{"id":204208,"date":"2016-05-02T08:26:10","date_gmt":"2016-05-02T06:26:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=204208"},"modified":"2016-05-02T08:26:10","modified_gmt":"2016-05-02T06:26:10","slug":"erdoganov-posjet-hrvatskoj-poruke-i-rizici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/05\/02\/erdoganov-posjet-hrvatskoj-poruke-i-rizici\/","title":{"rendered":"Erdo\u011fanov posjet Hrvatskoj: poruke i rizici"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Dejan Jovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"DejanMo\u017eda je doma\u0107inima, kao i Erdo\u011fanu, odgovaralo da poka\u017eu kako religija mora biti javna, pa i politi\u010dka stvar, jer i oni napu\u0161taju sekularizam i skre\u0107u prema sistemu koji bi se moglo nazvati “katoli\u010dkom demokracijom”, pa im \u201eislamska demokracija\u201c koju promovira Erdo\u011fan sasvim odgovara<\/p>\n

Interpretacija, poput one Mate Grani\u0107a, prema kojoj je posjet turskog predsjednika doprinos daljnjoj integraciji muslimana u cjelinu hrvatskog dru\u0161tva problemati\u010dna je i potencijalno opasna. Kakve veze imaju hrvatski muslimani, kao vjerska, i Bo\u0161njaci\/Muslimani, kao nacionalna zajednica, s Turskom? Povezivati hrvatske muslimane s Turcima isto je kao i povezivati hrvatske pravoslavce i Srbe s Rusima: potpuno proma\u0161eno i politi\u010dki opasno<\/p>\n

Posjet turskog predsjednika Erdo\u011fana Hrvatskoj 26. i 27. travnja predstavljen je kao jedan od najve\u0107ih uspjeha hrvatske vanjske politike otkako su odgovornost za nju preuzeli nova predsjednica i nova vlada. No, on je u stvari \u2013 naro\u010dito zbog toga kako je organiziran i \u0161to je sadr\u017eavao \u2013 bio problemati\u010dan na vi\u0161e razina. Stvorio je mogu\u0107nost za nove vanjskopoliti\u010dke rizike kojima bi Hrvatska mogla biti izlo\u017eena, a tako\u0111er je poslao i neke problemati\u010dne poruke s podru\u010dja interkonfesionalnih i unutarnjopoliti\u010dkih odnosa. <\/p>\n

Njime je jedan krajnje suspektan lider \u2013 koji u svojoj zemlji dovodi u pitanje ona prava i slobode koje Hrvatska barem deklarativno promovira kao zemlja \u010dlanica Europske unije \u2013 dobio \u0161ansu da poka\u017ee svoju grandioznost, i to u zemlji \u010dlanici Europske unije.<\/p>\n

Erdo\u011fan je do\u0161ao u Hrvatsku da bi pokazao novu mo\u0107 Turske, pa je zbog toga s njim do\u0161lo \u010dak 170 ljudi iz osiguranja. Tra\u017eio je \u2013 i dobio \u2013 status koji je u protokolarnom i sigurnosnom smislu dosad bio rezerviran samo za ameri\u010dkoga, kineskog i ruskog predsjednika. Ve\u0107 je time postigao svrhu posjeta: da poka\u017ee kako je Turska sada zemlja jednako mo\u0107na i s jednakim statusom kao \u0161to su te tri zemlje. Do\u0161ao je golemim avionom, a mediji su prekidali ili mijenjali redovan program da bi izravno prenosili doga\u0111aje u vezi s tim posjetom. Time je Hrvatska iza\u0161la u susret ne samo glavnom vanjskopoliti\u010dkom cilju Erdo\u011fanove Turske nego i njegovoj osobnoj ta\u0161tini.<\/p>\n

Rije\u010d je o politi\u010daru koji je nedavno sagradio novi predsjedni\u010dki “dvor”, s tisu\u0107u prostorija koji je stajao najmanje 500 milijuna eura! (\u0160to na to ka\u017ee g\u0111a Grabar-Kitarovi\u0107, koja tra\u017ei skromniji ured, i navodno se \u017eeli seliti s Pantov\u010daka?)<\/p>\n

U svojoj samopercepciji, Erdo\u011fan je vi\u0161e od obi\u010dnog predsjednika: on se natje\u010de sa samim osniva\u010dem turske republike Kemalom Atat\u0171rkom poku\u0161avaju\u0107i postupno istisnuti kemalizam kao politi\u010dku i identitetsku doktrinu, a kult Atat\u0171rka zamijeniti svojim osobnim. Njegova je stranka \u2013 koju sad vodi premijer Ahmet Davuto\u011flu \u2013 u Turskoj neprekidno na vlasti od 2002., a sam je Erdo\u011fan postao premijer godinu dana kasnije, jer se na izborima 2002. jo\u0161 nije mogao kandidirati budu\u0107i da je jo\u0161 vrijedila zabrana javnog djelovanja koju je dobio zbog citiranja tada (u 1997.) zabranjenih islamisti\u010dkih stihova koji glase: \u201eD\u017eamije su na\u0161e vojarne, kupole su na\u0161e kacige, minareti su na\u0161i bajuneti i vjernici su na\u0161i vojnici.\u201c<\/p>\n

Radikalno mijenjaju\u0107i karakter turske republike \u2013 kroz napu\u0161tanje sekularizma i neprekidne udare na sve elemente sekularne \u201eduboke dr\u017eave\u201c (naro\u010dito vojsku, pravosu\u0111e, medije i sveu\u010dili\u0161ta), Erdo\u011fan ima u planu promijeniti ustav, kao i promijeniti politi\u010dki sustav iz parlamentarnog u predsjedni\u010dki. Neki navode da ima u planu i promijeniti naziv Republike u Islamsku Republiku Tursku \u2013 \u0161to bi zna\u010dilo potpuni raskid s kemalizmom.<\/p>\n

Zagovarao je kazneni progon za preljub, a 2013. je ukinuo zabranu no\u0161enja burki i islamskih marama u dr\u017eavnim institucijama. U doba njegove vlasti nije neuobi\u010dajeno da zbog verbalnog delikta novinari, pa i sveu\u010dili\u0161ni profesori budu optu\u017eeni i zatvoreni. Predsjednik parlamenta predla\u017ee napu\u0161tanje sekularizma. U svakom slu\u010daju, Erdo\u011fan \u017eeli ostati na vlasti najmanje do 2023. godine da bi na stogodi\u0161njicu turske republike predsjedao jednom sasvim novom i druk\u010dijom zemljom.<\/p>\n

Demonstriranje mo\u0107i kakvo su mu omogu\u0107ili njegovi hrvatski doma\u0107ini \u2013 a naro\u010dito predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107, potrebno je Turskoj i Erdo\u011fanu zato \u0161to su do\u017eivjeli niz vanjskopoliti\u010dkih poraza. Do\u0161li su na vlast s obe\u0107anjem da \u0107e voditi politiku \u201enula problema sa susjedima\u201c, no danas imaju problema s gotovo svakim od njih kao i s mnogim drugim zemljama. U Siriji su pogre\u0161no procijenili odnos snaga te su podr\u017eali opoziciju, a sada izgleda da su time trajno poremetili odnose s tom zemljom.<\/p>\n

Hrvatska o turskoj ulozi u sirijskom konfliktu nema stav, kao \u0161to je postalo o\u010dito nakon \u0161to sam Matu Grani\u0107a, posebnog savjetnika predsjednice Republike, s kojim sam o ovoj temi 27. travnja gostovao u HTV-ovoj emisiji \u201eOtvoreno\u201c, eksplicitno pitao o tom stavu, a on na to nije odgovorio. To je za Hrvatsku te\u0161ko pitanje, izme\u0111u ostalog i zato \u0161to svaki odgovor mo\u017ee poremetiti njezine odnose s Rusijom.<\/p>\n

Pohvala Erdo\u011fanu, kao i panegirici koje je u Hrvatskoj do\u017eivio, svakako ne poma\u017eu hrvatskoj ambiciji da vrati naftna polja koja je Ina (po nalogu tada\u0161nje hrvatske Vlade) napustila na po\u010detku rata u Siriji. Zbog toga, o tom ozbiljnom pitanju \u2013 \u0161utnja.<\/p>\n

S Rusijom \u2013 s kojom su prije samo godinu i pol bili u dobrim odnosima, i s kojom su planirali zajedni\u010dke energetske projekte da bi njima mogli zajedni\u010dki \u201eucjenjivati\u201c Europu \u2013 Turci su danas u stanju verbalnog rata koji prijeti eskalacijom u svim podru\u010djima njihova dodira. Rusija je sigurno pa\u017eljivo pratila ovaj posjet Zagrebu i vidjet \u0107emo kako \u0107e na njega reagirati.<\/p>\n

S Izraelom (tako\u0111er zemljom prema kojoj Hrvatska \u2013 naro\u010dito u novim okolnostima izazvanim unutarnjom politikom \u2013 mora biti iznimno oprezna) odnosi su trajno poreme\u0107eni jo\u0161 2010. Turska je uznemirena \u2013 s razlogom \u2013 zbog Obamine inicijative pribli\u017eavanja Iranu i propasti “Arapskog prolje\u0107a”, naro\u010dito u Egiptu. Kurdsko pitanje \u2013 koje pokazuje odnos Turske prema svojoj najve\u0107oj manjini \u2013 nije ni izbliza rije\u0161eno \u2013 ali ima potencijal da poremeti turske odnose s Irakom. Uz to, otvaranje pitanja Gorskog Karabaha gura Tursku prema jo\u0161 jednoj zoni potencijalnog sukoba (“zamrznutoga konflikta”) \u2013 onog izme\u0111u Armenije i Azerbajd\u017eana.<\/p>\n

Turska je najbli\u017ei prijatelj Azerbajd\u017eana (i obrnuto), ali Azerbajd\u017ean u novim okolnostima mora voditi ra\u010duna o tome da ne uznemiri Rusiju. Turska je u tom smislu izme\u0111u dviju vatri: ne mo\u017ee ostaviti Azerbajd\u017ean “na cjedilu”, ali ne smije mu ni previ\u0161e pomo\u0107i kako ne bi isprovocirala rusku reakciju. Osim toga, zbog pitanja interpretiranja armenskoga genocida\/velikog zlo\u010dina, Turska je u permanentnom sudaru ne samo s Armenijom, nego i s Francuskom.<\/p>\n

\u0160to se vi\u0161e Erdo\u011fan poziva na naslje\u0111e Otomanskog imperija (a to \u010dini u okviru “neootomanizma”, zbog kojeg i tretira Balkan kao zonu posebnog interesa), to ga se vi\u0161e podsje\u0107a na armenski slu\u010daj.<\/p>\n

I napokon, Turska ima stalni problem s Ciprom \u2013 zemljom \u010dlanicom Europske unije \u2013 jer i dalje priznaje “Tursku Republiku Sjeverni Cipar”, koju ne priznaje nijedna zemlja \u010dlanica Unije. Zbog toga \u0107e \u2013 sve dok Turska ne odustane od podr\u0161ke toj samoprogla\u0161enoj republici \u2013 Cipar blokirati daljnje pribli\u017eavanje Turske EU.<\/p>\n

Istina je da je Hrvatska saveznik Turske u NATO-u i da je turska vojska druga najmo\u0107nija u tom politi\u010dko-vojnom savezu. Ali Hrvatska je i \u010dlanica EU-a te mora voditi ra\u010duna i o svojim odnosima s Ciprom i Francuskom. O toj dimenziji adoracije Erdo\u011fana nije se, izgleda, uop\u0107e vodilo ra\u010duna.<\/p>\n

Jednim dijelom i zbog ovih problema sa susjedima, Turskoj je posebno stalo da se \u201evrati\u201c na Balkan, prije svega tako \u0161to \u0107e se okrenuti \u201edrugoj najve\u0107oj prijateljici\u201c \u2013 a to je Bosna i Hercegovina. Hrvatska i Turska imaju vrlo razli\u010dite poglede na stanje u Bosni i Hercegovini, pa i cijelom Balkanu. Turska se \u2013 kao \u0161to je pisao Ahmet Davuto\u011flu, sada\u0161nji turski premijer, u svojoj knjizi “Strategijska dubina” (objavljenoj 2001. i stoga je treba tretirati kao jednu vrstu politi\u010dkog programa stranke kojoj je Davuto\u011flu sada na \u010delu), na Balkanu oslanja na Bo\u0161njake i Albance. Ona smatra da je Balkan zona njezina posebnog interesa i pritom se oslanja na “kulturne veze” iz pro\u0161losti. Nagla\u0161ava bliskost kultura \u2013 i zbog toga je u novom turskom kulturnom centru na zidovima ispisan niz rije\u010di koje su sli\u010dne i turskom i hrvatskom jeziku.<\/p>\n

Godine 2012., za posjeta tada\u0161njeg predsjednika Ive Josipovi\u0107a tada\u0161njem turskom predsjedniku Abdulahu Gulu, u kojem sam i osobno sudjelovao, kulturna su pitanja tako\u0111er bila istaknuta s turske strane. Turska kultura jest sredstvo turske vanjske politike, jer popravlja i mijenja percepciju koja se u na\u0161im krajevima razvila u odnosu na Tursku.<\/p>\n

Me\u0111utim, da bi pro\u0161lost postala korisna za interese sada\u0161nje turske vanjske politike, ona najprije mora biti reinterpretirana. Otomanski imperij u tu svrhu treba prikazati kao progresivan, za\u0161titni\u010dki i prijateljski prema cijelom Balkanu. Davuto\u011flu to eksplicitno i ka\u017ee, predla\u017eu\u0107i da se naglasi kako je taj imperij zapravo \u0161titio naro\u010dito muslimanske zajednice na Balkanu i Bliskom istoku pred nasilnim zapadnim imperijima koji nisu imali razumijevanja za islam, kao \u0161to ga nisu imali ni za \u017eidovstvo.<\/p>\n

U tome ima prili\u010dno istine: Otomanski je imperij doista bio tolerantniji prema kr\u0161\u0107anstvu (naro\u010dito pravoslavlju) i prema \u017eidovstvu nego \u0161to su zapadni imperiji bili prema islamu. A i jedni i drugi bili su tolerantniji prema manjinama nego \u0161to su bile nacionalne dr\u017eave koje su nastale u postimperijalno doba. Dovoljno je samo usporediti broj pravoslavnih crkava koje su ostale netaknute u dugom vijeku Otomanskog imperija i usporediti sa sudbinom d\u017eamija odmah nakon \u0161to su stvorene nacionalne (i nacionalisti\u010dke) dr\u017eave u postotomanskom prostoru.<\/p>\n

Ali, pitanje je, naravno, je li ovdje rije\u010d samo o poticaju da se oslobodimo mitova koje su o Osmanlijama (koje smo uvijek tretirali kao “Turke”) stvorili lokalni nacionalisti i mitotvorci, ili da se pro\u0161lost iskoristi kako bi se sada\u0161nja Turska \u2013 u velikoj mjeri neootomanisti\u010dka \u2013 vratila kao sila na Balkan (i u Srednju Aziju i na Bliski istok). Rije\u010d je vi\u0161e o ovom drugom, dakle \u2013 o politi\u010dkom cilju koji prije svega uklju\u010duje stvaranje uvjeta za legitimnost turskog utjecaja na Balkanu. Pritom se i Hrvatsku tretira kao Balkan, iako je Turska svjesna da ona samu sebe politi\u010dki vi\u0161e tako ne vidi.<\/p>\n

Turci polaze od pretpostavke, koja tako\u0111er ima smisla sa stajali\u0161ta njihovih interesa, da oni moraju iskoristiti povijesne korijene koje je ostavilo otomansko naslje\u0111e na Balkanu, i to ba\u0161 onako kako Britanija koristi svoje veze u zemljama Commonwealtha i Rusija u zemljama postsovjetskog prostora.<\/p>\n

Turska \u017eeli promijeniti sliku koju su nacionalne dr\u017eave na Balkanu stvorile \u2013 i kroz svoj obrazovni sistem i politi\u010dki diskurs promovirale \u2013 o Otomanskom imperiju. Balkanski nacionalni mitovi dosad su bili uglavnom antiislamski (“predzi\u0111e kr\u0161\u0107anstva” u Hrvatskoj ili, na primjer, Sinjska alka), a kemalisti\u010dka Turska (ona koju Erdo\u011fan kod ku\u0107e dovodi u pitanje) na to nije reagirala, jer je i sama bila sekularna dr\u017eava, koja je svoj identitet i svoju politiku gradila nasuprot tradiciji Otomanskog imperija.<\/p>\n

No, Erdo\u011fan je ne\u0161to drugo. Kao konzervativan politi\u010dar on se vra\u0107a tradiciji i stalo mu je da i u vanjskoj politici koristi otomanizam kao poveznicu izme\u0111u Turske i svih zemalja koje su pripadale nekada\u0161njem Otomanskom imperiju.<\/p>\n

No, tu postoji i jo\u0161 jedna druga tendencija u turskoj vanjskoj politici \u2013 koja ina\u010de ima \u010detiri stupa \u2013 a ta se tendencija naziva “islamizam”. Islamizam je ne\u0161to drugo od otomanizma ili neootomanizma. Dok se neootomanizmom poku\u0161ava sve zemlje nekada\u0161nje imperije \u2013 bile one pravoslavne ili muslimanske \u2013 smjestiti u zonu posebnog interesa sada\u0161nje Turske, u islamizmu je glavna poveznica upravo religija. Erdo\u011fan je obnovio ne samo otomanizam nego i islamizam u turskoj vanjskoj politici. Zato on govori o cijelom Balkanu, ali naro\u010dito o Bo\u0161njacima i Albancima (i onima u Albaniji i onima na Kosovu) kao o glavnom osloncu turske vanjske politike.<\/p>\n

Ovaj posjet \u2013 i njegova nagla\u0161ena islamska dimenzija \u2013 i\u0161ao je na ruku islamisti\u010dkoj dimenziji Erdo\u011fanove politike \u2013 a to je ve\u0107 daleko vi\u0161e sporno, naro\u010dito sa stajali\u0161ta dana\u0161njih odnosa snaga i sigurnosnih interesa Hrvatske.<\/p>\n

Nije on slu\u010dajno do\u0161ao u Zagreb ba\u0161 na proslavu stogodi\u0161njice deklarativnog priznavanja islama kao navodno ravnopravne religije u tada nepostoje\u0107oj Hrvatskoj (svi znamo da u Hrvatskoj nitko nikad nije bio ravnopravan Katoli\u010dkoj crkvi…). Do\u0161ao je zato \u0161to je druk\u010diji \u2013 zna\u010dajno druk\u010diji \u2013 od svojih prethodnika, koji su islam smje\u0161tali u privatnu (\u010dak ne ni u dru\u0161tvenu) sferu, dok su ga brutalno i kompletno isklju\u010divali iz politi\u010dke.<\/p>\n

Mo\u017eda je doma\u0107inima \u2013 hrvatskim konzervativnim politi\u010darima \u2013 tako\u0111er odgovaralo da poka\u017eu kako religija mora biti javna, pa i politi\u010dka stvar. I oni, naime, napu\u0161taju sekularizam i skre\u0107u prema sistemu koji bi se moglo nazvati “katoli\u010dkom demokracijom”, pa im \u201eislamska demokracija\u201c koju promovira Erdo\u011fan sasvim odgovara.<\/p>\n

Uz to, odgovaralo im je da Erdo\u011fan odmah s aerodroma posjeti Mirogoj i tamo polo\u017ei vijenac na grob Franje Tu\u0111mana. Takva protokolarna gesta obavezna je za sve koji posje\u0107uju Tursku: nitko ne mo\u017ee vidjeti aktualnog predsjednika dok ne polo\u017ei vijenac na grob Kemala Atat\u0171rka, kultnog osniva\u010da Turske.<\/p>\n

Jesu li doma\u0107ini Erdo\u011fanova posjeta htjeli istovjetnom gestom od Tu\u0111mana napraviti hrvatskog Atat\u0171rka? Time bi otvorili put za institucionaliziranje tu\u0111manizma i stvaranje njegova kulta na na\u010din na koji je to Turska napravila s Atat\u0171rkom \u2013 a taj je kult bio daleko ve\u0107i i trajniji od, recimo, Titova. Paradoks je da Erdo\u011fan, koji se kod ku\u0107e trudi demontirati kemalizam i ubla\u017eiti Atat\u0171rkov kult, upu\u0161ta u stvaranje tu\u0111manizma i kulta Franje Tu\u0111mana na tako izravan na\u010din.<\/p>\n

Drugo je pitanje \u2013 je li politizacija religijske obljetnice u interesu Hrvatskoj te je li joj u interesu da izlazi ususret islamisti\u010dkim elementima Erdo\u011fanove politike. To je pitanje ostalo neodgovoreno.<\/p>\n

Mate Grani\u0107 je u ve\u0107 spomenutoj emisiji rekao da Hrvatska i Turska u BiH imaju podudarne interese. Podudarnost se, me\u0111utim, vidi samo u tome \u0161to i jedna i druga \u017eele izgraditi sponzorsko-patronski odnos prema Bosni i Hercegovini. Erdo\u011fan je poznat po svojim “za\u0161titni\u010dkim” izjavama prema Bosni i Hercegovini (naj\u010de\u0161\u0107e ipak nagla\u0161avaju\u0107i i njezin multinacionalni karakter), na koje mu je Bakir Izetbegovi\u0107 uzvra\u0107ao nazivaju\u0107i ga “na\u0161im liderom” i “na\u0161im predsjednikom”.<\/p>\n

Na drugoj strani, Hrvatska pod HDZ-om izdvaja Bosnu iz cjeline Zapadnog Balkana i tretira je kao “poseban slu\u010daj”. Hrvatski nacionalizam je poznat po tome da Bosnu i Hercegovinu tretira kao dr\u017eavu hrvatskog naroda (dakle, neku rezervnu hrvatsku domovinu) i da o njoj “skrbi” \u2013 ponekad \u010dak i vi\u0161e nego o samoj Hrvatskoj. U najradikalnijem obliku hrvatskog nacionalizma \u2013 usta\u0161tvu \u2013 to je zna\u010dilo i negiranje postojanja same Bosne i Hercegovine kao samostalne dr\u017eave, pa i Bo\u0161njaka kao posebnog naroda. Sve se svodilo na \u201eHrvate islamske vjeroispovijesti\u201c. Da je dulje trajala, NDH bi preselila svoj glavni grad u Banju Luku \u2013 jer je smatrala da se \u201epravi\u201c, \u201e\u010disti\u201c hrvatski duh bolje odr\u017eao u konzervativnoj Bosni nego u poluliberaliziranoj Hrvatskoj.<\/p>\n

Dana\u0161nja Hrvatska nema, naravno, takvih ambicija \u2013 iako se na radikalnoj desnici doista pojavljuju ideje o \u201eHrvatima islamske vjeroispovijesti\u201c, a pritom od istaknutih predstavnika te prousta\u0161ke desnice nikad ne \u010dujemo odgovor na pitanje: postoje li uop\u0107e Bo\u0161njaci kao poseban narod ili se ova definicija odnosi i na njih? No, i umjerena desnica smatra da je Bosna i Hercegovina \u201eposeban slu\u010daj\u201c te da se Hrvatska mora postaviti u poziciju njezina najve\u0107eg zagovaratelja, za\u0161titnika i sponzora. To se najbolje vidi u izdvajanju vanjske politike prema Bosni i Hercegovini iz cjeline odnosa prema Zapadnom Balkanu. Sada\u0161nja Hrvatska promovira brz ulazak BiH u EU, ali ne i brz ulazak drugih zemalja iz te regije: naro\u010dito ne brz ulazak Srbije. Time, zapravo, \u017eeli Bosnu i Hercegovinu \u201eprivu\u0107i\u201c Hrvatskoj, nadaju\u0107i se da \u0107e \u2013 ako Bosna i Hercegovina u\u0111e u Europsku uniju prije Srbije, granica na Drini postati \u010dvr\u0161\u0107a, dok \u0107e zapadne, ju\u017ene i sjeverne granice Bosne i Hercegovine (one s Hrvatskom) nestati. Time bi se postiglo ono \u0161to su hrvatski nacionalisti uvijek htjeli: Bosna i Hercegovina (i to cjelovita) uz Hrvatsku.<\/p>\n

Ali, slu\u017ebena je Turska zbog tog trenda vi\u0161e zabrinuta nego \u0161to ga odobrava. Turska svakako ne \u017eeli da Bosna i Hercegovina ulaskom u Europsku uniju postane udaljenija od same Turske nego \u0161to je sada. Davuto\u011flu je u svojoj knjizi napisao da je njema\u010dko promoviranje ulaska cijelog Balkana \u2013 pa i zemalja koje su potencijalni oslonac za tursku politiku u toj regiji (Albanije, Makedonije, BiH) problemati\u010dno jer smanjuje turski utjecaj na Balkanu.<\/p>\n

Turska nedvojbeno podr\u017eava ulazak tih zemalja u NATO (jer je i sama \u010dlanica NATO-a te u njemu ima utjecaj), ali je skepti\u010dna kad je rije\u010d o njihovu ulasku u EU (u kojem nije \u010dlanica, a malo je vjerojatno da \u0107e uskoro i postati). Osim toga, Turska je uvrije\u0111ena odnosom EU-a prema njoj. Jedan turski general svojedobno je rekao da bi Turska bolje pro\u0161la da je bila komunisti\u010dka zemlja, jer su sve komunisti\u010dke zemlje \u2013 pa i one koje nisu postojale u doba dok je Turska branila Zapad kao \u010dlanica NATO-a od 1952. \u2013 “presko\u010dile” red i postale \u010dlanicama Unije. U tom je smislu Turska posebno zapamtila to \u0161to je Unija s Hrvatskom zapo\u010dela pregovore o \u010dlanstvu, i to \u0161to je Hrvatska tijekom tih pregovora \u010desto isticala da “nije Turska”, odnosno da njezin ulazak u EU ne\u0107e stvoriti nikakve probleme kakve bi stvorio ulazak Turske.<\/p>\n

Druga to\u010dka prijepora je pitanje ure\u0111enja Bosne i Hercegovine. Je li doista to\u010dno da su pogledi Hrvatske (a naro\u010dito bosanskohercegova\u010dkih Hrvata) isti kao i pogledi Turske \u2013 posebno u pitanju razine integracije u toj zemlji? Podr\u017eava li Turska [IB1] doista decentraliziranu Bosnu i Hercegovinu i kako gleda, recimo, na pitanje “tre\u0107eg entiteta”?<\/p>\n

S proslavom stogodi\u0161njice priznavanja islama u Hrvatskoj bio je povezan jedan va\u017ean aspekt Erdo\u011fanova posjeta. Grani\u0107eva interpretacija prema kojoj je posjet turskog predsjednika doprinos daljnjoj integraciji muslimana u cjelinu hrvatskog dru\u0161tva problemati\u010dna je i potencijalno opasna. Kakve veze imaju hrvatski muslimani, kao vjerska, i Bo\u0161njaci\/Muslimani, kao nacionalna zajednica, s Turskom? Takvo je povezivanje dosad dolazilo samo od \u0161ovinista \u2013 hrvatskih i srpskih \u2013 koji su na\u0161e muslimane, Bo\u0161njake\/Muslimane, nazivali pogrdno i uvredljivo “Turcima”. Najradikalniji od njih, Ratko Mladi\u0107, \u010dak je izjavljivao da je pogrom nad Bo\u0161njacima jedna vrsta osvete Turcima.<\/p>\n

Bo\u0161njaci s pravom odbacuju takve interpretacije, smatraju\u0107i ih opasnima i besmislenima. Povezivati hrvatske muslimane s Turcima isto je kao i povezivati hrvatske pravoslavce i Srbe s Rusima: potpuno proma\u0161eno i politi\u010dki opasno.<\/p>\n

Hrvatska ima potencijalne koristi od dobrih odnosa s Turskom i te odnose svakako treba razvijati tamo gdje je to u zajedni\u010dkom interesu. Vi\u0161e se mo\u017ee napraviti na pitanju ekonomske suradnje, kao i na pitanju sigurnosne suradnje. Ali uvijek kada se ulazi u idolatrijsko glorificiranje lidera kao \u0161to je Erdo\u011fan treba biti svjestan i rizika te potencijalno negativnih posljedica. Osim \u0161to takav pristup pokazuje provincijalizam i nebitnost (iako smo, navodno, kao zemlja \u010dlanica EU-a sada mo\u0107niji nego ikad), idolatrija Erdo\u011fana sa sobom nosi i stvarne rizike, o kojima se mora voditi ra\u010duna.<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eda je doma\u0107inima, kao i Erdo\u011fanu, odgovaralo da poka\u017eu kako religija mora biti javna, pa i politi\u010dka stvar, jer i oni napu\u0161taju sekularizam i skre\u0107u prema sistemu koji bi se moglo nazvati "katoli\u010dkom demokracijom", pa im \u201eislamska demokracija\u201c koju promovira Erdo\u011fan sasvim odgovara<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-204208","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204208","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=204208"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204208\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=204208"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=204208"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=204208"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}