{"id":204773,"date":"2016-05-11T08:01:54","date_gmt":"2016-05-11T06:01:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=204773"},"modified":"2016-05-11T23:03:28","modified_gmt":"2016-05-11T21:03:28","slug":"gledanje-u-kaldrmu-govori-iskljucivo-o-dostojanstvu-zene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/05\/11\/gledanje-u-kaldrmu-govori-iskljucivo-o-dostojanstvu-zene\/","title":{"rendered":"‘Gledanje u kaldrmu’ govori isklju\u010divo o dostojanstvu \u017eene"},"content":{"rendered":"

Autorica: Marinella Matej\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

\"zar-nikab\"\u010clanak 3. Zakona o zabrani no\u0161enja zara i fered\u017ee: Kaznit \u0107e se do tri mjeseca zatvora ili nov\u010danom kaznom do 20000 dinara ona ili onaj koji\/a a) nosi zar ili fered\u017eu, odnosno pokriva lice, b) od svojih uku\u0107ana zahtijeva da nosi zar ili fered\u017eu, odnosno pokriva lice. Navedeni zakon je donesen 1951. godine od strane komunisti\u010dke vlasti, a o tome na koji na\u010din je to utjecalo na \u017eivote \u017eena koje su odgajane u muslimanskom duhu i u tom su trenutku svog \u017eivota ve\u0107 bile pokrivene, mlada srpska ekipa, na \u010delu s aktivistom Fahrudinom Kladani\u010danom, snimila je dokumentarac – “Gledanje u kaldrmu”. Ovaj jedinstveni uradak govori o te\u0161kom razdoblju za Muslimanke u Srbiji.<\/p>\n

Sta\u0161a Zajovi\u0107, iz \u017dena u crnom, o filmu je rekla: “One nisu govorile o fered\u017ei i zaru, one su govorile o svom dostojanstvu, koje nije bilo vezano samo za no\u0161enje zara i fered\u017ee, i skidanje, nego za ne\u0161to bitnije. Dostojanstvo su iskazivale kao potrebu za \u0161kolovanjem, a ne za no\u0161enjem ili skidanjem zara, iako je to nekada i negde nasilna mera. Mi mo\u017eemo da razgovaramo o pravu na izbor samo ako postoje uslovi u kojima \u017eena mo\u017ee da donese izbor.”<\/p>\n

Propitivanje odnosa mo\u0107i i \u017eenskog pokrivanja u patrijarhatu feministi\u010dko je pitanje o kojem se debatira ve\u0107 godinama. Kroz “Gledanje u kaldrmu” Kladin\u010daneva ekipa je prikupila izuzetnu gra\u0111u za prou\u010davanje – kako je to objasnila Milena Vasi\u0107, feministkinja: “Mo\u017ee li se osloba\u0111anje vr\u0161iti represijom? Gledanje u kaldrmu otvara neka od najzna\u010dnijih pitanja polo\u017eaja \u017eena u dru\u0161tvu: pravo na telesnu autonomiju, obrazovanje, slobodu kretanja, prosto re\u010deno \u2013 pravo na sebe. Pitanja koja su postojala 1951. godine kada je donesen Zakon o skidanju zara i fered\u017ei i pitanja koja su i te kako prisutna danas, preko 66 godina kasnije.”<\/p>\n

Film \u0107e biti prikazan na Fifth Anthropological Film Festival u Jeruzalemskoj kinoteci, te na Petom Festivalu \u017eenskog prijateljstva u Tutinu u Srbiji, nakon \u010dega idu na turneju Vojvodinom. O “Gledanju u kaldrmu” smo razgovarale s autorom, srpskim aktivistom Fahrudinom Kladni\u010daninom.<\/p>\n

Koji je povod za snimanje “Gledanje u kaldrmu”?<\/strong><\/p>\n

Motiv za snimanje filma na\u0161li smo u potrebi za o\u010duvanjem usmene povijesti muslimanske \u017eene u Sand\u017eaku. Posljednjih desetak godina aktivno sam posve\u0107en prikupljanju podataka o jednom izuzetno va\u017enom politi\u010dkom doga\u0111aju, a koji se odnosi na 1951. godinu, kada je donesen Zakon o zabrani no\u0161enja zara i fered\u017ee. O ovoj temi se malo zna, a ne postoji sistematizirana arhivska gra\u0111a koja bi nekog istra\u017eiva\u010da\/icu direktno uputila na ovu temu, te se potreba za aktualiziranjem ove teme poslednje tri godine nametnula kao nu\u017enost. Za svo proteklo vreme bavljenja ovom temom, obavio sam na desetke razgovora sa starim muslimanskim \u017eenama, prvenstveno iz Novog Pazara, a potom se, kako je istra\u017eivanje i\u0161lo, to pro\u0161irilo i na druge op\u0107ine i gradove u okru\u017eenju. Pri\u010da o nasilnom skidanje zara i fered\u017ee koju su komunisti nametnuli kao osnovu emancipacije muslimanske \u017eene u Sand\u017eaku i otklanjanja njene “zaostalosti” i kao atak na religiju je “mainstream” pri\u010da u zajednici kada se govori o ovom doga\u0111aju. Me\u0111utim, svi razgovori koje smo vodili sa \u017eenama, ve\u0107inom svedokinjama perioda u kome se sprovodila naredba o Zabrani no\u0161enja “pe\u010de”, sva ta autenti\u010dna svedo\u010danstva i osobne intimne ispovesti glavni su motiv koji nas je potaknuo da ekraniziramo i zabile\u017eimo ovu pri\u010du. Tako\u0111er, svjesni \u010dinjenice da ne postoji ovakva forma, a imaju\u0107i u vidu zna\u010daj usmene povijesti i vrijednosti ovog materijala za feministi\u010dku analizu, na nagovor prijateljica da \u0107e ova pri\u010da pobuditi \u0161iri interes za razli\u010dita \u010ditanja i sagledavanja, krenuli smo sa snimanjem.<\/p>\n

Za\u0161to ba\u0161 pri\u010da o Zakonu o zabrani no\u0161enja zara i fered\u017ee?<\/strong><\/p>\n

U konkretnom slu\u010daju u fokusu je jedan povijesni period, odnosno politi\u010dki sistem \u010diji je slom otvorio nove interese i rasprave o situaciji \u017eena u na\u0161em tada sand\u017ea\u010dkom dru\u0161tvu; u \u0161irem smislu, cjelokupan film zasnovan je na svijesti o potrebi stvaranja povijesti \u017eena u Sand\u017eaku, kako bi se njihovo prisustvo, njihova pri\u010da, u stvarnoj povijesti grada, u\u010dinila vidljivom, to\u010dnije, kako bi povijest, kao gotovo mu\u0161ka pri\u010da o pro\u0161losti, mogla sagledati, revaluirati i dopuni iz drugog, \u017eenskog ugla, obi\u010dnih \u017eivotnih ispovijedi. Film problematizira sljede\u0107a pitanja kroz tuma\u010denja iz pozicije pro\u0161losti i sada\u0161njosti; \u0160to je \u017eenama u bo\u0161nja\u010dkoj zajednici donesao zakon o zabrani no\u0161enja fered\u017ee i zara? Kako su \u017eene tada do\u017eivljavale i na koji na\u010din je ovaj proces utjecao na njihove \u017eivote? Jesu li ga do\u017eivljavale kao osloba\u0111aju\u0107i ili nasilni \u010din? \u0160to je ova kampanja ponudila \u017eenama, osim zabrane? Je li im dana emancipacija i koliki je danas njihov doprinos u dru\u0161tveno politi\u010dkom \u017eivotu zajednice? Nalaze li se \u017eene danas na poziciji donositeljica odluka i sudjeluju li u dru\u0161tvenom i kulturnom \u017eivotu zajednice? Kako feministi\u010dka teorija problematizira ovo pitanje i postoji li jedinstveni stav? Je li pitanje dana\u0161njih tendencija da se \u017eene pozivaju na potpuno prekrivanje, globalna ili lokalna pojava i koji su sli\u010dni primeri u Europi i svijetu? Doga\u0111aju li se procesi ja\u010danja i obnavljanja patrijarhalnih matrica, kroz aktualna doga\u0111anja u na\u0161oj zajednici?
\n
\nJe li bilo te\u0161ko prona\u0107i sugovornice? Ipak imaju koju godinu. Smatra li se ta tema u Novom Pazaru kontroverznom? <\/strong><\/p>\n

Upravo iz razloga \u0161to je ve\u0107ina sugovornica imalo 80 i vi\u0161e godina, a najstarija \u010dak 105, trebalo je vremena ohrabriti ih da govore o ovoj temi, ali smo uspjeli snimiti dovoljan broj \u017eena koje su bile spremne govoriti o svom iskustvu ispred kamera. Na\u017ealost, \u010detiri, od osam \u017eena koje su se pojavile u filmu je u me\u0111uvremenu preminulo.<\/p>\n

Svaka zabrana koja poku\u0161ava nasrnuti na patrijarhat u zajednici kakva je sand\u017ea\u010dka bila te 1951. godine smatra se izrazito neprihvatljivom. Zajednica je i tada, a i danas ovu temu percepirala kao udar na religiju i tradicionalne vrijednosti i bojazan od ne\u010deg novog i nepoznatog, a ujedno vrlo \u0161tetnog za muslimansku \u017eenu. Ipak, film kao centralnu ideju nosi zabranu no\u0161enja zara i fered\u017ee, iako se na drugi pogled kroz sva ova svedo\u010danstva \u017eena otkrivaju potpuno druga\u010dija promi\u0161ljanja i saznanja \u010diji je fokus dostojanstvo. “Gledanje u kaldrmu” govori isklju\u010divo o dostojanstvu \u017eene.<\/p>\n

S kojim problemima si se najvi\u0161e susretao prilikom snimanja?<\/strong><\/p>\n

Osnovni problem je bio prona\u0107i, a potom ohrabriti sugovornice da otvoreno pri\u010daju o svom \u017eivotu, svojim sje\u0107anjima i razmi\u0161ljanjima. To su stare bake, koje se pla\u0161e tehnike, koje je pred kamerama te\u0161ko nagovoriti da govore. Ali, zaista, ja to nisam do\u017eivljavao kao neki veliki problem koji bi mogao utjecati na koncepciju filma. Svaki snimljeni razgovor je posebna pri\u010da, svaka sugovornica ima svoju autenti\u010dnu i jedinstvenu koncepciju.<\/p>\n

\u0160to \u0107e se dalje doga\u0111ati s filmom?<\/strong><\/p>\n

U sljede\u0107ih par mjeseci film \u0107e biti prikazan u ve\u0107im gradovima u Srbiji. Na jesen se nadamo da \u0107emo ga uspjeti prikazati i regionalno, u Sarajevu, Zagrebu i Skopju. Me\u0111utim prve reakcije nakon prikazivanja filma na televiziji i jutubu bile su vi\u0161e nego ohrabruju\u0107e, pozitivne i to doista jako motivira. Dane su nam jake sugestije da bi neke stvari mogli i dosnimiti, kako bi pri\u010da bila zaokru\u017eena.<\/p>\n

Ho\u0107e\u0161 li ga svejedno prijaviti na festivale?<\/strong><\/p>\n

Film zaslu\u017euje da ide na festivale. Tema je i vi\u0161e nego interesantna, provokativna, aktualna, a sam film pru\u017ea jedinstven uvid u pri\u010du. \u017delja nam je da film prika\u017eemo na \u0161to vi\u0161e feministi\u010dkih festivala, kao i festivala dokumentarnog filma, ali vidjet \u0107emo. Na nama je da radimo, kako bi film videlo \u0161to ve\u0107i broj ljudi \u0161irom regiona.<\/p>\n

Titlovi se pripremaju? <\/strong><\/p>\n

Upravo sada radimo na projektu titlovanja filma. Ono \u0161to je sigurno \u2013 film \u0107e biti titlovan na engleskom, nema\u010dkom, turskom i ma\u0111arskom jeziku. Ovaj projekat ne bi bilo mogu\u0107e realizovati bez pune podr\u0161ke Ministarstva kulture i informisanja koji su od po\u010detka ovu ideju prepoznali kao zna\u010dajnu.<\/p>\n

Libela<\/strong><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svaka zabrana koja poku\u0161ava nasrnuti na patrijarhat u zajednici kakva je sand\u017ea\u010dka bila te 1951. smatra se izrazito <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-204773","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204773","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=204773"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204773\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=204773"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=204773"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=204773"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}