{"id":204069,"date":"2016-04-29T10:00:31","date_gmt":"2016-04-29T08:00:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=204069"},"modified":"2016-04-29T10:01:59","modified_gmt":"2016-04-29T08:01:59","slug":"cetvrto-agregatno-stanje-vode","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/29\/cetvrto-agregatno-stanje-vode\/","title":{"rendered":"\u010cetvrto agregatno stanje vode"},"content":{"rendered":"<p>Do sada smo znali da se molekuli vode javljaju u tri stanja \u2013 \u010dvrstom, te\u010dnom i gasovitom. Me\u0111utim, nau\u010dnici su nedavno otkrili i \u010detvrto stanje materije, prenose online medije pisanje \u010dasopisaa <a href=\"http:\/\/physics.aps.org\/articles\/v9\/43\" target=\"_blank\">Physical Reviw Letters.<\/a><\/p>\n<p>Istra\u017eiva\u010di Odjeljenja za energiju Nacionalne laboratorije Ouk Rid\u017e otkrili su da se voda javlja u \u010detvrtom agregatnom stanju kada su njeni molekuli izuzetno zbijeni. Tada kvantni efekti prevazilaze zakone klasi\u010dne fizike.<br \/>\nFizi\u010dari su doveli vodu u takvo stanje tako \u0161to su je \u201csabili\u201d u si\u0107u\u0161ne kanale kojima je protkan mineral beril (berilijum-aluminijumski ciklosilikat). Nakon \u0161to su vodu utisnuli u pet angstrema \u0161iroke kanale, njeni molekuli su postali delokalizovani i po\u010deli da &#8220;tuneluju&#8221;. Tunel efekat ili tunelovanje, je pojava u kojoj atomska \u010destica savladava potencijalnu barijeru \u010dak i kad je njena energija ni\u017ea od visine energije barijere. U klasi\u010dnoj fizici tako ne\u0161to nije mogu\u0107e, ali zakoni kvantne to omogu\u0107avaju.<\/p>\n<p>Posle ulaska u kvantni svijet, atomi molekula vode mogu da postoje u vi\u0161e stanja istovremeno. Zapravo, atomi vodonika razvijaju \u0161est razli\u010ditih simetri\u010dnih orijentacija oko atoma kiseonika, formiraju\u0107i oblik prstena oko centralnog atoma, umjesto da stoje kao \u201cantene\u201d oko njega, kako je to uobi\u010dajeno.<\/p>\n<p>Atomi vodonika dovode do pove\u0107avanja temperature dok tuneluju izme\u0111u svih mogu\u0107ih konfiguracija.<\/p>\n<p>Zanimljivo je, prema fizi\u010darima, kada je rije\u010d o kvantno spinskoj te\u010dnosti je to da atomi gube svoj dipolni moment, \u010dim se na\u0111u u novoj konfiguraciji. Tako molekul dobija ve\u0107i negativni naboj s ugla kiseonika, a ve\u0107i pozitivni sa strane vodonika. Kada se dipolni moment izgubi, voda se vi\u0161e ne pona\u0161a kao univerzalni rastvara\u010d, jer molekuli vi\u0161e nemaju sposobnost da se vezuju sa drugim molekulima\/atomima.<br \/>\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"ORNL researchers discover a new state of water molecule\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/JbEaly1dlto?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Do sada smo znali da se molekuli vode javljaju u tri stanja \u2013 \u010dvrstom, te\u010dnom i gasovitom. Me\u0111utim, nau\u010dnici su nedavno otkrili i \u010detvrto stanje materije, prenose online medije pisanje \u010dasopisaa Physical Reviw Letters. Istra\u017eiva\u010di Odjeljenja za energiju Nacionalne laboratorije Ouk Rid\u017e otkrili su da se voda javlja u \u010detvrtom agregatnom stanju kada su njeni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-204069","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204069","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=204069"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/204069\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=204069"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=204069"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=204069"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}