{"id":203999,"date":"2016-04-28T09:41:24","date_gmt":"2016-04-28T07:41:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=203999"},"modified":"2016-04-28T09:41:24","modified_gmt":"2016-04-28T07:41:24","slug":"anders-breivik-i-ljudska-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/28\/anders-breivik-i-ljudska-prava\/","title":{"rendered":"Anders Breivik i ljudska prava"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nick Cohen <\/strong><\/p>\n

\"nick-cohen\"Ne bi me \u0161okiralo da je neki posmatra\u010d sa javne galerije izvadio pi\u0161tolj i pucao u njega. Da sam imao pi\u0161tolj i znao da ne\u0107u biti ka\u017enjen, mo\u017eda bih to i sam u\u010dinio tvrde\u0107i da je to opravdano ubistvo. Norve\u0161ko pravosu\u0111e mo\u017ee nam izgledati kao uzor univerzalnih ljudskih prava na djelu, sve dok se ne na\u0111emo u sudnici u Oslu i vidimo odnos prema Andersu Breiviku. Svi volimo da ka\u017eemo kako vjerujemo u ljudska prava. Ali ka\u017eemo to odve\u0107 lako, pri tom izbjegavaju\u0107i odgovor na pitanje: \u0161ta u stvari podrazumijevamo pod time? Naro\u010dito u slu\u010daju Breivika \u2013 \u0161to je zapravo ljudsko pravo da se ne bude izlo\u017een torturi?<\/p>\n

Kada sam bio u Oslu 2012, bio sam zapanjen respektom kojim je sud tretirao tog fa\u0161istu. \u201cOptu\u017eenom \u0107e se uvijek dati mogu\u0107nost da se izjasni o tome \u0161ta su izjavili svjedoci\u201d, \u010dlan je pravilnika norve\u0161kog suda. Svjedokinja na koju je Breivik mogao da vi\u010de tog dana bila je Tonje Brenna, promoterka u omladinskoj organizaciji norve\u0161kih laburista. Ona je opisala kako se krila poku\u0161avaju\u0107i da spasi ranjenu djevojku, dok su tijela njenih ubijenih prijatelja le\u017eala oko nje.<\/p>\n

Geografija ostrva Utoja (Ut\u00f8ya), gdje su aktivisti imali svoj ljetni kamp, ograni\u010davala joj je kretanje: to je ravan komad zemlje od ne\u0161to vi\u0161e od jednog hektara na jezeru Tyrifjorden, zapadno od Osla. Nema brda na koje se mogla uspeti, nema pe\u0107ine gdje se mogla sakriti; Brenna se samo mogla \u0161\u0107u\u0107uriti na strmoj strani nevelikog grebena, u nadi da Breivik ne\u0107e primijetiti nju i prijateljicu koja je krvarila dok su tijela padala oko njih.<\/p>\n

Ona je dala svoj iskaz s dostojanstvom vrijednim svake pa\u017enje. A na kraju njenog iskaza, glavni sudija okrenuo se prema Breiviku i pozvao ga da ka\u017ee sve \u0161to \u017eeli. Bio je slobodan da joj se naruga, da je ponizi, da se nasla\u0111uje smr\u0107u njenih drugova.<\/p>\n

Kada sam svojim norve\u0161kim prijateljima rekao da bi u Britaniji okrivljeni mogao da postavi pitanje samo u vezi sa valjano\u0161\u0107u dokaza, bili su veoma striktni u odbrani norve\u0161kog sistema. Teroristi imaju ista prava kao i svi ostali. U to bi svako trebao da vjeruje. Mnogi ljudi su isto tako reagovali pro\u0161le nedjelje, kada je sudija Helen Anden\u00e6s Sekuli\u0107 sa svojim kolegama presudila da je norve\u0161ka dr\u017eava Breivika izlo\u017eila torturi, tako \u0161to ga je dr\u017eala u samici. Njihova odbrana temeljnih principa poklopila se sa na\u0161im mitom o Skandinaviji kao zemlji punoj razumnih liberala, boljoj i \u010distijoj od ostatka propalog \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

Mo\u017eda su neki stereotipi ta\u010dni, ali ovaj to nije. Prije nego \u0161to je ustrijelio 69 mladih socijaldemokrata i ubio jo\u0161 osam ljudi automobilom bombom, Breivik je za sobom ostavio golemi i nerazumljivi manifest. Tu puno toga zvu\u010di kao Telegrafov komentator u delirium tremensu. Breivik tu tru\u0107a o \u201ckulturnom marksizmu\u201d, \u201cFrankfurtskoj \u0161koli\u201d i \u201csovjetskoj EU\u201d. Najlucidniji je kada brani pravo ljudi poput njega da ubijaju.<\/p>\n

Mo\u017eda i ne znaju\u0107i, on tu zastupa anarhisti\u010dku filozofiju \u201cpropagande djelima\u201d iz 19. vijeka: \u010dinom terorizma \u0161ire se ideje i prikupljaju preobra\u0107enici da postanu \u201cvitezovi pravednici\u201d (justiciar knights). Najve\u0107i vjernici \u201cpropagande djelom\u201d danas su radikalni islamisti. Breivik im se divio, kao i veliki broj ljudi sa ekstremne desnice, mnogo ve\u0107i nego \u0161to nam se \u010dini. D\u017eihadisti, ka\u017ee Breivik, odaju po\u010dast i slave svoje mu\u010denike i \u201cmi moramo \u010diniti isto\u201d. Ako je zarobljen, \u201cevropski borac otpora\u201d mora koristiti sudnicu kao pozornicu \u201cda bi stvorio maksimalan broj simpatizera\u201d. Ako ga stave u zatvor, obe\u0107ao je Breivik, on \u0107e poku\u0161ati konvertovati svoje zatvorske kolege, ili ih zajedno sa stra\u017earima uzeti kao taoce.<\/p>\n

Zato su se mnogi u Norve\u0161koj zapitali koja je to ljudska prava sud branio kada je donio odluku da je Breivikova samica bila neljudska i poni\u017eavaju\u0107a. Oni nisu zahtijevali lin\u010d i osvetu, ve\u0107 su izrazili zabrinutost zbog te\u0161ke sudske retorike koja je sudije odvela predaleko od realnosti. Oni se nisu \u010dak ni rugali sudu koji izjavljuje da je Breivik pretrpio \u201cpsiholo\u0161ka o\u0161te\u0107enja\u201d u zatvoru, iako bi manje ugla\u0111eni novinar nego \u0161to je to va\u0161 dopisnik, sigurno primijetio da je \u010dovjek koji je hladnokrvno pobio toliko nevinih ljudi ve\u0107 dovoljno \u201co\u0161te\u0107en\u201d.<\/p>\n

Umjesto toga, oni su podr\u017eali vladavinu zakona, ali su s neodobravanjem gledali na sudije koji su ih provodili. Norve\u0161ka nije Sirija. Skien zatvor na obali Baltika nije Gvantanamo. Breivik je na raspolaganju imao tri \u0107elije: spava\u0107u sobu, radnu sobu i teretanu. Mogao je razgovarati sa zatvorskim slu\u017ebenicima, sve\u0161tenicima, zdravstvenim radnicima i pravnicima. Ali nije mogao da kontaktira sa zatvorenicima koje je obe\u0107ao ili konvertovati ili uzeti za taoce, i nije mogao da daje izjave medijima. To nazvati \u201cmu\u010denjem\u201d, ka\u017eu trezvene \u201cVG\u201d novine iz Osla, zna\u010dilo bi \u201ctrivijalizovati\u201d pravu ljudsku patnju. Istinska samica u kojoj zatvorenik nikada ne vidi drugo lice i ne \u010duje glas druge osobe jeste okrutna. Breivik nije iskusio ni\u0161ta tome sli\u010dno.<\/p>\n

Ljudi govore o ljudskim pravima kao da su ona oduvijek tu. No, ona su izum Prosvjetiteljstva i moraju koegzistirati s drugim velikim sistemom koje je Prosvjetiteljstvo izmislilo ili o\u017eivjelo: sa demokratijom. Ljudska prava mogu pasti te\u0161ko nekom dru\u0161tvu. Ona \u010dak i ljude tako brutalne kao \u0161to je Anders Breivik tretiraju sa po\u0161tovanjem, suprotno svim ljudskim instinktima. Nedovoljno \u010desto se prime\u0107uje koliko ljudska prava padaju te\u0161ko i onima koji ih podr\u017eavaju. Svi koji se zala\u017eu za njih, moraju ih neprekidno pravdati pred samima sobom. I moraju verovati da zakoni opstaju na dru\u0161tvenom dogovoru i da javnost treba da bude uverena u njihovu ispravnost. Sa izbjegli\u010dkom krizom i usponom populisti\u010dke desnice koji prijete evropskom liberalizmu, ovo nije samo stara lekcija koju treba da obnove lakomislene norve\u0161ke sudije.<\/p>\n

Pe\u0161\u010danik<\/a>\/The Guardian<\/a><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudi govore o ljudskim pravima kao da su ona oduvijek tu. No, ona su izum Prosvjetiteljstva i moraju koegzistirati s drugim velikim sistemom koje je Prosvjetiteljstvo izmislilo ili o\u017eivjelo: sa demokratijom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-203999","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203999","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=203999"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203999\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=203999"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=203999"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=203999"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}