{"id":205538,"date":"2016-05-21T08:00:00","date_gmt":"2016-05-21T06:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=205538"},"modified":"2016-05-21T09:17:30","modified_gmt":"2016-05-21T07:17:30","slug":"facebook-nije-javni-prostor","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/05\/21\/facebook-nije-javni-prostor\/","title":{"rendered":"Facebook nije javni prostor!"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tihana Bertek<\/strong><\/p>\n

\"JillianNa ovogodi\u0161njem Subversive Festivalu, na tribinama Sloboda govora, gra\u0111anski neposluh i satira u digitalno doba te Tko zvi\u017edi zlo ne misli, sudjelovala je Jillian C. York, ameri\u010dka aktivistica, novinarka i direktorica odjela za me\u0111unarodnu slobodu izra\u017eavanja pri organizaciji Electronic Frontier Foundation (EFF).<\/p>\n

York je \u010dlanica upravnog odbora projekta Global Voices te pi\u0161e \u010dlanke za New York Times, Al Jazeeru, The Atlantic, The Guardian, Foreign Policy, i dr. Podru\u010dja interesa su joj sloboda izra\u017eavanja, privatnost i digitalna sigurnost.<\/p>\n

Radi\u0161 za Electronic Frontier Foundation, organizaciju koja se bavi zagovaranjem i pravima, a \u010diji je cilj za\u0161tititi prava i slobode ljudi u digitalnoj sferi. \u0160to to\u010dno tvoj rad uklju\u010duje?<\/strong><\/p>\n

Organizacija se bavi nizom tema kako bi promicala prava na Internetu. Bavimo se strate\u0161kim parni\u010denjem na sudovima, zagovaramo dobre politike (i progovaramo protiv lo\u0161ih politika), gradimo tehnologiju i radimo na edukaciji korisnika.<\/p>\n

Ja osobno sam zadu\u017eena za me\u0111unarodni rad u polju slobode izra\u017eavanja, \u0161to uklju\u010duje puno toga \u2013 od borbe protiv cenzure u zemljama u kojima se provodi represija, ali i u demokratskim dru\u0161tvima, do poticanja korporacija poput Facebooka da razmotre pitanje slobode izra\u017eavanja u svojim politikama.<\/p>\n

Mnogi od nas odrasli su s idejom da Internet predstavlja prostor anonimnosti i slobode poigravanja razli\u010ditim identitetima. Primjerice, kada se Facebook pojavio, u po\u010detku se nisam \u017eeljela registrirati jer mi je kori\u0161tenje mog pravog imena izazivalo osje\u0107aj nelagode. <\/p>\n

Kako komentira\u0161 Facebookovu politiku kori\u0161tenja “pravog” imena i zahtijevanje od korisnika da poka\u017eu osobne dokumente kao dokaz? Za\u0161to su na\u0161i “autenti\u010dni” identiteti, koje (navodno) odra\u017eavaju na\u0161a “stvarna” imena, toliko va\u017eni tvrtkama koje su vlasnice dru\u0161tvenih medija?<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 dugo sam o\u0161tra protivnica politike “stvarnih imena” na Facebooku i drugim mre\u017eama. Vjerujem u pravo na anonimnost i pseudonimnost, i to je jedino \u0161to ljudi \u017eele od Facebooka. Prinuda kori\u0161tenja stvarnih imena ne samo da nas vezuje uz identitet kojeg nismo sami odabrali (ime koje su nam dali roditelji), ve\u0107 mo\u017ee stvoriti dodatne rizike za odre\u0111ene skupine ljudi \u2013 transrodne osobe, \u017eene koje \u017eele pobje\u0107i od zlostavlja\u010da, LGBT tinejd\u017eere koji se nisu jo\u0161 autali u svojoj zajednici, aktiviste u zemljama u kojima vlada represija, itd.<\/p>\n

Nije sasvim jasno za\u0161to tvrtke toliko inzistiraju na tome. Neki ka\u017eu da je razlog kvalitetnije ciljano ogla\u0161avanje, ali nisam sigurna da je to sve \u2013 tvrtke mogu saznati dovoljno podataka o vama bez da znaju va\u0161e ime, zato \u0161to imaju va\u0161u IP adresu, znaju va\u0161e interese, vide tko je u va\u0161im mre\u017eama, itd. Facebook pak ka\u017ee da je svrha ove politike da navede ljude da se pona\u0161aju civiliziranije jedni prema drugima, no istra\u017eivanja pokazuju da se to ne doga\u0111a.<\/p>\n

Dru\u0161tvene medije obi\u010dno percipiramo kao javni prostor u kojem svatko mo\u017ee sudjelovati, izra\u017eavati svoje ideje, razmjenjivati informacije, organizirati prosvjede, i tako dalje. U stvarnosti, koliko je sloboda govora doista slobodna na Facebooku, Instagramu, Twitteru? Koliko online sadr\u017eaja se cenzurira i tko odlu\u010duje o tome?<\/strong><\/p>\n

Ti prostori nam se \u010dine javnima, ali oni to nisu. Tvrtke koje ih posjeduju ve\u0107inom se nalaze u SAD-u i podlije\u017eu ameri\u010dkim zakonima, \u0161to zna\u010di sljede\u0107e: za\u0161ti\u0107ene su Odredbom 230 Zakona o pristojnosti u komunikaciji (CDA), koja ih jedne strane \u0161titi od odgovornosti, a s druge im omogu\u0107uje da reguliraju sadr\u017eaj na na\u010din koji im odgovara. Zbog toga, u kona\u010dnici, mogu vr\u0161iti diskriminaciju prema odre\u0111enoj vrsti sadr\u017eaja bez ikakvih sankcija.<\/p>\n

Svaka tvrtka ima svoja pravila, a u nekim slu\u010dajevima i nekim dr\u017eavama zakonski je obavezna ukloniti sadr\u017eaj na zahtjev vlade. Moj projekt Onlinecensorship.org prikuplja prijave korisnika kojima je sadr\u017eaj uklonjen. Na\u0161i podaci nisu obuhvatni, no vidimo da se velik dio sadr\u017eaja bri\u0161e zbog kr\u0161enja pravila “pravog imena”, kao i zbog Facebookove zabrane golotinje. U oba slu\u010daja radi se o diskriminaciji (\u017eene ne mogu objaviti sliku bez majice, dok mu\u0161karci mogu).<\/p>\n

Drugi primjeri cenzure uklju\u010duju “govor mr\u017enje”, podupiranje terorizma i zlostavljanje. U prva dva slu\u010daja, sadr\u017eaj koji se uklanja je \u010desto satiri\u010dan ili se \u010dak suprotstavlja govoru mr\u017enje, no moderatori sadr\u017eaja u tim tvrtkama \u010desto primjenjuju pravila na neispravan na\u010din. Ameri\u010dka teoreti\u010darka Sarah Roberts napravila je fascinantno istra\u017eivanje uvjeta u kojima moderatori sadr\u017eaja rade. Oni su \u010desto pla\u0107eni puno manje od redovnih zaposlenika i u ve\u0107ini slu\u010dajeva su agencijski radnici koji imaju vrlo malo olak\u0161ica ili ih uop\u0107e nemaju. A sadr\u017eaj koji moraju svakodnevno pregledavati je zastra\u0161uju\u0107: videi odrubljivanja glava, dje\u010dja pornografija i sli\u010dno.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, tvrtke su prisiljene donositi te\u0161ke odluke, no u kona\u010dnici neke njihove prakse i pravila treba ozbiljno preispitati i izmijeniti.<\/p>\n

\u0160to nam mo\u017ee\u0161 re\u0107i o tome kako su glasovi i tijela \u017eena i drugih marginaliziranih skupina tretirani i reprezentirani na Internetu?<\/strong><\/p>\n

\u017dene, izbjeglice, LGBT osobe i druge ranjive skupine suo\u010dene su s ogromnim koli\u010dinama uznemiravanja i zlostavljanja. To nije moje podru\u010dje istra\u017eivanja, ali definitivno sam i sama do\u017eivjela uznemiravanje.<\/p>\n

Iz toga mo\u017eemo zaklju\u010diti da je u tvrtkama koje su vlasnice dru\u0161tvenih medija potrebno pove\u0107ati raznolikost me\u0111u zaposlenicima, jer kako stvari sada stoje, statistike su pora\u017eavaju\u0107e. Razli\u010ditost u tvrtkama va\u017ena je na svakoj razini, od toga kako se razvijaju proizvodi do kreiranja pravila koja definiraju privatnost i slobodu govora.<\/p>\n

Da bismo za\u0161titili na\u0161u privatnost na Internetu potrebno je, \u010dini se, puno (samo)obrazovanja i truda. Je li mogu\u0107e u potpunosti za\u0161tititi osobne podatke, i je li to uop\u0107e vrijedno truda? Mo\u017ee\u0161 li nam dati neke naputke?<\/strong><\/p>\n

Da, potrebno je educirati se, ali je vrijedno toga! Pove\u0107anjem svoje digitalne sigurnosti ne samo da \u0161titite sebe, nego i druge ljude u svojoj mre\u017ei. Sigurnost je va\u017ena svima, od ra\u010dunovo\u0111a do novinara i svima izme\u0111u.<\/p>\n

Ne postoji jednostavan i univerzalno primjenjiv na\u010din kako da se za\u0161titite, iako neke taktike mogu svi koristiti \u2013 primjerice, kori\u0161tenje jakih lozinki ili \u0161ifri. Preporu\u010dam vam da posjetite na\u0161u web stranicu, Surveillance Self-Defense, da biste saznali vi\u0161e o tome. To je jedan od va\u017enijih resursa koji nudi informacije o tome kako za\u0161tititi svoj identitet i podatke. Mo\u017eete po\u010deti tako da procijenite kakva je va\u0161a trenutna situacija i koju razinu za\u0161tite trebate. Jo\u0161 neki od korisnih resursa su Security in a Box and Security First.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o uznemiravanju na dru\u0161tvenim medijima, kako balansirati izme\u0111u slobode govora i za\u0161tite drugih temeljnih ljudskih prava? \u0160to misli\u0161, tko bi trebao biti odgovoran za reguliranje ovog podru\u010dja (dr\u017eava, korporacije\u2026)?<\/strong><\/p>\n

Te\u0161ko pitanje. Preferirala bih da dr\u017eava provodi regulaciju, a ne korporacije jer one nemaju odgovornost prema gra\u0111anima. No moramo biti oprezni i proaktivni kako bismo se izborili za to da zakoni koji bi nas trebali \u0161tititi ne ugro\u017eavaju na\u0161a prava.<\/p>\n

Kako obja\u0161njava\u0161 \u010dinjenicu da ve\u0107inu ljudi ne uznemiruje mogu\u0107nost (ili stvarnost) da ih njihova vlada ili \u010dak privatne korporacije nadziru? Je li se koncept privatnosti promijenio u proteklih par desetlje\u0107a, ili ljudi jednostavno ne mare za online privatnost?<\/strong><\/p>\n

Da budem iskrena, ne mogu to objasniti. Ponekad se zbog toga osje\u0107am pesimisti\u010dno, ali ne mo\u017eemo se odre\u0107i na\u0161ih prava, a to zna\u010di da moramo ljudima pomo\u0107i da shvate \u0161to se doga\u0111a. Mnogi ljudi imaju druge probleme; sloboda izra\u017eavanja i sigurnost nisu nu\u017eno njihovi prioriteti. Ali bez njih, nemo\u0107ni smo da i\u0161ta drugo poduzmemo \u2013 ne mo\u017eemo progovoriti o nepravdama koje nam se doga\u0111aju ako nemamo pravo izra\u017eavanja. U kona\u010dnici, moramo za\u0161tititi slobodu govora i privatnost kako bismo sa\u010duvali druga prava.<\/p>\n

Novinarstvo je danas uvelike ovisno o “klikovima” i oslanja se na analitiku. Trebamo li biti pesimisti\u010dni po pitanju budu\u0107nosti novinarstva?<\/strong><\/p>\n

Ne \u017eelim zauzeti pesimisti\u010dan stav o novinarstvu. Naravno, ima puno negativnih trendova \u2013 ne samo na\u010dini na koje medijske kompanije prate na\u0161e online navike, ve\u0107 se doga\u0111a i ograni\u010davanje slobode medija diljem svijeta. No tako\u0111er mo\u017eemo vidjeti da ljudi koji prije nisu imali pristup medijima sada progovaraju o svojim problemima. \u010clanica sam upravnog odbora projekta Global Voices koji donosi lokalne perspektive u rasprave koje se odvijaju na dru\u0161tvenim medijima, na blogovima, u lokalnim publikacijama\u2026 Ti \u010dlanci se prevode na desetke jezika i pru\u017eaju nove uvide \u010ditateljima u razli\u010ditim sredinama. Vrijedno je i \u0161to rade mediji kao \u0161to su AJ+ ili Quartz.<\/p>\n

Mislim da je vrijeme da mi kao konzumenti po\u010dnemo zahtijevati nove medijske modele. Mi smo \u010ditatelji, mi mo\u017eemo birati kako \u0107emo potro\u0161iti svoj novac, \u0161to \u0107emo kliknuti. Stoga smatram da trebamo podr\u017eavati one oblike novinarstva koji po\u0161tuju svoje \u010ditatelje, i u smislu sadr\u017eaja i u smislu produkcije.<\/p>\n


\nvoxfeminae.net<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jillian C. York:Moramo za\u0161tititi slobodu govora i privatnost kako bi sa\u010duvali<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-205538","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205538","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=205538"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205538\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=205538"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=205538"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=205538"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}