{"id":203555,"date":"2016-04-21T16:50:28","date_gmt":"2016-04-21T14:50:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=203555"},"modified":"2016-04-21T16:50:28","modified_gmt":"2016-04-21T14:50:28","slug":"sest-stepskih-sokolova-preslo-preko-crne-gore-za-afriku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/21\/sest-stepskih-sokolova-preslo-preko-crne-gore-za-afriku\/","title":{"rendered":"\u0160est stepskih sokolova pre\u0161lo preko Crne Gore za Afriku"},"content":{"rendered":"<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright size-medium wp-image-203556\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/let-sokolova-preko-cg-300x225.jpg\" alt=\"let sokolova preko cg\" width=\"300\" height=\"225\" \/>Centar za prou\u010davanje ptica je saop\u0161tio danas da su njihove kolege iz Ma\u0111arske poslale dokaze, dobijene nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim radom, da je Crna Gora i zvani\u010dno opravdala naziv zemlje sokolova.<\/p>\n<p>Naime, prikaz mape georeferenciranih putanja \u0161est stepskih sokolova, koji su \u010dipovani i \u010dija migracija je pra\u0107ena u realnom vremenu pokazuju da su svih \u0161est jedinki pre\u0161le preko Crne Gore na svom putu iz Ma\u0111arske ka Africi ukazuju\u0107i da su pro\u0161le sjeverozapadom zemlje, preko Orjena, zatim Skadarskog jezera i Rumije, Durmitora, i du\u017einom cijele obale.<\/p>\n<p>Stepski soko (Falco cherrug) na IUCN listi ima status ugro\u017eene vrste sa opadaju\u0107om populacijom. Ve\u0107ina populacije ove, ina\u010de krovne vrste, savr\u0161enog predatora i indikatora o\u010duvanosti stepskih ekosistema gnijezdi se u Kazahstanu, Mongoliji, Rusiji i Kini.<\/p>\n<p>&#8220;Problem opadanja njihove populacije jeste trgovina \u017eenki (30 odsto vi\u0161e od mu\u017ejaka) i njihov transport u zemlje Bliskog istoka gdje sokolarstvo predstavlja, iako prevazi\u0111enu, jo\u0161 aktuelnu i opasnu tradiciju. Zbog toga u centralnoj Aziji preovla\u0111uju mu\u017ejaci, a na Bliskom istoku \u017eenke, \u0161to za posljedicu ima o\u010digledan pad populacije ove ugro\u017eene vrste&#8221;, <a href=\"http:\/\/www.birdwatchingmn.org\/aktuelno\/485-naucno-dokazano-crna-gora-zemlja-sokolova\">navodi se u saop\u0161tenju centra<\/a>.<\/p>\n<p>Iz ove nevladine organizacije su dodali da je tradicija sokolarstva, koja predstavlja i statusni simbol na Bliskom istoku, samo jedan od ugro\u017eavaju\u0107ih faktora po sokolove.<\/p>\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-203557 alignleft\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Falco-soko-300x212.jpg\" alt=\"Falco soko\" width=\"300\" height=\"212\" \/>Na Balkanu, najve\u0107u opasnost za opstanak sokolova predstavljaju golubari koji ih love jer ove grabljivice svoju ishranu baziraju, izme\u0111u ostalog, i na golubovima. Tada se vrlo \u010desto pribjegava lovu ovih, ina\u010de strogo za\u0161ti\u0107enih vrsta, tako \u0161to se na goluba ka\u010di silk za robolov, u koji se tokom grabljenja plijena sokolovi zapetljaju i uginu.<\/p>\n<p>&#8220;Ovakva praksa dovela je do zabrinjavaju\u0107e niskog stanja populacija krupnih sokolova u Crnoj Gori, gdje su, osim stepskog, evidentirani jo\u0161 sivi i kr\u0161ki. Detaljniji podaci o\u010dekuju se nakon zavr\u0161etka istra\u017eiva\u010dkog rada na Atlasu ptica gnjezdarica Crne Gore koji Centar za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica realizuje u saradnji sa Crnogorskim ekolo\u0161kim dru\u0161tvom&#8221;, navodi se u saop\u0161tenju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Centar za prou\u010davanje ptica je saop\u0161tio danas da su njihove kolege iz Ma\u0111arske poslale dokaze, dobijene nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim radom, da je Crna Gora i zvani\u010dno opravdala naziv zemlje sokolova. Naime, prikaz mape georeferenciranih putanja \u0161est stepskih sokolova, koji su \u010dipovani i \u010dija migracija je pra\u0107ena u realnom vremenu pokazuju da su svih \u0161est jedinki pre\u0161le preko [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-203555","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203555","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=203555"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203555\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=203555"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=203555"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=203555"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}