli\u010dine akumuliranog nitrata, a me\u0111u najosjetljivijim kulturama su p\u0161enica, je\u010dam, kukuruz, proso, soja.<\/p>\n
“Akutna trovanja nitratima kod \u017eivotinja mogu uzrokovati poba\u010daje, gu\u0161enje i smrt, \u0161to je velika opasnost za male farmere”, navodi se u izve\u0161taju.<\/p>\n
Hidrigen cijanid (cijavodoni\u010dna kiselina) jo\u0161 jedna je od supstanci koja se zbog klimatskih promjena akumulira u velikom broju biljaka.<\/p>\n
Mikotoksin mo\u017ee, \u010dak i u malim koli\u010dinama, izazvati ozbiljna o\u0161te\u0107enja zdravlja kod ljudi i \u017eivotina. On se mo\u017ee prona\u0107i u kafi, p\u0161enici, orasima, kikirikiju i sli\u010dno.<\/p>\n
Alfatoksin, koji mo\u017ee prouzrokovati kancerogena i druga ozbiljna oboljenja, jo\u0161 jedna je od opasnih supstanci koja se mo\u017ee prona\u0107i u biljkama, upozoravaju stru\u010dnjaci.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Porast bolesti koje se prenose sa \u017eivotinja na ljude, akumulacija toksi\u010dnih materija u usjevima zbog su\u0161e i visokih temperatura, neke su od najve\u0107ih prijetnji za \u017eivotnu sredinu, objavila je danas Agencija UN za za\u0161titu \u017eivotne sredine. U izvje\u0161taju UN se navodi da je velika prijetnja po ljudsko zdravlje alarmantna koli\u010dina plasti\u010dnog otpada u okeanima. Nau\u010dne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-205577","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=205577"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205577\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=205577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=205577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=205577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}