{"id":205434,"date":"2016-05-19T12:11:26","date_gmt":"2016-05-19T10:11:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=205434"},"modified":"2016-05-19T12:11:45","modified_gmt":"2016-05-19T10:11:45","slug":"crna-gora-na-47-mjestu-ekoloskih-zemalja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/05\/19\/crna-gora-na-47-mjestu-ekoloskih-zemalja\/","title":{"rendered":"Crna Gora na 47. mjestu ekolo\u0161kih zemalja"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/ekologija-300x237.jpg\" alt=\"ekologija\" width=\"300\" height=\"237\" class=\"alignright size-medium wp-image-202824\" \/>Crna Gora zauzima 47. mjesto na listi ekolo\u0161kih zemalja svijeta, pokazuje Indeks ekolo\u0161kih performansi (EPI) koji su razvili univerziteti Jejl i Kolumbija u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, i koji mjeri ekolo\u0161ku i ekosistemsku vitalnost svake dr\u017eave.<\/p>\n<p>Kako je saop\u0161teno iz Centra za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica (CZIP), ovogodi\u0161nja lista ekolo\u0161kih zemalja pokazala je obeshrabruju\u0107e rezultate za Crnu Goru.<\/p>\n<p>&#8220;Iako po ustavu samoproklamovana ekolo\u0161kom, Crna Gora se ove godine na\u0161la iza Slovenije i Hrvatske, susjednih zemalja koje svoj brend ne grade na ovom epitetu. Tako je ekolo\u0161ka Crna Gora zauzela 47. mjesto dok se Slovenija na\u0161la na petom, a Hrvatska na 15. mjestu ove presti\u017ene liste\u201c, kazali su iz te nevladine organizacije (NVO).<\/p>\n<p>Prema njihovim rije\u010dima, mnogo vi\u0161e razloga za brigu imaju ostale zemlje biv\u0161e Jugoslavije i Balkana koje su se lo\u0161ije rangirale \u2013 Srbija, koja je na 48. mjestu, Albanija na 61. i Bosna i Hercegovina na 120. mjestu.<\/p>\n<p>&#8220;Prvo mjesto po ekolo\u0161kim performansama zauzela je zaslu\u017eeno Finska, potom Island, \u0160vedska i Danska koja je ove godine oborila sve, pa \u010dak i vlastite rekorde u proizvodnji elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora\u201c, ka\u017ee se u saop\u0161tenju, prenosi Mina.<\/p>\n<p>Kako su pojasnili iz CZIP-a, EPI pru\u017ea uvid u globalno i pojedina\u010dno stanje svake zemlje u domenu za\u0161tite \u017eivotne sredine, a slu\u017ei kao odli\u010dan alat za dono\u0161enje odluka.<\/p>\n<p>&#8220;Ovaj indeks se koristi ve\u0107 15 godina, a naro\u010dito u mjerenju postizanja Ciljeva odr\u017eivog razvoja Ujedinjenih nacija i ispunjavanja obaveza me\u0111unarodnih sporazuma u oblasti klimatskih promjena. Indeks mjeri ekolo\u0161ku i ekosistemsku vitalnost svake dr\u017eave\u201c, naveli su iz te NVO.<\/p>\n<p>Ekolo\u0161ka vitalnost mjeri se, kako su kazali, uticajima na zdravlje \u010dovjeka, pa se u tom smislu obra\u0111uju podaci koji se odnose na kvalitet\/zaga\u0111enje vazduha, dostupnost i kvalitet vode, izlo\u017eenost rizicima od uticaja na zdravlje.<\/p>\n<p>Ekosistemska vitalnost mjeri se podacima kao \u0161to su uticaj poljoprivrede, biodiverzitet i stani\u0161ta, klimatske promjene i energija, \u0161ume, ribarstvo, vodni resursi i tretman otpadnih voda.<\/p>\n<p>Kada je u pitanju za\u0161tita prirode, ovogodi\u0161nji izvje\u0161taj isti\u010de da se nijesu dostigle tra\u017eene norme u pogledu procenta za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, gdje je cilj 17 odsto kopnenih i deset odsto marinskih za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja.<\/p>\n<p>&#8220;Imaju\u0107i u vidu ovaj globalni cilj, sasvim je opravdana pojedina\u010dna ocjena po oblastima gdje je Crne Gora u dijelu biodiverzitet i stani\u0161ta rangirana kao 127. na listi, s obzirom na to da nemamo uspostavljena marinska za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja, a da kopnena zauzimaju 12 odsto teritorije\u201c, ka\u017ee se u saop\u0161tenju.<\/p>\n<p>Kako su kazali iz CZIP-a, u dijelu zaklju\u010daka koji se odnose na biodiverzitet i stani\u0161ta, nagla\u0161ava se potreba za sprovo\u0111enjem politika koje su zasnovane na nau\u010dnoj osnovi.<\/p>\n<p>Iz te NVO su pojkasnili da indikator za\u0161tite vrsta koji se oslanja na Mapu \u017eivota, globalnu bazu vrsta, mjeri razliku izme\u0111u granica za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja i zna\u010dajnih stani\u0161t, i da upravo on pokazuje da se te granice vrlo \u010desto ne podudaraju sa potrebama za\u0161tite odre\u0111enih vrsta ili stani\u0161ta.<\/p>\n<p>Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja se, naveli su iz CZIP-a, vrlo \u010desto formiraju na marginalnim mjestima, dok ona bogata biodiverzitetom bivaju uni\u0161tena urbanizacijom i velikim projektima.<\/p>\n<p>&#8220;Po ciljanim oblastima Crna Gora je tako\u0111e nisko rangirana u domenu energije i klimatskih promjena, gdje je po zasi\u0107enosti karbonskim emisijama na 90. mjestu. Upozoravaju\u0107e su i ocjene koje se odnose na ribarstvo po kojem smo na 113. Mjestu, \u0161to bi objasnilo ili nedostatak podataka, ili pretjeranu izlovljenost ribljeg fonda, odnosno nedostatak fokusiranih aktivnosti na o\u010duvanju i upravljanju ribarstvom\u201c, ka\u017ee se u saop\u0161tenju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Crna Gora zauzima 47. mjesto na listi ekolo\u0161kih zemalja svijeta, pokazuje Indeks ekolo\u0161kih performansi (EPI) koji su razvili univerziteti Jejl i Kolumbija u saradnji sa Svjetskim ekonomskim forumom, i koji mjeri ekolo\u0161ku i ekosistemsku vitalnost svake dr\u017eave. Kako je saop\u0161teno iz Centra za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica (CZIP), ovogodi\u0161nja lista ekolo\u0161kih zemalja pokazala je obeshrabruju\u0107e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-205434","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=205434"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205434\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=205434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=205434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=205434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}