{"id":204401,"date":"2016-05-05T08:05:09","date_gmt":"2016-05-05T06:05:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=204401"},"modified":"2016-05-09T22:13:59","modified_gmt":"2016-05-09T20:13:59","slug":"hrvat-katolik-i-srbin-pravoslavac-u-kristovskom-smislu-ne-znace-bas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/05\/05\/hrvat-katolik-i-srbin-pravoslavac-u-kristovskom-smislu-ne-znace-bas\/","title":{"rendered":"Hrvat-katolik i Srbin-pravoslavac u kristovskom smislu ne zna\u010de ba\u0161"},"content":{"rendered":"

\"Branko-Sekulic\"\u0160ibenskom teologu Branku Sekuli\u0107u, doktorandu Protestantskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta \u2018Ludwig Maximilian\u2019 u M\u00fcnchenu na temu \u2018Etnoreligijanizam: utvara u suvremenom sekularnom dru\u0161tvu biv\u0161ih jugoslavenskih prostora\u2019, u izradi disertacije koja poseban naglasak stavlja na Hrvatsku, uz katolika Bertrama Stubenraucha i protestanta Anselma Reinera, kao mentor poma\u017ee i franjevac Drago Boji\u0107. Tekstove dru\u0161tvene i teolo\u0161ke tematike Sekuli\u0107 povremeno objavljuje i na hrvatskim portalima lijeve orijentacije.<\/p>\n

– Zanima me kako se crkvene institucije pona\u0161aju kad zakora\u010de na ulicu koja je jedinstveni zajedni\u010dki nazivnik svim ljudima; ondje se to\u010dno vidi koliko kristovskog u njima obitava. Stoga \u010desto koristim jezik teologije oslobo\u0111enja, jer je to jezik osloboditeljskog imperativa koji se u odre\u0111enom kontekstu direktno konfrontira sa stanovitim dru\u0161tvenim zlima, u mom slu\u010daju konkretno protiv nacionalizma – obrazla\u017ee nam na po\u010detku razgovora.
\n
\nMo\u017eete li nam pobli\u017ee pojasniti temu svoje doktorske disertacije: u kojem to kontekstu obitavaju utvare?<\/strong><\/p>\n

Politika koja ne zastupa op\u0107i nego uski interes odre\u0111enih grupacija je politikantstvo, a religija koja ga podr\u017eava je religijanstvo. Njihova simbioza pora\u0111a ideologiju smrti posred \u017eivota, koja u nas ima obli\u010dje etnoreligijanizma. Upravo je to obli\u010dje u svojoj su\u0161tini utvara s one strane slobode bivanja koja ne slu\u017ei na dobrobit Bogu i \u010dovjeku, nego pojedinim skupinama s jasno profiliranim idolima. Takvima se naknadno nastoji dati op\u0107evrijednosna dimenzija posredstvom kvazidomoljubne retorike ili politi\u010dkim bogoslu\u017ejem. Ta izrazito neprirodna i opasna intimna veza crkvene institucije i etnonacionalisti\u010dke koncepcije predmet je moje disertacije i interesa: u su\u0161tini se bavim ljubavnim problemom, zbog \u010dijih bi strastvenih iskri mogli izgorjeti i svi ostali.<\/p>\n

Impuls kri\u017eara, a ne vjernika<\/em><\/p>\n

Napisali ste svojedobno da religijanstvo proizvode razli\u010dite interesne skupine \u2013 gdje ih nalazite?<\/strong><\/p>\n

Ako bismo, primjerice, iz retorike dijela crkvenih velikodostojnika i nekih politi\u010dara oduzeli atribute kao \u0161to su \u2018crvena avet\u2019, \u2018jugokomunisti\u010dka zavjera\u2019 i \u2018predzi\u0111e kr\u0161\u0107anstva\u2019, dobili bismo pravu istinu o tome \u0161to etnoreligijanizam doista jest: rije\u010d je o hiperprodukciji niskih strasti, koja halabukom o vje\u010dnoj ugro\u017eenosti naroda odr\u017eava iluziju da njezini promotori imaju ikakvoga su\u0161tinskog zna\u010daja. To su te interesne, religijanski ostra\u0161\u0107ene skupine, koje postoje u svim dru\u0161tvenim strukturama u odre\u0111enom postotku. Me\u0111utim, nisu one toliki problem, od njih se ni\u0161ta i ne mo\u017ee o\u010dekivati \u2013 mi ostali smo ti koji trebamo artikulirati alternativu na pravi na\u010din.<\/p>\n

Kako to u\u010diniti, s obzirom na to da se Crkva, umjesto da se bavi (i) socijalnim pitanjima, upli\u0107e u sekularno dru\u0161tvo, pa nastoji oblikovati zdravstveni i gra\u0111anski odgoj te prava homoseksualnih osoba?<\/strong><\/p>\n

Rje\u0161enje vidim u ljudima poput franjevke Mladene Tadej i protestanta Zorana Grozdanova, pokreta\u010da inicijative \u2018Oslobodimo doniranje hrane PDV-a\u2019 koja je motivirala mnoge dru\u0161tveno osvije\u0161tene pojedince da stvore jedan od najzna\u010dajnijih socijalnih pokreta u nas. Rje\u0161enje je i socijalna samoposluga \u2018Kruh sv. Elizabete\u2019, projekt Franjeva\u010dkog svjetovnog reda. No da bismo to uo\u010dili, moramo se prestati optere\u0107ivati onima \u0161to drugima vire pod plahte i ukopavaju se u bioeti\u010dka nadmudrivanja, kako se ne bi susreli sa stvarnim \u017eivotom. Jasno, ne treba ih pu\u0161tati da mahnitaju, treba im objasniti da u zemlji koja puca po svim socijalnim \u0161avovima ne pridonose rje\u0161enju. Slikovito, LGBT osoba jest problem, ali samo onda kad je gladna.<\/p>\n

Politizacija religije dovela je do toga da Crkva, u obrani la\u017enog domoljublja, negira i neoborive historijske \u010dinjenice, pa se tako licitira i brojem \u017ertava Jasenovca, a najvi\u0161i crkveni du\u017enosnici, kao i aktualna vlast, dosad uop\u0107e nisu jasno osudili usta\u0161ki re\u017eim?<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 se uporno bavimo jalovom dilemom je li Crkva dio javnog prostora ili nije; ona to jest i oduvijek je bila, a jedino je pravo pitanje \u0161to u svemu tome kao institucija predstavlja. Stoga recimo jasno: Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj je desno orijentirana institucija koja je postala bastionom nacionalizma i to ne toliko time \u0161to ga poti\u010de, nego \u0161to ga \u2013 po kr\u0161\u0107anstvo jo\u0161 tragi\u010dnije! \u2013 uporno pre\u0161u\u0107uje. Moramo artikulirati trenutak u kojem svete halje postaju uniformama koje ne slu\u017ee da svete nego da prijete. Time se trebamo baviti, jer se tako ne spa\u0161ava samo sekularno dru\u0161tvo nego i sama crkva kao Kristova sljednica. Jer Crkva u Hrvatskoj, na\u017ealost, dobrim dijelom oltar koristi kao ogrib (metalni struga\u010d za blato, postavljan uz ku\u0107ne pragove, op. D. G.), da s \u010dizama skine blato svoga politikantstva, neovisno o tome je li ono sakupljeno na Bleiburgu i Jasenovcu ili na zdravstvenom odgoju i vjeronauku. To je u kona\u010dnici tako nebitno jer prevladava isti impuls \u2013 onaj kri\u017eara, a ne vjernika. I tu je problem, bez obzira na to kako se manifestira.<\/p>\n

U prilog \u0161irenju crkvene nacionalisti\u010dke paradigme ide i nedavno gostovanje Marka Perkovi\u0107a Thompsona u jednoj \u0161ibenskoj \u0161koli, za kojeg je \u0111acima odr\u017eao \u2018predavanje\u2019 o Bogu i domovini te otpjevao \u2018\u010cavoglave\u2019: bismo li ovdje mogli spomenuti njema\u010dkog teologa J\u00fcrgena Moltmanna i njegovo kapitalno djelo \u2018Raspeti Bog\u2019, u kojem jasno govori o krizi identiteta i krizi relevantnosti Crkve?<\/strong><\/p>\n

Mi smo, prije svega, pora\u017eeni i samopora\u017eeni kao ljudi. U silnim ideolo\u0161kim raspuklinama u kojima \u017eivimo, u tom sumanutom historijskom vapaju da postanemo \u2018svoji na svome\u2019, izgubljena je cijela jedna dimenzija \u010dovje\u010dnosti. Nismo nau\u010dili \u017eivjeti da bismo stvarali nego, prvenstveno, da bismo \u017ertvovali: pogledajte sve te silne grobove koji nas okru\u017euju u ime nekoga ili ne\u010dega, i to ne samo one pod zemljom, nego i one koji hodaju me\u0111u nama razvla\u0161tenih sudbina. Kao i one koji su nadgrobne plo\u010de vlastite \u010dovje\u010dnosti jer se ne pozivaju na \u017eivot nego provode vrijeme zazivaju\u0107i smrt: \u2018Za dom spremni\u2019 je dobar primjer toga. Crkva sastavljena od takvih pojedinaca vi\u0161e se ne ukazuje kao graditeljica \u017eivota, nego kao njegova ovrhovoditeljica. I \u010dasna sestra koja je blagoslovila spomenuti nastup, na\u017ealost, potpuno je nesvjesna tragi\u010dnosti bivanja kojem se podala, da kao takva vr\u0161i ovrhu nad jo\u0161 uvijek neoskvrnutim duhom nevine djece. To je ono \u0161to boli. Kao i \u010dinjenica da razni ko\u0161i\u0107i, pozai\u0107i, ivasi, bogovi\u0107i, jezerinci, sraki\u0107i i bozani\u0107i nisu samoopstojne osobe, nego zbirne imenice unutar kojih se odigrava prava drama poraza na\u0161e humanosti i Boga u cjelini. Kada crkvena institucija u nas podi\u017ee hramove, ona ih u su\u0161tini ne podi\u017eu Bogu nego sebi, a Krist je tu uglavnom argument koji ne mogu osporiti, pa ga mahom nastoje prikazati kao ovcu, a ne kao pastira. To je ujedno i odgovor na pitanje o krizi identiteta Crkve u nas, kroz Moltmannova Raspetog. Djeca su u tom slu\u010daju va\u017ena samo ako su pionirski usmjerena u smjeru ostvarenja etnoreligije, ona joj tu trebaju kao monolitna masa bezuvjetne podr\u0161ke. Stoga \u2013 ne okre\u0107i se, sine!<\/p>\n

Za gra\u0111anski odgoj u crkvama<\/em><\/p>\n

Zanimljiva je Moltmannova teza o tzv. cijepanju na istinsku Isusovu i zlu Barabinu, politiziranu crkvu?<\/strong><\/p>\n

Nije to cijepanje, to je zastranjenje kojim Kristova crkva ostaje netaknuta, jer je oni koji su je odbacili zapravo nikad i nisu prihvatili. Kako ka\u017ee Luther: Crux probat omnia (kri\u017e je svemu test), test koji Barabina crkva nije polo\u017eila, pa s njezinim odmetni\u0161tvom istinska Isusova crkva ni\u010dim nije na gubitku, \u0161tovi\u0161e, na dobitku je jer je Bog mjerilo kvalitete, a ne kvantitete. Zato etnoreligija nema svoju su\u0161tinu i konkretnu budu\u0107nost, jer Hrvat-katolik i Srbin-pravoslavac u kristovskom smislu ne zna\u010de ba\u0161 ni\u0161ta. A treba prihvatiti o\u010ditu stvar: da klju\u010dni problem ne le\u017ei u vjerskom, spolnom i gra\u0111anskom odgoju ili u inicijativama protiv abortusa i gej zajednica, nego isklju\u010divo u ugovorima izme\u0111u Svete Stolice i RH. Tu je ishodi\u0161te kako moralnog pada Crkve, tako i na\u0161ega civilizacijskog nazadovanja kao dru\u0161tva. Time se, uvjetno re\u010deno, trebaju po\u010deti ozbiljno baviti i svjetovni i crkveni sektor.<\/p>\n

Bi li kvalitetan gra\u0111anski odgoj trebao biti klju\u010dan dio reforme obrazovanja, posebice u situaciji u kojoj Crkva sve vi\u0161e pose\u017ee za svakim segmentom sekularnog dru\u0161tva? Pa tako, pored ve\u0107 spomenutog, nadbiskup Bozani\u0107 u uskr\u0161njoj poslanici vjernicima poru\u010duje da \u2018zlo \u017eeli vladati medijima\u2019?<\/strong><\/p>\n

Smatram da je nakon vjeronauka u \u0161kolama vrijeme i za gra\u0111anski odgoj u crkvama, jer to ne bi bila obrazovna nego civilizacijska reforma. Osim toga, biti odgovoran gra\u0111anin integrativni je dio konstitucije svakoga kr\u0161\u0107anskog vjernika, Isusov ovosvjetovni put to zorno nazna\u010duje. Kada Bozani\u0107 napada medije, on zapravo \u017eeli porazbijati ogledala koja mu ukazuju kako njegova institucija doista izgleda: savr\u0161ena svjetovna forma, bez ove\u0107ega vjerskog sadr\u017eaja. Njemu se to ne svi\u0111a, ali je slab da to mijenja, pa se prepu\u0161ta stihiji. Rje\u0161enje vidim u izvaninstitucionalnom obrazovanju, koje treba ja\u010de promovirati \u2013 edukacijska sredi\u0161ta poput Centra za mirovne studije, \u017denskih studija, Studija o mladima za mlade, Miramida\u2026 Tu le\u017ei budu\u0107nost preobrazbe, pa da u toj maniri parafraziram Samuela Clemensa (iliti Marka Twaina): Ljudi, nemojte se samo \u0161kolovati, obrazujte se!<\/p>\n

Za kraj, zasigurno i do vas u Njema\u010dkoj dopiru glasovi o dubokim podjelama u hrvatskom dru\u0161tvu: mijenjaju se zakoni kako bi vojska mogla \u0161tititi granice pred izbjeglicama, nema suosje\u0107anja prema onima koji trpe i pate\u2026 Crkva i o tome \u0161uti?<\/strong><\/p>\n

Ta nam situacija ne dolazi iz budu\u0107nosti koja se pred nama otvara, nego iz pro\u0161losti koja nije zacijelila, a ve\u017ee se uz izbjegli\u0161tvo, bodljikave \u017eice, kampove\u2026 Imamo premijera koji je klasi\u010dni neoliberalni kapitalisti\u010dki produkt i koji uop\u0107e ne postavlja pitanja o va\u017enosti ljudi nad brojkama. Njemu je matemati\u010dki ra\u010dun davno pregazio svaku humanistiku, a pritom ne shva\u0107a pogubnost svojih postupaka i zbunjen je kad ga se na to upozori. Na to se, posve paradoksalno ali i nekako prirodno, nalijepila retrogradna politi\u010dka struja, koja u su\u0161tini tako\u0111er ne osje\u0107a ozbiljnost povijesnog trenutka; oni nisu optere\u0107eni sada\u0161njo\u0161\u0107u nego svojim imaginarnim (ne)prijateljima, pa onda u svojim sto\u017eerima i parareligijskim udru\u017eenjima za odvikavanje od pluralizma i razli\u010ditosti neumorno diljaju ve\u0107 dotrajalu kost vjere i nacije. To je savr\u0161ena simbioza ni\u010dega, u kojoj je svatko okupiram svojim iluzijama, a kolanje novca me\u0111u njima amortizira mogu\u0107nost potencijalnog sukoba. Nastavi li se to istim tempom, od Hrvatske \u0107e doskora, na simboli\u010dkoj ravni, ostati zbunjen pogled i satrana kost rodoljublja. Crkvena institucija je u svemu tome plak na kojem se taj bu\u0107kuri\u0161 neprestano podgrijava.<\/p>\n

Ne mogu svi biti vjerni apostoli, netko mora i izdati<\/em><\/p>\n

Preklani ste sudjelovali na \u0161ibenskom Festivalu ljevice FALI\u0160, kad je za rasprave o ulozi Crkve u promicanju antifa\u0161izma va\u0161 mentor fra Drago Boji\u0107 kazao da bi neki morali nau\u010diti da antifa\u0161izam ne pripada samo partizanima nego i da je sastavni dio \u017eivota vjernika. Ali ako Crkva ne prihva\u0107a antifa\u0161izam, kako \u0107e to u\u010diniti vjernici?<\/strong><\/p>\n

Crkva je, pa tako i ona u Hrvatskoj, nositeljica su\u0161tinske antifa\u0161isti\u010dke poruke, utemeljene u praksi Isusa koji je Krist. Me\u0111utim, to \u0161to pojedinci iz crkvenih struktura inzistiraju na retorici koja tu \u010dinjenicu zamu\u0107uje samo je odraz krize njihove ljudskosti, a time i njihove vjere. Svakako, golem je problem \u0161to se ne \u010duju ja\u010de glasovi onih \u010dija ljudskost i vjera nisu u krizi, no ne mo\u017eemo o\u010dekivati od etnoreligijanskih struktura unutar crkvene institucije da to omogu\u0107e. S druge strane, istinska Crkva, naslije\u0111e Isusa koji je Krist, gotovo je potpuno marginalizirana, prije svega od strane crkvene institucije, a potom i od strane njezinih kriti\u010dara, koje je vje\u0161to ubacila u svoju centrifugu pa se sad neprestano vrte oko teolo\u0161ke problematike, dok se prava bitka odvija na \u010disto politi\u010dkom planu. Fra Drago Boji\u0107 je jasno osudio fa\u0161izam, ali nije jedini. Za mene, raznorazni bozani\u0107i, ko\u0161i\u0107i i ostali nisu op\u0107e mjerilo Crkve, samo obrazac odre\u0111ene institucije \u2013 oni su naprosto produkt na\u0161e dru\u0161tvene evolucije i istinski pokazatelji gdje zapravo jesmo. I na tome im treba zahvaliti \u2013 oni su kao takvi vrijedan dru\u0161tveni faktor. Uostalom, ne mogu svi biti vjerni apostoli, netko mora i izdati.<\/p>\n

Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Branko Sekuli\u0107: Politika koja ne zastupa op\u0107i nego uski interes odre\u0111enih grupacija je politikantstvo, a religija koja ga podr\u017eava je religijanstvo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-204401","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204401","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=204401"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204401\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=204401"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=204401"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=204401"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}