![\"ljudsko](\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/04\/ljudsko-tijelo-300x200.jpg\")
Belgijski nau\u010dnici identifikovali su 69 razli\u010ditih faktora, od \u010dokolade do pilula za kontracepciju, koji uti\u010du na na\u0161u crijevnu floru. I ne samo ono \u0161to unosimo u sebe, ve\u0107 spavanje i ostale \u017eivotne navike imaju zna\u010dajnog uticaja na ravnote\u017eu bakterija u crijevima.<\/p>\n
Istra\u017eiva\u010di se nadaju da ova studija vodi ka boljem razumijevanju mikrobiote, crijevne flore, i na\u010dinima odr\u017eavanja njenog zdravlja i lije\u010denja bolesti crijeva.<\/p>\n
Na\u0161a zbirka mikroba, poznata kao mikrobiom, ljudski je ekvivalent ekosistemu. Mada ove bakterije ukupno te\u017ee jedva oko kilogram i po, njihov sastav umnogome odre\u0111uje kako \u0107e tijelo da funkcioni\u0161e.<\/p>\n
Doktor Martin D\u017e. Blejzer, specijalista za infektivne bolesti sa Njujor\u0161ke univerzitetske medicinske \u0161kole i upravnik “Projekta ljudskog mikrobioma”, prou\u010davao je ulogu bakterija pri bolestima vi\u0161e od tri decenije. Njegova istra\u017eivanja obuhvataju zarazne bolesti, autoimuna i druga oboljenja \u010dija se u\u010destalost pove\u0107ava \u0161irom svijeta. U svojoj novoj knjizi “Nedostaju\u0107i mikrobi” dr Blejzer povezuje smanjenje raznovrsnosti mikrobioma sa na\u0161om sve ve\u0107om podlo\u017eno\u0161\u0107u ozbiljnim, \u010desto hroni\u010dnim bolestima, od alergija i celijakije do dijabetesa tipa jedan i gojaznosti. On, ali i drugi ljekari za ovu vezu okrivljuju antibiotike.<\/p>\n
D\u017eesika Hamzelou, jedan od istra\u017eiva\u010da, u izvje\u0161taju objavljenom u “Nju sajentist” \u010dasopisu, ka\u017ee da su neka otkri\u0107a nakon studije ve\u0107 poznata, a to je, na primjer, da vo\u0107e i vlakna koja unosimo veoma pozitivno uti\u010du na na\u0161a crijeva, ali kod nekih drugih stvari bilo je velikih iznena\u0111enja. Na primjer, uticaj crne, mlije\u010dne ili bijele \u010dokolade i vrsta kontraceptiva koju \u017eene koriste, tako\u0111e, uti\u010du na ravnote\u017eu bakterija. Tako\u0111e, poznato je da antibiotici naru\u0161avaju floru, ali su i protivupalni lijekovi, antihistaminici i koli\u010dina alkohola koju uzmemo u studiji obilje\u017eeni kao uzro\u010dnici neravnote\u017ee dobrih i lo\u0161ih bakterija u crijevima.<\/p>\n
U studiji je u\u010destvovalo 1.100 volontera kojima je analizirano kakve \u017eivotne i navike u ishrani imaju, da li su na dijeti, a ura\u0111en im je i test krvi. Ovo je, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di, najve\u0107a studija do sada koja otkriva kako zapravo funkcioni\u0161e digestivni sistem. Iako nisu jo\u0161 sigurni \u0161ta najbolje uti\u010de na rad crijeva, pouzdano su utvrdili da nezdrav crijevni mikrobiom dovodi do mnogih bolesti, uklju\u010duju\u0107i i karcinom.<\/p>\n
Zdravlje crijevne flore direktno je povezano i sa psihi\u010dkim zdravljem i gojazno\u0161\u0107u. Kako istra\u017eivanje bude napredovalo, autori studije ka\u017eu da bi u skorijoj budu\u0107nosti ljekari mogli pacijentima da preporu\u010duju, recimo, mlije\u010dnu \u010dokoladu, kako bi pobolj\u0161ali zdravlje crijevne flore.<\/p>\n
Svih 69 faktora, me\u0111utim, obja\u0161njava samo sedam odsto varijacija mikrobioma. Istra\u017eiva\u010di misle da genetika, ipak, ima najve\u0107u ulogu. Nau\u010dnici smatraju da je mogu\u0107e da same bakterije oblikuju sopstvene obrasce u svom ekosistemu, odnosno mikrobiomu. Studija je dio ve\u0107eg istra\u017eivanja nazvana “Flamanski projekat o crijevnoj flori” u kojoj je 5.000 u\u010desnika. Istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da bi se preciznija saznanja o uticajima na crijevnu floru mogla imati tek nakon studije koja bi obuhvatala 40.000 osoba.<\/p>\n
Druge studije otkrile su vezu izme\u0111u crijevne flore i prekomjerne te\u017eine. \u0408o\u0161 ozbiljnija stvar je sve ve\u0107i broj ozbiljnih bolesti koje se danas povezuju sa poreme\u0107enom mikrobskom ravnote\u017eom u crijevima. Me\u0111u njih spadaju i neke koje su sve \u010de\u0161\u0107e u razvijenim zemljama: bolesti organa za varenje poput Kronove bolesti, ulceroznog kolitisa i celijakije, kardiovaskularne bolesti, nealkoholna masna jetra, poreme\u0107aji varenja poput hroni\u010dnog refluksa, autoimune bolesti kao \u0161to su multipla skleroza i reumatoidni artritis, astma i alergije.<\/p>\n
Neki nau\u010dnici \u010dak misle da poreme\u0107aji crijevne flore igraju ulogu kod celijakije i eksplozije potra\u017enje za hranom bez glutena \u010dak i kod ljudi kojima nije dijagnostikovana celijakija.<\/p>\n
Ve\u010dernje novosti<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Belgijski nau\u010dnici identifikovali su 69 razli\u010ditih faktora, od \u010dokolade do pilula za kontracepciju, koji uti\u010du na na\u0161u crijevnu floru. I ne samo ono \u0161to unosimo u sebe, ve\u0107 spavanje i ostale \u017eivotne navike imaju zna\u010dajnog uticaja na ravnote\u017eu bakterija u crijevima. Istra\u017eiva\u010di se nadaju da ova studija vodi ka boljem razumijevanju mikrobiote, crijevne flore, i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-205228","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205228","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=205228"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205228\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=205228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=205228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=205228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}