{"id":205139,"date":"2016-05-16T08:25:20","date_gmt":"2016-05-16T06:25:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=205139"},"modified":"2016-05-16T08:25:20","modified_gmt":"2016-05-16T06:25:20","slug":"partizani-i-ustase-u-uvjetima-osiromasenja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/05\/16\/partizani-i-ustase-u-uvjetima-osiromasenja\/","title":{"rendered":"Partizani i usta\u0161e u uvjetima osiroma\u0161enja"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Milan Gavranovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"MilanSada je \u0111avola za rep povukao prof. dr Josip Tica sa zagreba\u010dkog Ekonomskog fakulteta, dok je prije nepune dvije godine to isto napravio dr Tihomir Domazet iz Hrvatskog instituta za financije i ra\u010dunovodstvo. Obojica su se pozabavila jednom od najve\u0107ih hrvatskih tabu tema i do\u0161la do zaklju\u010dka koji je ravan veleizdaji. Pokazali su da je prije 30 i vi\u0161e godina Hrvatska bila bogatija i da su njeni gra\u0111ani \u017eivjeli bolje nego danas. Znanstvenom metodom zaklju\u010dili su ne\u0161to \u0161to ina\u010de znaju svi \u010dije je sje\u0107anje jo\u0161 \u017eivo i koji nisu zadojeni nacionalisti\u010dkom i antikomunisti\u010dkom mr\u017enjom ili predrasudama. Ali o tome se rijetko govori naglas, jer cijela politi\u010dka klasa reagira nervozno i prijete\u0107i. \u2018Vraga je bilo bolje\u2019, otresao se svojedobno Zoran Milanovi\u0107. A Tomislav Karamarko prijeti antikomunisti\u010dkim manifestom, dok njegovi adlatusi najavljuju spisak izdajnika.<\/p>\n

Prekr\u0161iv\u0161i pravilo da je \u0161utnja zlato, dr Tica je rekao kako se za dana\u0161nju prosje\u010dnu pla\u0107u mo\u017ee kupiti \u010dak 27 posto manje robe i usluga nego za prosje\u010dnu pla\u0107u od prije 40 godina. Na\u010din na koji je do\u0161ao do tog zaklju\u010dka nije bio nimalo kompliciran. Usporedba pla\u0107a i cijena (stanovanja, hrane itd.) pokazala je da bi dana\u0161nja trebala biti 1.460 kuna ve\u0107a nego \u0161to jeste kako bi se s njom moglo \u017eivjeti kao 1978. godine (7.271 umjesto 5.432 kune). Neki su ekonomisti prigovorili toj metodi, ali razlika je toliko velika da je kona\u010dni zaklju\u010dak nepobitan. Pogotovo jer bi se pravi pad \u017eivotnog standarda pokazao tek kad bi se ura\u010dunala i nezaposlenost, odnosno ukupan broj zara\u0111enih pla\u0107a nekad i sad, pa i nekada\u0161nji fondovi zajedni\u010dke potro\u0161nje u poduze\u0107ima iz kojih su se kupovali stanovi ili financirala radni\u010dka odmarali\u0161ta.<\/p>\n

Dr Domazet je pak prera\u010dunao podatak koji pokazuje ukupno bogatstvo nacije (vrijednost svega \u0161to ona stvara u jednoj godini) i do\u0161ao do rezultata da je sada\u0161nji BDP za 7,1 posto manji nego prije 30 godina. Za usporedbu je uzeo godinu 1986., zadnju prije dolaska Slobodana Milo\u0161evi\u0107a na vlast u Srbiji, nakon \u010dega je malo \u0161to u Jugoslaviji ostalo normalno, uklju\u010duju\u0107i i ekonomiju. Za to mu je trebala ne\u0161to kompliciranija ra\u010dunica. U \u010demu je razlika izme\u0111u BDP-a i nekada\u0161njeg dru\u0161tvenog proizvoda koji se koristio do 1990.? Pojednostavljeno re\u010deno, u tome \u0161to se dru\u0161tveni proizvod ra\u010dunao po proizvodnji robe i usluga, a BDP po potro\u0161nji. Jedna i druga metoda morale bi davati isti rezultat \u2013 koliko proizvodi\u0161 toliko i tro\u0161i\u0161 \u2013 kad bi uvoz i izvoz bili izjedna\u010deni, kad ne bi bilo duga i kad se ne bi tro\u0161io novac ste\u010den rasprodajom imovine. Ne treba posebno obja\u0161njavati da kod nas nije ispunjen niti jedan od tih uvjeta, pa se u hrvatski BDP ura\u010dunavala potro\u0161nja na inozemni dug (tako su na primjer Ivica Ra\u010dan i Radimir \u010ca\u010di\u0107 dizali BDP izgradnjom autoceste), zatim uvozna roba pla\u0107ena tako\u0111er stranim kreditom itd. Tko poznaje dr Domazeta, zna da je on sve to obra\u010dunao vrlo skrupulozno i to\u010dno.<\/p>\n

Dimna zavjesa satkana o\u010dito na razboju lo\u0161ih namjera po\u010dela se dizati odmah poslije prvih vi\u0161estrana\u010dkih izbora 1990. godine. Istodobno s ulaskom strana\u010dkih kadrova u uprave poduze\u0107a, izvla\u010denjem novca iz banaka, razvla\u010denjem imovine, podr\u017eavljenjem dru\u0161tvenog vlasni\u0161tva i po\u010detkom privatizacije po modelu dogovorenom u Kanadi, promijenjeni su i podaci kojima se pratilo stanje privrede. Postalo je iznimno te\u0161ko uspore\u0111ivati postoje\u0107e stanje s onim od ranije. U to se malo tko i upu\u0161tao, jer bi se time izlo\u017eio etiketiranju da je neprijatelj hrvatske samostalnosti i tranzicije u kapitalizam. Me\u0111u rijetkim iznimkama bio je ekonomist svjetskog glasa, pokojni dr Branko Horvat, koji je uspore\u0111ivao gospodarstvo partizanske Hrvatske (to je izraz koji je on rabio) iz godina poslije 1945. i HDZ-ove Hrvatske (tako\u0111er njegov izraz) iz razdoblja poslije 1990. U prvoj su se otvarala nova poduze\u0107a i zapo\u0161ljavali ljudi. U drugoj se postupalo obratno. Horvat je, naravno, izba\u010den sa zagreba\u010dkog Ekonomskog fakulteta gdje je bio profesor, a umro je s etiketom kontroverznog ekonomista. Do smrti je tra\u017eio poni\u0161tenje privatizacije, koja je istovremeno definirana kao plja\u010dka stolje\u0107a. To je pri\u010da koji svi znaju i koju su razni ljudi pro\u017eivjeli na razli\u010dite na\u010dine. Manji dio se obogatio, a ve\u0107ina je osiroma\u0161ila.<\/p>\n

Ekonomisti Tihomir Domazet i Josip Tica sad su pokazali da je osiroma\u0161ila i cijela nacija. Promatrano u cjelini, bogati nisu to postali poduzetni\u0161tvom i novim idejama koje je omogu\u0107io povratak u kapitalizam, ve\u0107 preraspodjelom onoga \u0161to je ve\u0107 bilo stvoreno. Tako je nastalo ukupno njihovo bogatstvo (nagla\u0161avamo ukupno, dakle promatrano u cjelini, jer pojedini su slu\u010dajevi razli\u010diti), koje je omogu\u0107ilo njihov razmetljiv, luksuzan stil \u017eivota. Da bi se jednima to omogu\u0107ilo, drugi su morali osiroma\u0161iti. Najgore je \u0161to pritom nije samo preraspodijeljen ve\u0107 i uni\u0161ten velik dio onoga \u0161to je stvarano prethodnih godina i desetlje\u0107a. Ka\u017ee se da je privatizacija bila divlja i okrutna. Ali \u010dim se odustalo od podjele imovine radnicima i gra\u0111anima, ona je morala biti takva. Ne mo\u017ee se pitomo i humano pretvarati u privatnu imovinu ono \u0161to je dotad pripadalo svima. Ali nije se smjelo dopustiti da se ta imovina uni\u0161tava i ljudi bacaju na ulicu. Da se za kilo mesa kolje vola.<\/p>\n

U tom kontekstu treba promatrati i antipoduzetni\u010dku klimu koju se \u017eeli prikazati kao posljedicu mentaliteta naslije\u0111enog iz socijalisti\u010dkih vremena. Pa \u010dak i kao kolektivnu zavist neuspje\u0161nih koja je zarazila naciju. Tako se tuma\u010di i sada\u0161nji Vladin prijedlog da se ukine najvi\u0161a porezna stopa na pla\u0107e (40 posto), kojem je cilj stimuliranje stru\u010dnosti i poduzetnosti. Jedino se ne pita je li to zaista samo vjekovni hrvatski jal ili postoji i neki drugi razlog.<\/p>\n

Klju\u010dno je pitanje, me\u0111utim, za\u0161to je kapitalizam u Hrvatskoj iznevjerio o\u010dekivanja najve\u0107eg dijela nacije. Za\u0161to je, nakon vi\u0161e od \u010detvrt stolje\u0107a, umjesto prosperitetom rezultirao nezaposleno\u0161\u0107u, pu\u010dkim kuhinjama i socijalnim samoposlu\u017eivanjima? Odgovor je u prirodi razvijenog kapitalizma, koji je tranzicijske zemlje prihvatio kao svoje nove kolonije. Kao \u0161to se zna, kolonijama je uvijek bila namijenjena eksploatacija, a ne razvoj. Ali to je samo dio istine. Golem dio krivnje le\u017ei na doma\u0107oj politi\u010dkoj klasi, zbog koje je Hrvatska danas dospjela na zadnje mjesto me\u0111u zemljama za koje je nekad bila Amerika. Zato nema \u0161anse da nas ona prestane dra\u017eiti igrama kauboja i Indijanaca. Ili su to partizani i usta\u0161e?<\/p>\n

Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Razvijeni kapitalizam tranzicijske je zemlje prihvatio kao svoje nove kolonije, ali golem dio krivnje za neuspjeh kapitalizma u Hrvatskoj le\u017ei i na doma\u0107oj politi\u010dkoj klasi i zato nas ona ne\u0107e prestati dra\u017eiti ideolo\u0161kim igrama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-205139","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205139","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=205139"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/205139\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=205139"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=205139"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=205139"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}