{"id":203542,"date":"2016-04-21T13:27:48","date_gmt":"2016-04-21T11:27:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=203542"},"modified":"2016-04-21T13:29:22","modified_gmt":"2016-04-21T11:29:22","slug":"svemir-se-siri-brze-nego-sto-to-zakoni-fizike-dopustaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/21\/svemir-se-siri-brze-nego-sto-to-zakoni-fizike-dopustaju\/","title":{"rendered":"Svemir se \u0161iri br\u017ee nego \u0161to to zakoni fizike dopu\u0161taju"},"content":{"rendered":"

\"svemir\"Ako se potvrde rezultati nedavnog istra\u017eivanja prema kojem se svemir \u0161iri 8% br\u017ee nego \u0161to to dopu\u0161taju zakoni fizike kakve poznajemo danas, to \u0107e dovesti do zna\u010dajnih promjena u standardnom modelu fizike elementarnih \u010destica, pi\u0161e geek.hr.<\/a><\/p>\n

\u201cMislim kako u standa<\/a>rdnom kozmolo\u0161kom modelu postoje stvari koje ne razumijemo\u201c, izjavio je voditelj istra\u017eivanja Adam Riess, profesor pri Johns Hopkins University, ujedno jedan od nau\u010dnika zaslu\u017enih za otkri\u0107e tamne energije tokom 1998. godine.<\/p>\n

A upravo se tamnu energiju smatra glavnim faktorom koji uti\u010de na \u0161irenje svemira, u me\u0111udjelovanju s tamnom tvari. Naime, dok vidljiva materija \u010dini tek 5% ukupne mase svemira, a tamna tvar znatno ve\u0107ih 27%, tamna energija \u010dini impresivnih 68% mase svemira.<\/p>\n

Dakle, prema trenutnim kozmolo\u0161kim modelima, najve\u0107i uticaj\u00a0 na evoluciju svemira ima me\u0111usobni odnos izme\u0111u tamne tvari, koja gravitacijom usporava \u0161irenje svemira, te tamne energije, koja tjera svemir da se sve br\u017ee \u0161iri.<\/p>\n

Do tog su zaklju\u010dka nau\u010dnici do\u0161li posmatranjem\u00a0 kozmi\u010dkog zra\u010denja ostalog nakon Velikog praska, koje je upu\u0107ivalo kako je uticaj tamne energije na \u0161irenje svemira ostao nepromijenjen jo\u0161 od nastanka svemira, a \u0161to je potvrdila i nedavna analiza navedenog pomo\u0107u ESA-inog Planck Observatroya.<\/p>\n

Me\u0111utim, nakon \u0161to su Reiss i njegovi kolege odlu\u010dili izmjeriti \u0161irenje svemira koriste\u0107i se potpuno druga\u010dijom metodom, kod koje se \u0161irenje svemira mjeri promatranjem tzv. standardnih svjetiljki, do\u0161li su do zna\u010dajnog odstupanja u odnosu rezultate proiza\u0161le iz Planck Observatoryja.<\/p>\n

Pritom treba re\u0107i kako se standardna svjetiljka defini\u0161e kao nebesko tijelo (kao \u0161to je zvijezda ili supernova), kod koje ne dolazi do promjena u intenzitetu emitirane svjetlosti s protokom vremena, pa je na temelju posmatranja navedene mogu\u0107e utvrditi brzinu \u0161irenja svemira.<\/p>\n

Koriste\u0107i svemirski teleskop Hubble kako bi analizirali osamnaest takvih objekata, nau\u010dnici su nakon dugotrajnog promatranja utvrdili da je brzina \u0161irenja svemira 8% ve\u0107a od one koju je predvidio Planck Observatory.<\/p>\n

Ako su nova mjerenja ta\u010dna, te ako su ta\u010dne karte pozadinskog zra\u010denja, onda ne\u0161to ozbiljno ne \u0161tima u na\u0161em bazi\u010dnom razumijevanju svemira. Kako bilo, zasada nam ostaje pri\u010dekati rezultate nezavisne analize navedenog istra\u017eivanja, koje bi, ako se potvrdi ta\u010dnim, moglo iz temelja promijeniti na\u0161e razumijevanje kozmologije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako se potvrde rezultati nedavnog istra\u017eivanja prema kojem se svemir \u0161iri 8% br\u017ee nego \u0161to to dopu\u0161taju zakoni fizike kakve poznajemo danas, to \u0107e dovesti do zna\u010dajnih promjena u standardnom modelu fizike elementarnih \u010destica, pi\u0161e geek.hr. \u201cMislim kako u standardnom kozmolo\u0161kom modelu postoje stvari koje ne razumijemo\u201c, izjavio je voditelj istra\u017eivanja Adam Riess, profesor pri […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-203542","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203542","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=203542"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203542\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=203542"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=203542"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=203542"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}