{"id":203725,"date":"2016-04-24T08:00:57","date_gmt":"2016-04-24T06:00:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=203725"},"modified":"2016-04-24T00:14:01","modified_gmt":"2016-04-23T22:14:01","slug":"hilari-klinton-i-klimatske-promene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/24\/hilari-klinton-i-klimatske-promene\/","title":{"rendered":"Hilari Klinton i klimatske promene"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Pi\u0161e: Naomi Klein<br \/>\n<\/strong><\/em><\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-159105\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2014\/09\/Naomi-Klein-300x228.jpg\" alt=\"Naomi Klein\/indypendent.org\" width=\"300\" height=\"228\" \/>U ameri\u010dkoj predsedni\u010dkoj kampanji ni\u0161ta nije sigurno, osim jednog: tabor Hillary Clinton izbegava da govori o novcu koji dobija od naftne industrije. Kada ju je nedavno mlada aktivistkinja Greenpeacea optu\u017eila da dobija novac od kompanija koje proizvode fosilna goriva, Clinton je napala kampanju Berniea Sandersa, rekla im da \u201cla\u017eu i da joj je \u201cmuka od toga.<\/p>\n<p>Pomisao da taj novac mo\u017ee uticati na postupke Hillary Clinton su \u201cneosnovane i treba da prestanu, rekla je senatorka Kalifornije Barbara Boxer. To je \u201cnepristojna, presna la\u017e koja \u201cne dr\u017ei vodu, izjavio je gradona\u010delnik Njujorka Bill de Blasio. Kolumnista New York Timesa Paul Krugman je \u010dak oti\u0161ao tako daleko da je Sandersovom taboru izdao uputstva za \u201cdobro i r\u0111avo pona\u0161anje. Prvo uputstvo? Prestanite \u201cs insinuacijama da je Hillary Clinton korumpirana.<\/p>\n<p>Za\u0161to komarca ga\u0111ati topom? Da li je to pitanje va\u017eno ili nije? Najpre nekoliko \u010dinjenica. Kampanja Hillary Clinton (pa i njen super PAK) dobila je mnogo novca od zaposlenih i lobista kompanija za proizvodnju fosilnih goriva. Tu je i onih \u010desto pominjanih 4,5 miliona dolara koje pominje Greenpeace.<\/p>\n<p>Ali to nije sve. Jo\u0161 mnogo vi\u0161e novca slilo se iz drugih izvora. Na primer, jedan od najistaknutijih i najaktivnijih finansijera kampanje Hillary Clinton je Warren Buffett. Bez obzira na svoj pro\u0161arani portfolio, Buffet je do gu\u0161e u uglju, izme\u0111u ostalog u transportu uglja i najprljavijim termoelektranama na ugalj. Ne treba zaboraviti ni novac koji su kompanije za proizvodnju fosilnih goriva direktno upumpale u Fondaciju Clinton. Poslednjih godina, Fondaciji su novac davali Exxon, Shell, ConocoPhillips i Chevron. Istra\u017eivanje koje je sproveo International Business Times (IBT) pokazalo je da su bar dve od tih kompanija u\u010destvovale u lobiranju Stejt departmenta za \u0161kriljac u Alberti, ogromna nalazi\u0161ta prljave nafte. Vode\u0107i klimatolozi kao \u0161to je James Hansen isti\u010du da veliki deo tog ugljenika mora ostati pod zemljom, ako ne \u017eelimo da izazovemo katastrofalne nivoe zagrevanja atmosfere.<\/p>\n<p>Imaju li te donacije ikakve veze s nalazom istra\u017eivanja da je Stejt department na \u010delu sa Hillary Clinton dao zeleno svetlo za projekat Alberta Clipper, kontroverzni cevovod za ogromne koli\u010dine \u0161krilj\u010danog bitumena iz Alberte u Viskonsin? \u201cPrema federalnim izve\u0161tajima IBT-a o lobiranju, pi\u0161u David Sirota i Ned Resnikoff, \u201cu mesecima neposredno pre odobrenja Stejt departmenta, Chevron i ConocoPhillips, kao i trgovinska asocijacija koju je osnovao ExxonMobil, posebno su lobirali za naftni \u0161kriljac.<\/p>\n<p>Da li su oni doprineli uverenju Hillary Clinton da su cevovodi ne\u0161kodljivi za \u017eivotnu sredinu, kao \u0161to se izgleda zaklju\u010duje u ranim izve\u0161tajima Stejt departmenta o naftovodu Keystone XL uprkos mnogim upozorenjima nau\u010dnika? Nema dokaza za to \u2013 nema pi\u0161tolja koji se dimi, kao \u0161to vole da ka\u017eu branioci ove kandidatkinje. Kao \u0161to nema dokaza ni za to da je novac koji je njena kampanja dobila od gasnih lobista i finansijera frekovanja uobli\u010dio opasno uverenje Hillary Clinton da je frekovanje bezbedno.<\/p>\n<p>Program Hillary Clinton sadr\u017ei neke dobre klimatske strategije koje se sigurno ne dopadaju njenim donatorima \u2013 zbog toga sektor fosilnih goriva daje mnogo vi\u0161e novca republikancima, koji pori\u010du klimatske promene. Ipak cela ta stvar oko finansiranja njene kampanje sve vi\u0161e zaudara. Zato je odli\u010dno \u0161to Sandersov tabor ne slu\u0161a Krugmanova \u201cuputstva za dobro pona\u0161anje i nastavlja da govori o tom novcu u godini kada su klimatske promene izazvale najvi\u0161e temperature otkada je po\u010delo njihovo bele\u017eenje. Predizbori nisu zavr\u0161eni i demokratski glasa\u010di treba da znaju \u0161to vi\u0161e pre nego \u0161to donesu odluku \u010dije \u0107emo posledice svi dugo trpeti.<\/p>\n<p>Eva Resnick-Day, 26-ogodi\u0161nja aktivistkinja koja je razbesnela Hillary Clinton, ima lucidan stav u vezi sa zna\u010dajem ovih izbora. Odgovaraju\u0107i na Hillarynu primedbu da ona i njene kolege \u201cnisu sproveli sopstveno istra\u017eivanje, rekla je za Democracy Now!: Kao pokret smo uradili sopstveno istra\u017eivanje i zato toliko strahujemo za budu\u0107nost\u2026 Nau\u010dnici ka\u017eu da nam je za suo\u010davanje sa klimatskim promenama ostalo dvostruko manje vremena nego \u0161to smo mislili, a onda \u0107emo dospeti u ta\u010dku bez povratka. Zato su mladi ljudi koji \u0107e naslediti taj problem i morati njime da se bave strahovito zabrinuti. Ono \u0161to se bude doga\u0111alo u narednih \u010detiri ili osam godina moglo bi da odredi budu\u0107nost na\u0161e planete i ljudske vrste. Zato smo tu\u2026 i postavljamo nezgodna pitanja svim kandidatima: da bismo se uverili da onaj ko pobedi na izborima ne\u0107e nastaviti po starom, ve\u0107 \u0107e se istinski suo\u010diti sa klimatskim promenama i doprineti budu\u0107nosti na\u0161e planete.<\/p>\n<p>Ova izjava Resnick-Day dobro obja\u0161njava za\u0161to pred nama nije samo jo\u0161 jedan izborni ciklus i za\u0161to mre\u017ea korporativnih veza Hillary Clinton duboko uznemirava, bilo da se pi\u0161tolj dimi ili ne. Ko god pobedi u novembru, pred njim \u0107e biti klimatski zid. Prosto re\u010deno, vreme nam je isteklo. Sve se odvija br\u017ee nego \u0161to su nau\u010dnici predvideli. Led se br\u017ee topi. Nivo okeana br\u017ee raste. A to zna\u010di da vlade moraju br\u017ee da rade. Nau\u010dnici nam ka\u017eu da se nadljudskom brzinom moramo otarasiti fosilnih goriva da bismo za\u0161titili \u2013 ili bar poku\u0161ali da za\u0161titimo \u2013 priobalne gradove, me\u0111u njima i Njujork. U jednom novom radu sa Oksforda objavljenom u \u010dasopisu Applied Energy, ka\u017ee se: da bi \u010dove\u010danstvo imalo 50:50 izgleda da ostvari temperaturne ciljeve postavljene u Parizu, po\u010dev od idu\u0107e godine nijedna nova elektrana ne bi smela da emituje nimalo ugljendioksida.<\/p>\n<p>To je skoro nemogu\u0107e i u najmanju ruku zahteva hvatanje u ko\u0161tac sa dve najmo\u0107nije industrije na planeti: sa kompanijama fosilnih goriva i bankama koje ih finansiraju. Hillary Clinton je sasvim lo\u0161 izbor za taj zadatak. Koliko god bila dobra u sukobu sa republikancima, suprotstavljanje mo\u0107nim korporacijama kosi se s njenim pogledom na svet, sa svime \u0161to ona predstavlja. Drugim re\u010dima, pravo pitanje nije njen korporativni novac ve\u0107 njena duboko prokorporativna ideologija: dobijanje novca od lobista i prihvatanje ogromnih nagrada za govore od banaka njoj izgleda tako prirodno da joj nije jasno za\u0161to se oko toga di\u017ee galama.<\/p>\n<p>Da bismo razumeli taj pogled na svet, dovoljno je da pogledamo fondaciju u kojoj Hillary Clinton radi i koja nosi njeno prezime. Misija te fondacije se sa\u017eeto mo\u017ee opisati ovako: na na\u0161oj planeti ima tako mnogo privatnog bogatstva (dobrim delom zahvaljuju\u0107i mahnitoj deregulaciji i privatizaciji koju je Bill Clinton zapo\u010deo tokom svojih mandata) da se svaki, pa i najve\u0107i problem na planeti mo\u017ee re\u0161iti ako ubedimo ultrabogata\u0161e da svoj sitni\u0161 ulo\u017ee u prave stvari. Naravno, ljudi koji u to mogu da ih ubede su Clintonovi, vrhunski me\u0161etari, uz pomo\u0107 svojih slavnih prijatelja.<\/p>\n<p>Problem sa svetom Clintonovih je strukturne prirode: radi se o na\u010dinu na koji ti duboko prepleteni odnosi \u2013 podmazani razmenom novca, usluga i medijske pa\u017enje \u2013 oblikuju njihove politike. Na primer, pod upravom Clintonovih farmaceutske kompanije rade s Fondacijom na obaranju svojih cena u Africi (izbegavaju\u0107i istinsko re\u0161enje: pre svega promenu sistema patentiranja koji im omogu\u0107uje da siroma\u0161nima prodaju svoje proizvode po visokim cenama). Hemijska kompanija Dow finansira projekte navodnjavanja u Indiji. (Sada ne\u0107emo pominjati njenu povezanost sa bopalskom zdravstvenom katastrofom za koju kompanija jo\u0161 nije preuzela odgovornost.) Na Clintonovoj Globalnoj inicijativi mogul avionskog prevoza Richard Branson sve\u010dano je obe\u0107ao da \u0107e potro\u0161iti milijarde za ubla\u017eavanje klimatskih promena (gotovo deceniju kasnije jo\u0161 \u010dekamo, a kompanija Virgin Airways se \u0161iri).<\/p>\n<p>U svetu Klintonovih svi uvek dobijaju: vlade ni\u017eu uspehe, korporacije su pravedne, a slavne li\u010dnosti ozbiljne. I tu je jo\u0161 jedan dobitak: Clintonovi postaju sve mo\u0107niji. U sredi\u0161tu ovog pogleda na svet je kanonsko uverenje da promena ne proizlazi iz sukoba sa bogatima i mo\u0107nima ve\u0107 iz udru\u017eivanja sa njima. Iz perspektive koju je Thomas Frank nedavno nazvao \u201czemlja novca, svi najkontroverzniji postupci Hillary Clinton imaju smisla. Za\u0161to da se ne uzme novac od lobista za fosilna goriva? Za\u0161to da se ne uzme vi\u0161e stotina hiljada dolara za govore na ve\u010deri Goldman Sachsa? To nije sukob interesa ve\u0107 partnerstvo koje donosi dobit obema stranama \u2013 deo ve\u010dnog ringi\u0161pila korporativno-politi\u010dkog \u201cja tebi \u2013 ti meni.<\/p>\n<p>O neuspesima klintonovskog filantropskog kapitalizma napisane su knjige. Kada je re\u010d o klimatskim promenama, imamo sve potrebne dokaze da je taj model katastrofa planetarnih razmera. Ta logika je dala svetu smutljiva tr\u017ei\u0161ta ugljeni\u010dkim gorivima i sumnjiva namirivanja s njima, umesto \u010dvrste regulative za zaga\u0111iva\u010de \u2013 jer, kao \u0161to nam je re\u010deno, smanjenje emisije ugljendioksida mora da bude \u201cdobitna kombinacija za sve i da \u201cpogoduje tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n<p>Ako slede\u0107i predsednik bude gubio vreme na takve programe, klimatski sat \u0107e iscureti. Jedina nada da zbegnemo katastrofu je veoma brzo i \u0161iroko delovanje. Ako se dobro isplanira, prelazak na postugljeni\u010dku ekonomiju mo\u017ee doneti mnoge \u201cdobitke: ne samo sigurnju budu\u0107nost ve\u0107 ogroman broj dobro pla\u0107enih poslova; bolji i jeftiniji javni prevoz; gradove pogodnije za \u017eivot, kao i rasnu i ekolo\u0161ku pravdu za zajednice koje su na prvoj liniji proizvodnje prljave energije.<\/p>\n<p>Kampanja Bernija Sandersa izgra\u0111ena je oko te logike: ne dodvoravanje bogatima da bi odre\u0161ili kesu, ve\u0107 povezivanje obi\u010dnih gra\u0111ana protiv njih, a za strogu regulativu i stvaranje pravednijeg sistema. Sanders i njegove pristalice razumeju klju\u010dnu stvar: nema dobitne kombinacije za sve. Da bi se to ostvarilo, kompanije fosilnih goriva, koje su decenijama imale nepristojno visoke profite, mora\u0107e da gube i to ne samo poreske povlastice i subvencije, \u010dije smanjenje obe\u0107ava Hillary Clinton. Mora\u0107e da izgube i dozvole za nove bu\u0161otine i kopove, kao i dozvole za naftovode i izvozne terminale koje \u017eele da grade. Mora\u0107e da ostave u zemlji fosilna goriva vredna mnogo biliona.<\/p>\n<p>U me\u0111uvremenu, ako solarni paneli po\u010dnu brzo da ni\u010du po krovovima, velika energetska postrojenja izgubi\u0107e znatan deo svojih profita, jer \u0107e njihove biv\u0161e mu\u0161terije i same proizvoditi energiju. To \u0107e stvoriti mogu\u0107nosti za uravnote\u017eeniju ekonomiju i manje ra\u010dune za energiju \u2013 ali, opet nagla\u0161avam, neki mo\u0107ni interesi bi\u0107e na gubitku (zato je Buffetova termoelektrana na ugalj u Nevadi povela rat protiv solarne energije). Predsednik koji \u017eeli da nanese gubitke kompanijama fosilnih goriva i njihovim saveznicima mora biti vi\u0161e nego nekorumpiran: mora biti spreman za glavnu bitku ovog veka \u2013 i sasvim siguran u to koja strana mora da pobedi. Dok gledamo demokratske predizbore, jasno nam je ko najbolje mo\u017ee da odgovori na najve\u0107i izazov ovog istorijskog trenutka.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/hilari-klinton-i-klimatske-promene\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik<\/a>\/<a href=\"http:\/\/www.thenation.com\/article\/the-problem-with-hillary-clinton-isnt-just-her-corporate-cash-its-her-corporate-worldview\/\">The Nation<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Problem sa svetom Clintonovih je strukturne prirode: radi se o na\u010dinu na koji ti duboko prepleteni odnosi \u2013 podmazani razmenom novca, usluga i medijske pa\u017enje \u2013 oblikuju njihove politike<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-203725","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203725","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=203725"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203725\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=203725"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=203725"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=203725"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}