{"id":203434,"date":"2016-04-20T08:03:32","date_gmt":"2016-04-20T06:03:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=203434"},"modified":"2016-04-20T08:54:57","modified_gmt":"2016-04-20T06:54:57","slug":"vladajucoj-eliti-je-izbjeglicka-kriza-dosla-kao-narucena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2016\/04\/20\/vladajucoj-eliti-je-izbjeglicka-kriza-dosla-kao-narucena\/","title":{"rendered":"Vladaju\u0107oj eliti je izbjegli\u010dka kriza do\u0161la kao naru\u010dena"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autor: Rade Dragojevi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignright wp-image-203435 size-medium\" title=\"Foto:Portalnovosti\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-300x220.jpg\" alt=\"Anej Korsika\" width=\"300\" height=\"220\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-300x220.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-580x425.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-450x330.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-480x352.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-235x172.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-350x257.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-220x161.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika-90x65.jpg 90w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/04\/Anej-Korsika.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Razgovarali smo s Anejom Korsikom, \u010dlanom Savjeta Inicijative za demokratski socijalizam, upravo u vrijeme odr\u017eavanja drugog redovnog kongresa stranke u Kr\u0161kom. Kongres je nakraju prekinut zbog nedostatka kvoruma i na Savjetu i koordinatoru stranke je da odlu\u010de kad \u0107e uslijediti nastavak ili \u0107e se oko bitnih pitanja za budu\u0107nost stranke odlu\u010diti dopisnim glasanjem. Najva\u017enije je pitanje ono vezano uz koaliciju Zdru\u017eena levica, pa time zapo\u010dinjemo intervju.<\/p>\n<ul>\n<li>Koordinator parlamentarne ljevice Luka Mesec najavljuje ujedinjenje triju stranaka: IDS-a, Stranke odr\u017eivog razvoja (Stranko za trajnostni razvoj Slovenije, TRS) i Demokratske stranke rada (Demokrati\u010dno stranko dela, DSD). Je li to za IDS dobro i koje su druge ideje u vezi koalicije?<\/li>\n<\/ul>\n<p>To\u010dno je to glavno pitanje, dakle ono o mogu\u0107em ujedinjenju, drugog redovnog kongresa stranke. \u010clanstvo treba odlu\u010diti o tri mogu\u0107a scenarija: o po\u010detku pregovora o spajanju u jednu stranku, o pregovorima oko novog koalicijskog aran\u017emana ili pak oko prekida sudjelovanja IDS-a u koaliciji Zdru\u017eena levica i nastavku samostalnog puta. O tome je unazad nekoliko mjeseci tekla unutarstrana\u010dka rasprava, pa je atmosfera oko toga i dalje vrlo u\u017earena. Mislim da opcija o potpuno samostalnom putu IDS-a nema dovoljno podr\u0161ke i da je glavno pitanje nastavak koalicije uz novi aran\u017eman ili ujedinjenje u jednu stranku. Na \u0161to god se odlu\u010dili, postoji krajnji rok do kojeg se moramo dogovoriti, a to je druga polovica 2018. godine, kad su na redu redovni parlamentarni izbori. Rije\u010d je o problematici koja je vrlo hitna, koja kao takva razdvaja \u010dlanstvo, ali oko koje postoji zajedni\u010dka \u017eelja, unato\u010d razli\u010ditim pogledima, da se do nekog rje\u0161enja do\u0111e i da se presije\u010de gordijski \u010dvor koji je prouzro\u010den nedore\u010denim odnosom IDS-a i Zdru\u017eene levice.<\/p>\n<p><strong>Asimetrija u Zdru\u017eenoj levici<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Me\u0111utim IDS je, ba\u0161 kao i koalicija, postigao zavidne rezultate u kratkom vremenu. Koji su bili dosezi, a gdje jo\u0161 treba raditi?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Inicijativa za demokratski socijalizam je u manje od dvije godine u\u010dinila izniman i stvarno skokovit napredak. Jo\u0161 2012. godine, kad se ideja o IDS-u tek po\u010dela oblikovati, nismo dosezali dalje od nekoliko \u010dasopisnih i novinskih \u010dlanaka, ne\u0161to medijskih nastupa i transparenata koje smo nosili u trenutku kad su se odvijali narodni ustanci u Sloveniji. Upravo su se tokom tih ustanaka interes i podr\u0161ka medija i \u0161ire javnosti oblikovali i narasli do te mjere da IDS-u u martu 2014. uop\u0107e nije bio problem da se pretvori u stranku. Zajedno s TRS-om, DSD-om i \u010detvrtom skupinom koju \u010dine civilno-dru\u0161tvene grupe i pojedinci uspjelo nam je da na prijevremenim parlamentarnim izborima 2014. napravimo doslovno velik skok naprijed \u2013 ulazak u slovenski parlament. Koalicija Zdru\u017eena levica, koja uklju\u010duje prije navedene partnere, ima u aktualnom sazivu \u0161est mandata od 90 poslanica i poslanika, koliko broji parlament. Istra\u017eivanja javnog mnijenja Zdru\u017eenoj levici danas predvi\u0111aju najmanje duplo ve\u0107u podr\u0161ku, a odre\u0111ene se projekcije kre\u0107u \u010dak do 15 mandata koje bi mogla osvojiti. Dodu\u0161e, ta sna\u017ena i pozitivna javna percepcija nije u skladu s unutra\u0161njim razvojem koalicije. Zapravo je medijska slika Zdru\u017eene levice, u usporedbi s njezinom stvarnom mo\u0107i, predimenzionirana. Na djelu je asimetrija u razvoju pojedinih dijelova koalicije. Zbog profesionalne strukture i postojanja aparata najrazvijeniji je parlamentarni dio koalicije, dok drugi, onaj neprofesionalni dio, taj tempo i ulog jednostavno ne mo\u017ee slijediti. Prema mojem mi\u0161ljenju, najzahtjevniji zadatak socijalisti\u010dkog projekta je prona\u0107i onaj neophodni balans izme\u0111u parlamentarnog i neparlamentarnog dijela stranke ili u na\u0161em slu\u010daju koalicije. \u0160tovi\u0161e, u na\u0161em je radu prisutno vi\u0161e ideja vodilja kojima smo se obavezali jo\u0161 u predstrana\u010dko vrijeme, dakle da je to stranka pokret, da njezin parlamentarni dio mora biti oru\u0111e u rukama stranke i da taj dio i stvarno i formalno mora biti izjedna\u010den i jednakovrijedan svim ostalim dijelovima stranke. Po ulasku u visoku politiku sudarili smo se s davno uspostavljenom i rutiniranom politi\u010dkom formom \u2013 s parlamentom \u2013 koji ima svoja pravila koja bitno su\u017eavaju manevarski prostor za \u2018neparlamentarno\u2019 djelovanje unutar parlamenta. Dakako, op\u0107a svijest o tom tipu pote\u0161ko\u0107a i dalje je prisutna, kao i jasna \u017eelja da se na\u0111u konkretna i operativna rje\u0161enja. \u010cini se da je jedan od najboljih na\u010dina za koordinirano djelovanje stranke ili koalicije kao cjeline rad na razli\u010ditim kampanjama. Jedna od takvih kampanja je bila ona o potpunom izjedna\u010davanju prava istospolnih parova, \u010diji je prijedlog zakona ZL uspio progurati kroz parlamentarnu proceduru, \u0161to je kasnije Ustavni sud dao na referendum, gdje prijedlog kona\u010dno nije pro\u0161ao. Unato\u010d tome, nastavili smo s kampanjama kao \u0161to je bila ona protiv privatizacije, protiv tajnog me\u0111unarodnog Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP), zatim kampanja za ekonomsku demokraciju i radni\u010dku participaciju i druge. To je bio korak u pravom smjeru. Naime, u sklopu neke takve kampanje mogu\u0107e je povezivanje vi\u0161e faktora civilnog dru\u0161tva, a partnerske organizacije koje \u0107e dalje djelovati na razvoju odre\u0111ene tematike (dobar primjer toga su napori koje \u010dinimo u pravcu priznanja neovisne Palestine) mogu pripomo\u0107i u zakonodavnim promjenama.<\/p>\n<ul>\n<li>Op\u0107i je stav da se borba na ljevici mora internacionalizirati. U tom svjetlu, je li Varufakisov poku\u0161aj s DiEM-om dobar put i je li IDS razgovarao s biv\u0161im gr\u010dkim ministrom financija? Je li to pokret ili stranka?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Opredjeljenje za internacionalni socijalisti\u010dki projekt je i dio programa IDS-a\/ZL-a. U tom smislu, sudjelujemo u ve\u0107 postoje\u0107im strukturama kao \u0161to su Stranka evropske ljevice, mre\u017ea Transform i poslani\u010dka grupa GUE\/NGL (Ujedinjena evropska ljevica i Nordijska zelena ljevica) u Evropskom parlamentu, kao i u uspostavljanju novih, tje\u0161njih veza s naprednim snagama na podru\u010dju Balkana. Ljevica se i internacionalno susre\u0107e s prakti\u010dki istim problemima kao i na nacionalnoj ravni. Ipak, smatramo da, ma koliko bilo va\u017eno, prije svega na operativnoj ravni, djelovati internacionalno, najprije valja imati sna\u017ene lijeve pokrete unutar pojedinih dr\u017eava, jer u protivnom ne\u0107e postojati ni\u0161ta vrijedno oko \u010dega bi se trebalo me\u0111usobno povezivati. Varufakisov pokus, koji zasad nije oti\u0161ao dalje od geste jer se jo\u0161 uvijek ne mo\u017ee govoriti ni o pokretu ni o stranci, ipak je indikativan, prije svega zbog prepoznavanja one situacije u kojoj bi bilo vi\u0161e nego potrebno Evropsku uniju u\u010dinkovito suo\u010diti s jednim uspostavljenim sveevropskim kontrahegemonom. A indikativan je i zato jer priznaje da pojedina\u010dna dr\u017eava, pogotovo neka mala i slaba, nema \u0161anse protiv nadnacionalnog saveza dr\u017eava kakav je EU. Me\u0111utim, to sveevropsko gibanje ipak ne\u0107e biti mogu\u0107e uspostaviti odozgo, kako to poku\u0161ava Varufakis, nego radom na terenu nacionalne dr\u017eave.<\/p>\n<ul>\n<li>Migrantska kriza doprinijela je ja\u010danju ekstremisti\u010dke desnice u prakti\u010dki svim zemljama balkanske rute. Kako stvari stoje u Sloveniji? Je li slovenska slu\u017ebena politika unazad godinu dana zbog toga oti\u0161la udesno?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Neke nove desne stranke u nas nema, niti \u0107e se, po svemu sude\u0107i, pojaviti, jer tu funkciju ispunjava i taj prostor zauzima Slovenska demokratska stranka (SDS). Ona je, na \u010delu s Janezom Jan\u0161om, prethodnih godina uspje\u0161no cijeli politi\u010dki prostor pomaknula udesno, i na \u010delu tih gibanja je bila i jo\u0161 uvijek jest ona sama. Ono \u0161to je bitno za taj proces je relativizacija, ako ne i sama iskrena rehabilitacija domobranske kolaboracije. Ne\u0161to sli\u010dno se danas doga\u0111a i s usta\u0161ama u Hrvatskoj i \u010detnicima u Srbiji. Na protuizbjegli\u010dkom okupljanju otprije nekoliko tjedana u \u0160en\u010durju bila je posve neskrivena domobranska ikonografija ispod koje su se fotografirali zastupnici SDS-a. Neki me\u0111u njima su \u010dlanovi Facebook-grupe \u2018Legija smrti\u2019, nazvane po domobranskoj ratnoj jedinici iz Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p><strong>Jan\u0161ina agenda<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Je li mogu\u0107 povratak Jan\u0161e na \u010delo vlade u nekoj bli\u017eoj budu\u0107nosti?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sude\u0107i prema ispitivanjima javnog mnijenja, takav ishod je vrlo mogu\u0107. SDS naime ve\u0107 nekoliko mjeseci zauzima prva mjesta u anketama. Ve\u0107i je problem SDS-a, ako pustimo njihovu politiku po strani, to \u0161to oni ne mogu vladati sami, bez koalicijskih partnera. Za vlastite slabosti i manjkavosti kriv je sam SDS, koji na desnici nikad nije trpio nikakvu konkurenciju, pa je svaki poku\u0161aj desnih stranaka bacio u blato. Dok je u pro\u0161losti Jan\u0161a jo\u0161 bio sposoban za pomirljivije politi\u010dke tonove, pa je tada uspijevao pridobiti i centar, danas se pokazuje kao zato\u010denik vlastite politi\u010dke agende. Gotovo je zanemariva \u2018opasnost\u2019 da bi Jan\u0161a mogao postati umjerenija, time i ja\u010da politi\u010dka sila, \u0161to je nedavno postalo potpuno jasno kad je na svom Twitteru televizijsku novinarku ogovarao kao jeftinu i iskori\u0161tenu prostitutku.<\/p>\n<ul>\n<li>Kako komentirate odlazak udesno u Hrvatskoj? Je li to posljedica migrantske krize ili jo\u0161 nekih faktora?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Migrantska kriza je, pretpostavljam, u Hrvatskoj priru\u010dni katalizator i detonator otprije akumuliranih dru\u0161tvenih nezadovoljstava. Siroma\u0161tvo i nezaposlenost, koji su zapo\u010deli u vrijeme tranzicije u kapitalizam, u vrijeme financijske krize samo su dobili krila. Zato su ta ista krila potkresana svima onima koji \u017eive u nesta\u0161ici i jedva spajaju kraj s krajem. Zato ne iznena\u0111uje da su, zbog izostanka jake lijeve alternative, svi donedavni neosobni i \u2018objektivni\u2019 procesi osiroma\u0161enja ve\u0107ine i boga\u0107enja manjine dobili svoj novi izgled i krivca \u2013 u liku izbjeglice. Sa stajali\u0161ta vladaju\u0107e elite izbjegli\u010dka kriza je do\u0161la kao naru\u010dena, pogotovo zbog krajnje desnih stranaka koje sada spremno ja\u0161u na \u2018izbjegli\u010dkom valu\u2019 i umjesto prema bogatima svoje nezadovoljstvo i neprijateljstvo usmjeravaju na izbjeglice. Oni su sada krivi za siroma\u0161tvo, nezaposlenost, nizak gospodarski rast, oni ugro\u017eavaju na\u0161u sigurnost, na\u0161 natalitet, na\u0161e \u017eene itd. Izbjeglica, u pravilu musliman, u dana\u0161njem imaginariju krajnje desnice preuzima isto ono strukturno mjesto koje je u tom imaginariju neko\u0107 dr\u017eao \u017didov. Postoji sveprisutna i neopipljiva ugroza, sila koju ne vidimo, ali koja nam stalno pu\u0161e za vratom. Nikad je ne mo\u017eemo ugrabiti, ali ona uvijek za sobom ostavlja trag socijalnog opusto\u0161enja. Ranije, ba\u0161 kao i danas (nije slu\u010dajno da je u oba primjera prisutna velika kriza kapitalizma), ta je nevidljiva sila, naravno, kapital. Te\u017eak zadatak ljevice je da pri\u010du o \u017ertvenom jarcu razgrne i da uspostavi takvu politi\u010dku agendu na podlozi koje \u0107e biti mogu\u0107 solidaran boj svih eksploatiranih protiv kapitala. Kako doma\u0107ih radnika, tako i stranih, jer izazov je opet u tome da poka\u017eemo, kako su Marx i Engels napisali u \u2018Komunisti\u010dkom manifestu\u2019, da radni\u010dka klasa nema domovinu.<\/p>\n<p><strong>Sanders pomi\u010de politi\u010dke koordinate mogu\u0107eg i zamislivog<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Mo\u017ee li se dogoditi da Amerika zbog Sandersa ode ulijevo kao nikad ranije?<\/li>\n<\/ul>\n<p>Sli\u010dno pokretu Occupy, i Bernie Sanders je netko tko pomi\u010de politi\u010dke koordinate mogu\u0107eg i zamislivog. Ve\u0107 sama \u010dinjenica da se u SAD-u pojavio uspje\u0161an predsjedni\u010dki kandidat koji otvoreno zagovara demokratski socijalizam postavlja posve nova ishodi\u0161ta za progresivne politi\u010dke snage. Me\u0111utim, najprije moramo vidjeti ho\u0107e li superdelegati i elektori pokazati koliko je doista demokrati\u010dna najmo\u0107nija demokracija na svijetu. \u010cak i u fantasti\u010dnom scenariju, da Sanders pobijedi, sistem ima jako puno osigura\u010da koji \u0161tite interese vlasnika kapitala. Ipak, valja se sjetiti i euforije kad je Obama izabran i realnosti koja je uslijedila. Istina je i ova, pod Bushom mla\u0111im zdravstvena reforma nikad ne bi ugledala svjetlo dana, ba\u0161 kao \u0161to si on nikad ne bi mogao priu\u0161titi toliko likvidacija s dronovima koliko je to uspjelo Obami.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.portalnovosti.com\/anej-korsika-vladajuoj-eliti-je-izbjeglika-kriza-dola-kao-naruena\" target=\"_blank\">Portalnovosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Korsika: Izbjeglica u imaginariju krajnje desnice preuzima ono strukturno mjesto koje je neko\u0107 dr\u017eao \u017didov<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":203435,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-203434","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=203434"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/203434\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/203435"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=203434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=203434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=203434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}