{"id":204527,"date":"2016-05-07T08:31:27","date_gmt":"2016-05-07T06:31:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=204527"},"modified":"2016-05-07T08:31:27","modified_gmt":"2016-05-07T06:31:27","slug":"neverbalna-komunikacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/05\/07\/neverbalna-komunikacija\/","title":{"rendered":"Neverbalna komunikacija"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/05\/ruke-u-dzepu.jpg\" alt=\"ruke u dzepu\" width=\"160\" height=\"120\" class=\"alignleft size-full wp-image-204528\" \/>Psiholozi tvrde da samo 7 posto emocija izrazimo re\u010dima, 38 odsto glasom, dok 55 posto poruka prenesemo neverbalnim putem. Zato, ukoliko \u017eelite da proniknete \u0161ta se krije u mislima ili namerama va\u0161eg sagovornika, probajte da analizirate polo\u017eaj njihovih ruku. Od njih, sla\u017eu se stru\u010dnjaci iz oblasti neverbalne komunikacije, sve po\u010dinje.<\/p>\n<p>DETEKTOR RASPOLO\u017dENJA<\/p>\n<p>Da ruke najpreciznije otkrivaju raspolo\u017eenje ljudi, dokazao je tim nau\u010dnika sa Univerziteta Jerusalim. Na osnovu eksperimenta sa volonterima poku\u0161ali su da odgonetnu misli i ose\u0107anja ljudi prema fotografijama njihovih lica i slika na kojima se vidi i telo. Dok su posmatrali one na kojima je celina, ispitanici su bili mnogo precizniji u poga\u0111anju ose\u0107anja. &#8211; Polo\u017eaj ruku je kao detektor, pa tako one mogu da uka\u017eu na smirenost, uzbu\u0111enje ili bes &#8211; ka\u017ee vo\u0111a studije dr Hilel Avizer. Tokom studije su ispitanicima postavljali zamke tako \u0161to su slike tela spajali sa nasme\u0161enim licima, ali oni su i dalje mogli da prepoznaju tugu, jer su gledali kako im ruke stoje. <\/p>\n<p>* IZA LE\u0110A<\/p>\n<p>Osobe od autoriteta, sigurne u sebe i svoje znanje, preferiraju ovaj polo\u017eaj. Ta poza je karakteristi\u010dna za predava\u010de koji su dobro upoznati sa materijom o kojoj govore, pa tako smelo nastupaju. Ovaj gest se vezuje i za osobe na funkciji, za one koji \u017eele da demonstriraju mo\u0107 i superiornost. <\/p>\n<p>* PREKR\u0160TENE NA GRUDIMA<\/p>\n<p>Po pravilu, ovaj polo\u017eaj simbolizuje odbranu. Dovodi se u vezu sa osobama koje u razgovoru pokazuju da imaju odre\u0111enu rezervu, brane se ili u startu prave odstupnicu od sagovornika. Ako su im i \u0161ake stegnute u pesnicu, zna\u010di da se pla\u0161e. Me\u0111utim, prekr\u0161tene ruke mogu da budu i pozitivan znak. Zaklju\u010dak donet na osnovu jednog istra\u017eivanja glasi da ljudi koji sede tako vi\u0161e pa\u017enje posve\u0107uju zadatku koji moraju da obave. <\/p>\n<p>* ISPREPLETENI PRSTI<\/p>\n<p>Ukoliko razgovarate sa nekim ko je zauzeo ovakav stav, trebalo bi da znate da se iza njega krije nervoza ili suzdr\u017eanost. Te\u0161ko da \u0107ete sa njim do\u0107i do dogovora. <\/p>\n<p>* NA GLAVI ILI IZA NJE<\/p>\n<p>Ako neko prekrsti ruke i stavi ih na ili iza glave, zna\u010di da je otvoren za razgovor. Taj polo\u017eaj pokazuje da je osoba raspolo\u017eena da pa\u017eljivo saslu\u0161a, tako da mo\u017eete da krenete sa pri\u010dom. Ukoliko je \u010desto vidite u tom &#8220;izdanju&#8221;, zna\u010di da kroz \u017eivot ide opu\u0161teno, bez tenzije.<\/p>\n<p>* U OBLIKU PIRAMIDE<\/p>\n<p>Polo\u017eaj piramide, kada su \u0161ake spojene vrhovima prstiju, a dlanovi razdvojeni, odaju samouverene li\u010dnosti, ozbiljne, analiti\u010dne i posve\u0107ene.<\/p>\n<p>* RAVNO PORED TELA<\/p>\n<p>Ovo je tzv. &#8220;napada\u010dki&#8221; stav mu\u0161karca, spremnog da krene u raspravu, napad, obja\u0161njenje. Iza njega se neretko krije agresivan potez, nepromi\u0161ljen, afektivan.<\/p>\n<p>* NA BOKOVIMA<\/p>\n<p>I \u017eene imaju svoj &#8220;napada\u010dki&#8221; stav, a on izgleda tako \u0161to ruke stave na bokove, u \u0107irili\u010dno slovo F. Taj polo\u017eaj uglavnom otkriva ljutnju, bez, razjarenost i odsustvo mogu\u0107nosti za konstruktivan razgovor. \u017dene tako zauzimaju vi\u0161e prostora oko sebe i izgledaju kao da nekom prete ili zastra\u0161uju.<\/p>\n<p>* \u0160AKE U D\u017dEPOVIMA<\/p>\n<p>Ako primetite da va\u0161 sagovornik ili prijatelj sve vreme razgovora dr\u017ei ruke u d\u017eepovima, mogu\u0107e je da ne\u0161to krije od vas. Ukoliko je stidljiva osoba, onda mo\u017ee da bude do toga, ali ako nije, onda bi trebalo da budete na oprezu.<\/p>\n<p>* IGRANJE PRSTIMA<\/p>\n<p>Konstantni &#8220;ples ruku&#8221; je tipi\u010dan za decu, ali mo\u017ee da bude odraz i nestabilne odrasle osobe, koja nema utemeljene stavove i \u010desto menja mi\u0161ljenje.<\/p>\n<p>* SAMOZAGRLJAJ<\/p>\n<p>Kada osoba stoji tako da izgleda kao da samu sebe grli, zna\u010di da je nesigurna ili upla\u0161ena. Taj stav je karakteristi\u010dan za nekog ko tra\u017ei podr\u0161ku ili utehu, jer se ose\u0107a ugro\u017eeno.<\/p>\n<p>novosti.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Psiholozi tvrde da samo 7 posto emocija izrazimo re\u010dima, 38 odsto glasom, dok 55 posto poruka prenesemo neverbalnim putem. Zato, ukoliko \u017eelite da proniknete \u0161ta se krije u mislima ili namerama va\u0161eg sagovornika, probajte da analizirate polo\u017eaj njihovih ruku. Od njih, sla\u017eu se stru\u010dnjaci iz oblasti neverbalne komunikacije, sve po\u010dinje. DETEKTOR RASPOLO\u017dENJA Da ruke najpreciznije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-204527","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=204527"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204527\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=204527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=204527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=204527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}